Alen Babacanli,dr.med.
https://www.google.hr/search?q=alen+babacanli&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=qAkNU9nsN-XOygPl7oCQBw&ved=0CEkQsAQ&biw=1024&bih=623
Prezime BABACANLI. Dobio
ga je prvonositelj najvjerojatnije zbog svojih osobnih pozitivnih odlika; potjece
--prema turkologu prof.dr.I.Smailovicu--od tur.priddjeva BABACAN=DOBROCUDAN, KOJI
NIKOME NE MISLI ZLO, KOJI NI MRAVA NE BI ZGAZIO, kome je dodan
tur.sufiks--LI.--Ovo prezime je vrlo rijetko u Hrvatskoj,a potječe
najvjerojatnije iz Sinja.
--IZVOR:Dr I.Smailovic,Tursko -bosanski
rj.,Tuzla 2007,str.31.
ZIMS 6,studeni,2006.
http://www.mef.unizg.hr/studmef/interview/mef/student-mislav-planinc-predsjednik-organizacijskog-odbora-z.html
Alen Babacanli je već više godina član
Studentske sekcije i EMSA-e Zagreb i svojim se aktivnostima istaknuo u radu na
više projekata. Alen je pokazao entuzijazam i želju te se kandidirao za
Predsjednika SSHLZ-a Hrvatska te je svojom listom i programom dobio najviše
glasova
STUDMEF: Bio je ovo šesti ZIMS. Kako si općenito zadovoljan sa ZIMS-om?
O : Moram reći da sam jako zadovoljan šestim
ZIMS-om koji je održan od 09. do 12. 11. 2006. u prostorijama Hrvatskog
liječničkog doma. Zašto to kažem? Organizacija ZIMS-a je u popunosti uspijela,
odaziv sudionika je bio odličan sa velikim brojem prijavljenih radova. Tijekom
skupa studenti su prisustvovali u velikom broju i bili su aktivni postavljajući
pitanja predavačima. Naš cilj je svake godine pružiti nešto novo kolegama koji
dolaze na ZIMS i unaprijediti cjelokupan događaj. Tako je ovogodišnja novost
tiskanje svih sažetaka u suplementu „Liječničkog vjesnika“. Želja nam je da na
7. ZIMS-u izabrane radove u cjelosti objavimo u suplementu „Liječničkog
vjesnika“. Na taj način želimo omogućiti studentima koji su aktivni u
znanstvenom istraživanju da za svoj veliki trud u izradi znanstvenog rada, uz
sudjelovanje na međunarodnom kongresu kao što je ZIMS, objave rad u
indeksiranom časopisu. Iznimno smo ponosni i na ovogodišjne pozvane predavače
na ZIMS-u. To su bili prof. dr. Ivan Đikić sa Johann-Wolfgang-Goethe
Sveučilišta iz Frankfurta i prof.dr.sc. Miloš Judaš sa našeg fakulteta.
STUDMEF: Koliko je bilo sudionika?
O : Na šestom ZIMS-u sudjelovalo je 154
studenata i mladih liječnika iz čak 16 zemalja. Cilj nam je još povećati broj
sudionika, ali ne na račun kvalitete pa planiramo na sedmom ZIMS-u recenzirati
prijavljene radove kako bismo zadržali kvalitetu i bili prepoznatljivi.
STUDMEF: Iz kojih je stranih zemelja bilo
najviše sudionika?
O : Kao i do sada po broju sudionika
prednjačli su kolege iz Crne Gore i Srbije koji su nam uvijek dragi gosti. Ali
došli su kolege i iz vrlo udaljenih zemalja. Tako smo imali gosta iz Irana
kojemu je ovo bilo prvo putovanje u Europu, ali i kolege iz Egipta, Grčke,
Rumunjske, Poljske, Nizozemske, Portugala, Slovenije, Makedonije, Gruzije i
Albanije.
STUDMEF: Imali ste i
vrlo zanimljive goste..
O : Da, kao što sam
već prije spomenuo na šestom ZIMS-u smo imali dva iznimna predavača. Prof. dr.
sc. Ivan Đikić sa Johann-Wolfganag-Goethe Sveučilišta iz Frankfurta održao je
vrlo zanimljivo predavanje pod naslovom “Ubiquitin signaling and cancer
pathogenesis“ . Ponosni smo što smo uspijeli dovesti prof. Đikića na ZIMS
znajući za sve njegove obveze, ali moram istaknuti da je prof. Đikić izrazio
veliko zadovoljstvo što je pozvan na jedan studentski kongres te nam izrazio
veliku pohvalu u organizaciji i potaknuo nas sa svojim savjetima na daljnje
usavršavanje ZIMS-a. Prof. Đikić je na ZIMS-u održao svoje prvo predavanje
studentima medicine u Hrvatskoj i nadamo se da ćemo ga još imati prilike
vidjeti možda i na našem fakultetu. Prof. dr. sc. Miloša Judaš održao je drugo
vrlo zanimljivo predavanje pod anaslovom “Laminar development of the
humantelencephaon: MRI-histological correlation and clinical implications.“
Nakon oba predavnja razvila se zanimljiva i dugotrajna rasprava pa mislim kako
smo „pogodili“ s oba predavača.
STUDMEF: Kako
ocjenjuješ kvalitetu radova? Čuli smo da je bilo radova sa više
nego banalnim temama npr. tema koliko ima i gdje se nalaze baro komore u
Hrvatskoj. Kada ćete početi odbijati radove?
O : To je uvijek delikatno pitanje. Ne
bih reko da ima banalnih tema, već možda radova koji nisu dovoljno znanstveno
obrađeni. Imali smo čak 126 prijavljenih radova od kojih je 106 primljeno i
objavljeno u knjizi sažetaka. Od toga je 75 radova prikazano, i
to 49 usmeno i 26 u obliku postera. To je limit koji ZIMS može vremenski
podnjeti obzirom na trodnevani stručni dio. Uvijek nam problem stvaraju
sudionici koji pošalju rad i onda nas ne obavijeste o svom nedolasku pa dolazi
do promjena u rasporedu, ali i to je dio znanstvenih kongresa. Zbog stvarno sve
većeg broja prijavljenih radova svake godine na slijedećem ZIMS-u razmišljamo o
uvođenju recenzije koju bi učinilo znanstveno povjerenstvno sastavljeno od
mladih liječnika, bivših članova EMSA-e i organizatora ZIMS-a. Oni bi
ocjenjivali kvalitetu radova i odbili one koji ne zadovoljavaju kriterije za
objavljivanje. Zašto je to bitno? Na taj bi način otpali radovi koji su rađeni
kao pregledni članci tj. u kojima su prikazane teme bez rezultata vlastitog
istraživanja kako bismo omogućili onima koji imaju cijelovit znanstveni rad
aktivno sudjelovanje na ZIMS-u.. Nažalost takvih smo imali i ove godine. Drugi
je razlog taj što na sedmom ZIMS-u želimo nastaviti suradnju s „Liječničkim
vjesnikom“ te objaviti prve in extenso radove, kako bi sudjelovanje na ZIMS-u
znanstveno aktivnim studentima stvarno bilo od velike korisiti.
STUDMEF: Kolika je bila pomoć Medicinskog
fakulteta u Zagreb?
O : Bez pomoći Medicinskog fakulteta na čelu s
prof. dr. Nadom Čikeš ZIMS se sigurno ne bi održao u ovom opsegu i s ovakvim
uspjehom. Jako smo zadovoljni da Fakultet već godinama pepoznaje naš trud i
svake nam godine izlazi u susret i pomaže u riješavanju organizacijskih i
financijskih problema. Mislim da je za Medicniski fakultet bitno da ima aktivne
studente koji se već u studentskim danima žele i znanstveno dokazati, a naš je
Fakultet pokazao da zna to prepoznati i ulagati u buduće liječnike i na taj
način. Htio bih istaknuti kako nam veliku pomoć pružaju i Hrvatski liječnički
zbor i predsjednik prim.dr. Hrvoje Šobat te Hrvatska liječnička komora i njezin
predsjednik prim.dr. Hrvoje Minigo.
STUDMEF: Izabran si za predsjednika EMSE i na
tome Ti čestitamo. Kakvo si stanje zatekao?
O : Hvala. Naša redovita godišnja skuština
održala se 30. 11. 2006. u sklopu koje su se održali i izbori. Moj kolega,
bivši predsjednik i novopečeni doktor Duje Rako vodio je EMSA-u u proteklom
razdoblju ostvarivši sve zacrtane planove i projekte te je meni ostavljena teška
i zahtjevna dužnost da tim putem i nastavim. Nadam se da ću uz pomoć svog
Upravnog odbora i svih članova EMSA-e u tome i uspijeti. Imamo i neke nove
ideje, i puno dobre volje i entuzijazma pa se nadam da i uspijeha neće
izostati..
STUDMEF: Koji su planovi za budućnost EMSE?
O : EMSA Zagreb će nastaviti organizirati
svoje dosadašnje projekte ZIMS (Zagreb International Medical Summit), ESS (EMSA
Summer School) – Ljetnu školu u Dubrovniku i TBH (Teddy Bear Hospital) –
Bolnicu za medvjediće. Za to nam uvijek treba mladih i novih snaga pa pozivam
sve koji su željni raditi na nekom od ovih projekata da nam se pridruže.
Planiramo i nove projekte od kojih bih jedan posebno izdvojio i prvi ga put
javno prezentirao. Radi se o projektu pod nazivom „Šivanje bez krojenja“ kojim
želimo studentima željnim prakse i praktičnog znanja šivanja pružiti tu
mogućnost. Nadalje, želim istaknuti suradnju s Cromsicom koju ćemo ove godine
još intenzivirati kako bismo zajednički lakše ostvarivali neke od projekata.
EMSA Zagreb surađuje i sa EMSA-om Osijek i EMSA-om Rijeka, te s našim kolegama
u Nizozemskoj, Belgiji i Srbiji..
STUDMEF: Pošto ćeš, nadamo se, vrlo brzo
diplomirati, da li ćeš stići u ove dvije godine sve zamišljeno i napraviti?
O : Niti jedna prognoza nije zahvalna pa se
nadam da će rezultati govoriti u moje ima kada ću odlaziti iz EMSA-e. Cilj mi
je uputiti mlađe generacije koje će znati voditi EMSA-u i ostvarivati svoje
ideje kroz rad u EMSA-i. EMSA ima misiju poticati znanstvenu i stručnu
inicijativu studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagebu kao i poticati
međunarodnu suradnju s kolegama u Europi i svijetu i na taj način pridonjeti
usavršavanju i unaprijeđenju svih njezinih članova.
STUDMEF: Malo nas je začudio pobjednik izbora
za novog predsjednika SSHLZ-a Hrvatske i ogranka u Zagrebu, da li si i ti isto
iznenađen?
O : Ne, nikako. Alen Babacanli je već više
godina član Studentske sekcije i EMSA-e Zagreb i svojim se aktivnostima
istaknuo u radu na više projekata. Alen je pokazao entuzijazam i želju te se
kandidirao za Predsjednika SSHLZ-a Hrvatska te je svojom listom i programom
dobio najviše glasova. Isto vijedi i za kolegicu Sandru Karanović koja je
postala predsjednica Ogranka Zagreb SSHLZ-a. Kako EMSA i SSHLZ usko surađuju
veselim se daljnoj suradnji i aktivnom angažmanu dvoje novo izabranih
predsjenika na budućim zajedničkim projektima.
STUDMEF: Kako gledaš na buduću suradnju tih
dviju vrlo bliskih udruga?
O : EMSA Zagreb je sve svoje dosadašnje
projekte provodila u suradnji s Studentskom sekcijom Hrvatskog liječničkog
zbora i takvu suradnju želimo i nastvaiti. EMSA je više orijentirana prema
međunarodim kontaktima dok je Studentska sekcija Hrvatskog liječničkog zbora
više orijentirana na aktivnosti u Hrvatskoj i prema domaćim studentima i tu se
odlično nadpunjujemo. Mislim da je teško, gotovo nemoguće razmišljati o
odvojenom radu jer bi to bilo kontraproduktivno i sigurno ne bi donjelo željene
rezultate. Mnogo članova EMSA su i članovi SSHLZ-a i obrnuto.
STUDMEF: Zahvaljujemo na ugodnom razgovoru!
Intervju vodili: Ivan Neretljak, Alan Mahnik
“Mi moramo biti promjena koju želimo svijetu”
(Gandhi)
Liječnički Vjesnik,2013.
http://lijecnicki-vjesnik.hlz.hr/index.php/urednistvo
UREDNIČKI ODBOR / EDITORIAL BOARD
Branimir Anić (Zagreb) – Darko Antičević
(Zagreb) – Alen Babacanli (Zagreb) – Želimir Bradamante (Zagreb) – Nada Čikeš
(Zagreb) – Vladimir Dugački (Zagreb) –Željko Ferenčić (Zagreb) – Rudolf
Gregurek (Zagreb) – Smilja Kalenić (Zagreb) – Nikola Mandić (Osijek) – August
Mijić (Zagreb) – Davor Miličić (Zagreb) – Stojan Polić (Split) – Željko Reiner
(Zagreb) – Darko Richter (Zagreb) – Zvonko Rumboldt (Split) – Juraj Sepčić
(Rijeka) – Zdenko Sonicki (Zagreb) – Davor Štimac (Rijeka)
GLAVNI I ODGOVORNI
UREDNIK / EDITOR-IN CHIEF
Branimir Anić
TAJNIK UREDNIČKOG
ODBORA / SECRETARY OF THE EDITORIAL BOARD
Željko Ferenčić
Liječnički vjesnik
citiraju: MEDLINE/Index Medicus i EMBASE/Excerpta Medica.
Osnivač i izdavač /
Founder and Publisher
HRVATSKI LIJEČNIČKI
ZBOR
Tajnik redakcije /
Secretary of the Editorial Offi ce
DRAŽENKA KONTEK
Lektor za hrvatski
jezik / Croatian Language Revision
BRANKO ERDELJAC
Lektor za engleski
jezik / English Language Revision
MIRJANA MAREČIĆ
Deskriptori /
Descriptors
ANAMARIJA LABOŠ
Rješenje naslovne
stranice / Front Page Design
BRANKO VUJANOVIĆ
Tehnički urednik /
Technical Editor
JOSIP VLAHOVIĆ
Korektor / Proof
Reader
DANKA STARČEVIĆ
Web stranica / Web
Page
ALEN BABACANLI
Slog / Typesetting
»GREDICE« – Zagreb, Horvaćanska 67
Tisak / Printed by
KRATIS – Zagreb
Zagreb 2011.
Naklada 8.960 primjeraka
Rukopis i svi članci šalju se Uredništvu
Liječničkog vjesnika, Zagreb, Šubićeva ul. 9, tel. i faks (01) 46-93-300 ili
46-93-318. Članarina, pretplata i sve novčane pošiljke šalju se Hrvatskomu
liječničkom zboru, Zagreb, Šubićeva ulica 9, odnosno na žiroračun br.
2360000-1101214818 ili devizni račun br. 2360000-1000000013-70300-840-3271676
Zagreb, matični broj 3271676. Članarina Hrvatskoga liječničkog zbora iznosi 200
kuna; za liječnike pripravnike i obiteljska članarina iznosi 100 kuna.
Pretplata za Liječnički vjesnik je 300
kuna. Radi redovitog primanja potrebno je odmah svaku promjenu adrese i boravka
javiti Uredništvu. Časopis se šalje svim članovima besplatno. Svaki član
Hrvatskoga liječničkog zbora ima pravo besplatno objaviti članak u Liječničkom
vjesniku; autori koji nisu članovi Zbora moraju platiti naknadu u iznosu od 150
kuna.
Liječnički Vjesnik
http://atherosclerosis-congress-croatia.org/pdf/A4/impresum2.pdf
utemeljen,1877.
Festivala znanosti,2005.
http://www.festivalznanosti.hr/2005/
Otkrili zašto ljudi jedu žute palačinke i kako
čitati lica,lipanj,2011.
http://www.vecernji.hr/slavonija/otkrili-zasto-ljudi-jedu-zute-palacinke-i-kako-citati-lica-297174
Svi bolje čitamo ženska nego muška lica i
bolje prepoznajemo radost nego žalost pa depresivni ljudi hodaju nesretni
svijetom, objašnjava prof.dr. Marija Heffer
A sve je počelo s popularizacijom znanosti.
Web-stranicu Festivala znanosti već godinama radi Alen Babacanli, nekad student
medicine, a sada liječnik kojega poneki sretnu u vozilima hitne pomoći oko
Zagreba. Tajni život jednog medicinara – kaže prof. Marija Heffer.
Alen Babacanli, dr.med.
Klinički bolnički centar "Sestre
milosrdnice"
Centar za hitni prijem
Vinogradska 29
10000 Zagreb