Plenković na 12. Yalta European Strategy forumu u Kijevu
http://www.gosucker.com/1/Hrvatska/0/17/Politika/363/HDZ/Plenkovic-na-12-Yalta-European-Strategy-forumu-u-Kijevu-498264.html
Naš eurozastupnik potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta i predsjednik Parlamentarnog odbora za pridruživanje EU-a i Ukrajine Andrej Plenković sudjelovao je na 12. Yalta European Strategy Forumu u Kijevu 11–12. rujna
Ovogodišnji Forum pod nazivom »Kako sudbina nove Ukrajine utječe na Europu i svijet« ponovno je zbog ruske okupacije Krima održan u Kijevu. Glavne govore održali su ukrajinski lideri: predsjednik Petro Porošenko, predsjednik Vlade Arsenij Jacenjuk, predsjednik Vrhovne Rade Vladimir Groysman i gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko. Porošenko je predstavio strateške odrednice ukrajinske politike prema provedbi sporazuma iz Minska i europskoj orijentaciji Ukrajine. Jacenjuk je govorio o strukturnim reformama i suzbijanju korupcije, a Groysman o decentralizaciji. Na panelima su izlagali i Jean Asselborn, ministar vanjskih poslova Luksemburga kao predsjedavajući Vijeća EU, povjerenik EK za susjedstvo i proširenje Johannes Hahn te ministar vanjskih poslova Ukrajine Pavlo Klimkin.
Zastupnik Plenković govorio je u okviru panela pod nazivom »Istok Ukrajine i Krim – rješavanje nerješivog«. Istaknuo je kako je Ukrajina suočena s dva zahtjeva izazova:
1.nastavak europskih reformi provedbom Sporazuma o pridruživanju - čiju provedbu potiče i nadzire Parlamentrani odbor za pridruživanje, a koji je zadužen i za program institucionalne pomoći Vrhovnoj Radi u europskim poslovima kojeg koordinirano vode Plenković i bivši predsjednik EP -a Cox;
2.obrana od ruske agresije i reintegracija privremeno okupiranih područja Donbasa i ilegalno anektiranog Krima.
Od izbora nove Vrhovne Rade Parlamentarni odbor EU-Ukrajina jedan je od najaktivijih u EP-u, a suradnja s ukrajinskim kolegama je intenzivna i izvrsna. Plenković se založio za daljnju financijsku i programsku pomoć Ukrajini, stupanje na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini 1. siječnja 2016. te liberaliazciju viznog režima kao konkretan i mjerljiv potez prema ukrajinskim građanima. Važna zajednička zadaća koju imamo je realno tumačenje i sagledavanje dinamike europskog puta Ukrajine.
Plenković je pozdravio napore Ukrajine u provedbi Sporazuma iz Minska pri čemu je decentralizacija važan korak, a predstojeći lokalni izbori posebno bitan test na koje će EP uputiti promatrače. Razočaravajuće je da tzv. DNR i LNR ne žele organizirati izbore u okviru i vremenu koje predviđa ukrajinsko zakonodavstvo, te je nužno nastaviti pritisak na Moskvu da utječe u tom pogledu. Podsjetio je na nedopustivo širenje kaznene jurisdikcije Rusije na teritorij i državljane Ukrajine pri čemu se krše načela međunarodnog prava - te podsjetio na slučajeve Savčenko, Sentsov i Kolčenko i druge.
Donbas i Krim ne smiju biti zamrznuti sukobi – po modelu kojeg Rusija uobičajeno radi u zemljama svog susjedstva i time opstruira njihov europski put. A to se može spriječiti daljnjom europeizacijom, jačanjem vladavine prava, izgradnjom institucija Ukrajine što uključuje i konsolidaciju oružanih snaga. A iznad svega s međunarodno pomognutim naporima za mirnu reintegraciju privremeno okupiranih područja. Post-konfliktna uspostava povjerenja i postupna pomirba, decentralizacija - ali ne federalizacija, amnestija (osim ratnih zločina) i konvalidacija dokumenata, mjere socijalne uključenosti te zbrinjavanje i povratak prognanika i izbjeglica, obnova i gospodarska revitalizacija - to su zadaće koje su pred Ukrajinom. EU mora snažno braniti teritorijalni integritet Ukrajine jer time brani sve iza čega stoji - globalni poredak utemeljen na međunarodnom pravu i univerzalnim vrijednostima.
Stoga je potrebno da se pritisak na Moskvu nastavi uključujući i da režim restriktivnih mjera ostane na snazi sve dok Rusija ne utječe na tzv. DNR i LNR da pristanu na reintegraciju (naznake uvođenja rublja kao platnog sredstva na okupiranim područjima sigurno nije korak u dobrom smjeru). Ujedno, diplomatske napore Normandijskog formata kojeg u ime EU vode Njemačka i Francuska treba snažno poduprijeti SAD, a Posebna misija OESS-a treba kontroliratii granicu između Ukrajine i Rusije.
Plenković je zaključio da EUAM treba biti više od savjetničke misije i angažiranije pomoći proces mirne reintegarcije za što se založio i amandmanima na proračun EU za 2016. Na kraju je rekao da kontinuirano ističe model reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak 1998. – operacija UNTAES – kao najbolji primjer za ukrajinsku situaciju danas. Plenković smatra da je potrebno u dogledno vrijeme imenovati osobu visokog međunarodnog profila koja će imati mandat i autoritet da provede mirnu reintegraciju privremeno okupiranih područja, uključujući i uvažavanje u Moskvi.
Uz zastupnika Plenkovića na panelu su sudjelovali Jose Manuel Barroso, bivši predsjednik Europske komisije, Refat Čubarov, predsjednik Parlamenta krimskih Tatara, Leonid Kučma, bivši predsjednik Ukrajine i pregovarač Sporazuma iz Minska, Victoria Nuland, pomoćnica državne tajnice SAD-a, general David Petraeus, bivši direktor CIA-e te Lamberto Zannier, glavni tajnik OESS-a.
Više od 350 sudionika iz svijeta politike, gospodarstva, akademske zajednice i medija raspravljalo je o utjecaju zbivanja u Ukrajini na Europu i na svijet. Ugledni predavači i panelisti raspravljali su kako iznaći rješenja za unutarnje i vanjske izazove i rizike Ukrajine te kako međunarodni partneri mogu učinkovito podržati daljnji razvoj zemlje. Na 12. Yalta European Strategy Forumu bili su i Anders Fogh Rasmussen, Radoslaw Skorski, Vaire Vike-Freiberga, Tony Blair, Shimon Peres, Carl Bildt, Javier Solana, Dominique Strauss-Kahn, Wolfgang Schussel, zastupnici u EP-u Elmar Brok, Petras Austrevicius, Annamaria Corazza-Bildt, Michael Gahler, Michal Boni, Rebecca Harms, Ivo Vajgl i brojni drugi. Videovezom sudionicima koferencije, koju je organizirala zaklada Viktora Pinčuka, obratio se i republikanski predsjednički kandidat Donald Trump.
Tijekom boravka u Kijevu Plenković se sastao i s Tanom de Zuluetom, voditeljicom Misije OESS/ODIHR-a, te su razgovarali o pripremama za promatranje lokalnih izbora 25. listopada. Plenković se tradicionalno susreo i s hrvatskim veleposlanikom Tomislavom Vidoševićem.