Znate li zašto se trči Alka?
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/391888/Znate-li-zasto-se-trci-Alka.html?utm_source=clanci&utm_medium=manual2&utm_campaign=clanci_manual
Nakon natjecanja u Bari u petak i Čoji u subotu, u nedjelju, 9. kolovoza održat će se ovogodišnja jubilarna 300. Sinjska alka - hrvatska viteška igra kojom se slavi pobjeda nad turskim osvajačima 14. kolovoza 1715.
Na taj je dan 700 hrvatskih branitelja iz Sinja odbilo navalu turskog zapovjednika Mehmed-paše Čelića čija je vojska brojala 60.000 vojnika.
U puku Cetinske krajine još živi predaja kako je Čudotvorna Gospa Sinjska otjerala Osmanlije, a Sinjani su kao vječni zavjet odanosti i poštovanja utemeljili vitešku igru Alku oživljavajući tako svake godine prve nedjelje u kolovozu svoju slavnu pobjedu. Alka se održava svake godine u nedjelju u prvoj trećini mjeseca kolovoza u Sinju. Dva dana prije Alke održava se generalna proba (tzv. Bara), a uoči samog natjecanja druga generalna proba (tzv. Čoja).
U znak priznanja za poticanje domoljublja i očuvanje povijesnih, kulturnih, etnografskih i drugih vrijednosti, Sinjska alka je po međunarodnim mjerilima proglašena pokretnim spomenikom kulture najviše kategorije 1979., a 15. studenog 2010. upisana je na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.
Povijest Alke
Naziv Alka potječe iz turskoperzijskog jezičnog sloja, a znači prsten, obruč. Alka je dio podloge stremena na sedlu zaplijenjenog konja turskog serasker-paše Čelića pa zato u alkarskoj ceremoniji dva momka vode za uzde konja koji simbolizira pašina edeka (pričuvni konj).
Sinjska alka danas je jedinstveno viteško natjecanje u Europi. Nastala je početkom XVIII. stoljeća. Inače je nastavak mnogobrojnih viteških nadmetanja što su se održavala u nekim većim mjestima mletačke Dalmacije, a najpoznatija su ona u Zadru (do 1820.), Imotskom (do oko 1840.) i Makarskoj (do 1832.).
Najstariji pisani spomen o Sinjskoj alci potječe iz 1784., a riječ je o sonetu i odi koje je na talijanskom jeziku ispjevao splitski liječnik i glazbenik Julije Bajamonti.
Najstariji pak službeni spis jest pismo što ga je 10. veljače 1798. grof Rajmund Thurn, prvi austrijski povjerenik za novozaposjednute krajeve, iz Zadra poslao tadašnjem zapovjedniku Sinja, Jakovu Grabovcu.
Thurn pismom obavještava da je Dvorska komisija potpuno odobrila da se u Sinjskoj krajini i dalje održava Alka, na posljednji dan karnevala, kako je do tada bilo uobičajeno. Iz iste godine potječe i dokument o Alki što je, u čast baruna Corneo-Steffanea, drugoga opunomoćenog austrijskog povjerenika za Istru, Dalmaciju i Albaniju, održana 14. svibnja, kojom ju je prilikom, u svečanome govoru, nazvao 'brillante spettacolo' (blistavi prizor).
Povjesničari su utvrdili kako povijest Alke pokazuje da se ona u starini trčala u različito vrijeme, a katkad i dva puta na godinu.
Alka se tek od 1849. redovito trčala 18. kolovoza, na rođendan cara Franje Josipa, što je čak utvrđeno i Statutom iz 1902. Od tada se stalno trči u kolovozu (i po novim pravilima), u prvoj trećini toga mjeseca, tako da se i Bara i Čoja i Alka održe u istom mjesecu.
Na putu po Dalmaciji, Sinj je 1818. posjetio car i kralj Franjo I. te su mu mještani priredili svečanu Alku. Slavodobitnika je vladar nagradio briljantnim prstenom vrijednim 800 forinta, a Društvo carskom zastavom. Od tada se svake godine slavodobitniku iz Beča dostavljalo 100 forinta nagrade.
Godine 1838. Alki je nazočio saksonski kralj Friedrich August II., a 28. ožujka 1842. održana je Alka u čast dolaska u Sinj austrijskog nadvojvode Albrechta. Iste godine, 22. listopada, održana je Alka u čast dolaska nadvojvode austrijskog Franje Karla. Godine 1875., 18. svibnja, održana je izvanredna svečana Alka u prigodi boravka cara i kralja Franje Josipa I. u Sinju. Car je tada darovao slavodobitniku Mati Boniću zlatni prsten.
Povijest svjedoči i kako se Alka trčala tri puta izvan Sinja i to 1832. u Splitu, 1922. u Beogradu i 1946. u Zagrebu.
Prvi Statut Alke potječe tek iz 1833., a odredbe mu se poklapaju s odredbama sličnih viteških nadmetanja u tadašnjoj Europi. Dok su u europskim viteškim igrama sudjelovali samo alkari-vitezovi, dakle povlašteni društveni sloj, u Sinjskoj alki, uz pripadnike vojne aristokracije, mogli su sudjelovati i ljudi sa sela.
Pravila i trčanje Sinjske alke
Alka je pojedinačno viteško nadmetanje u kojem može sudjelovati najmanje 11 i najviše 17 alkara, a slavodobitnik je onaj koji u tri utrke gađanjem u alku prikupi najviše punata, odnosno bodova. Alkar, jahač na konju, u punom trku mora proći trkalištem dužine 160 m (tolerira se vrijeme do 12 sekundi) te pokušava kopljem pogoditi središte malog željeznog kruga koji se zove alka. Visina alke je 3,32 m, mjerena od njezinog središta do zemlje. O postavljanju i točnoj visini brinu 'namještač alke' i njegov pomoćnik; namještač alke štapom dužine 3,22 m umiruje alku i istovremeno kontolira njezinu visinu, dok pomoćnik zateže uže o koje je alka obješena.
Alkarski je kolut, to jest alka, od kovanog željeza, sastavljen od dva obruča sa zajedničkim središtem. Mjereći njihovu unutrašnju stranu, veći obruč ima promjer od 13,1 cm, a manji 3,51 cm. Obruči su međusobno povezani trima kracima koji idu od jednog prema drugom obruču i dijele prostor između njih na tri jednaka dijela. Obruči i krakovi debeli su 6,6 mm i imaju oštar rub s one strane s koje se kopljem gađa u alku.
Petlja za vješanje alke je na polovici jednog od tri jednaka luka većeg kruga alke. Cilj igre je skupiti što više bodova u tri pokušaja. Za vrijeme trka alkara na konju do alke, na konju i alkaru se nalazi sva oprema i niti jedan komad opreme ne smije otpasti. Ako se to ipak dogodi, a sam alkar to ne primijeti, uz dozvolu alkarskog vojvode može (a i ne mora) dobiti ponovno pravo trkati trku. Ako alkar primijeti da mu je otpao dio opreme dužan je protrkati trkalištem bez gađanja alke, to jest sa 'spuštenim kopljem'.
Pogodak u mali srednji kolut - 'u sridu' donosi tri punta, u gornji pregradak dva punta, a pogodak u jedan od dvaju donjih pregradaka po jedan punat. Ako dva ili više alkara nakon treće utrke imaju isti broj punata, izvodi se pripetavanje, to jest doigravanje. Svaki pogodak 'u sridu' uz samog alkara koji je pogodio slavi i cjelokupno gledateljstvo, jer smisao samog nadmetanja nije samo pobijediti ostale takmace, već zbog same težine zadatka, pogoditi što veći broj 'srida' uopće, što iziskuje veliku vještinu i umijeće alkara u rukovanju kopljem, upravljanju konjem i oštrom oku.
Svaki pogodak 'u sridu' slavi se oglašavanjem limene glazbe, te pucnjima iz 'mačkula' - starinskog topa. Trče se tri trke i bodovi se zbrajaju. Alkar s najviše osvojenih bodova postaje slavodobitnik. Slavodobitnik Alke je bogato nagrađen, a Sinjani i narod Cetinske krajine, do Alke iduće godine, slave ga kao svojeg najboljeg junaka i viteza. Tako se do završetka ovogodišnje Alke kao najbolji junak i vitez slavi Denis Gugić koji je slavodobitnik Alke bio, prošle 2014.
Alku je do sada najviše puta dobio Nikola Cerinić (slavodobitnik dvanaest puta), slijede ga Nikola Jelinčić (slavodobitnik osam puta), te Jozo Boko, Janko Kelava, Anđelko Vučković i Ognjen Preost, koji su po pet puta bili slavodobitnici Sinjske alke.
Sinj ove godine dobiva i Muzej alke
Sinj će ove godine kada obilježava jubilarnu 300. Alku biti bogatiji za Muzej alke koji će, kao glavni sadržaj Alkarskih dvora, u dvorima biti i smješten. Posebna atrakcija u postavu Muzeja bit će dio alkarske povorke izložen u prirodnoj veličini. U zasebnom dijelu bit će postavljena rekonstrukcija bitke pod Sinjem iz 1715. gdje će posjetitelji u multimedijalnom okruženju moći doživjeti slavnu bitku.
Odluka o osnivanju Muzeja alke donesena je na izvanrednoj Skupštini Viteškoga alkarskog društva (VAD) Sinj održanoj 30. lipnja 2012. u Alkarskim dvorima. Cjelokupni radovi gradnje Muzeja alke stajali su oko 25 milijuna kuna, polovicu tih troškova financirala je hrvatska Vlada, a preostali dio Splitsko-dalmatinska županija, grad Sinj i VAD.
Muzej alke u Sinju u subotu, 8. kolovoza u 11 sati u pratnji predsjednika VAD-a Stipe Jukića svečano će otvoriti predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović.
'Prva Alka koju pamtim je ona iz 1971., kada je narod klicao Savki i Tripalu'
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/392044/Prva-Alka-koju-pamtim-je-ona-iz-1971-kada-je-narod-klicao-Savki-i-Tripalu.html?utm_source=clanci&utm_medium=manual2&utm_campaign=clanci_manual
Premijer Zoran Milanović u subotu je nazočio svečanom otvorenju Muzeju Sinjske alke u sklopu obilježavanja 300. obljetnice Alke, poručivši kako su se Hrvati iz ovoga kraja 300 godina morali boriti za svoju državu i pravdu, te da je na ovim genaracijama da narodu osiguraju da u svojoj državi živi od svoga rada, bistrine i vitalnosti
Milanović je rekao kako je prva Alka koju pamti ona iz 1971. godine, kada je narod klicao Savki i Tripalu, što, iako nije imao ni pet godina, nikada neće zaboraviti. Stoga je, istaknuo je, samo pola istine u tvrdnji da Alka nije politika nego prije svega etnografski fenomen.
Dodao je kako je Alka i etnografija, prekrasne i skupe odore koje nose alkari nasuprot onih težačkih, gorštačkih koje su nosili njihovi preci, među kojima i njegovi koji su pred slavnu sinjsku bitku iz 1715. godine u Cetinsku krajinu došli iz Hercegovine, ali da je Alka i politika.
'Alku se iz politike nije moglo maknuti jer je previše simbolike, previše povijesti i previše bremenitosti u svemu tome. Narod je uvijek htio samo jedno - biti na miru, ne ići u rat, ne nositi oružje, ali mu nije bilo suđeno. Na našim je generacijama da sljedećih stotinu godina, kažem to simbolički, dao Bog tisuću godina, ovaj narod, hrvatski narod naročito, živi od svoga rada, od svoje bistrine, od svoje vitalnosti i životne energije, od svoje znatiželje, od svega onoga što je sputavano zadnjih 300 godina. Imamo svoju državu, svoji smo na svome i ta duga priča je na neki način počela na pravi način živjeti upravo prije 300 godina u ovom kraju i okolnim krajevima', poručio je Milanović.
Istaknuo je kako je narod ovoga kraja najveći dio vremena u tih 300 godina morao biti naoružan. 'Kada gledamo u Americi kako ljudi gorljivo brane pravo da nose oružje i da ga koriste kad im padne napamet, moramo se malo sjetiti da je naš narod, Hrvati katolici ovoga kraja, nosio oružje 300 godina, muškarci i žene. Da su jedva čekali da ga se riješe i opet nisu mogli u ovom zadnjem ratu. I vrijeme je da to oružje bude konačno dio arhive, da zauvijek ili barem na sto godina legne u arhivu, da živimo mirno, da ne diramo nikog, a da nikome ne namećemo zakone niti ih itko nameće nama, da budemo svoji na svome', naglasio je.
Dodao je kako su ljudi u ovaj kraj došli kao vojnici boriti se za svoju obitelj, ali za tuđi račun. 'Borili su se za Mletke, za stranog gospodara, a onda za Austrijance i dugo je to trajalo, da bi se tek na kraju njihovi potomci ovdje borili za svoju državu, za svoju pravdu i svoju pravicu. Ponosni smo na ono što je bilo prije 300 godina, ali ne vidim niti sam ikada vidio kao borbu protiv islama ili druge vjere, nego kao jednu silnu energiju slobodarske patriotske tradicije da se brani svoje i svoj način života kakav god on bio, a bio je težak', rekao je premijer.
Muzej je otvorio predsjednik Viteškog alkarskog društva Stipe Jukić, koji je izjavio kako je s muzejem završen višegodinji projekt izgradnje Alarskih dvora, koji je ukupno koštao 90 milijuna kuna, u sklopu kojega je i muzej.
Ministar kulture Berislav Šipuš rekao je kako je broj eksponata u Muzeju Sinjske alke ogroman, da je teško uopće govoriti o broju pušaka, sablji, kubura, ali da je fokusiran na konja i njegovog jahača - alkara i momka harambašu. 'Oko njih se plete priča, što oni donose sa sobom, koji je ritual kada oni sebe oblače, koji je ritual kada se životinja priprema za dan trke i toga slavlja', kazao je.
Ministar podsjeća kako se u muzeju nalaze i dokumenti koji datiraju iz vremena slavne bitke, dakle stari 300 godina, izvješća doušnika, izvješća i dnevnik bitke, dakle predmeti koji mogu rekonstruirati te događaje sve do sadašnjosti. 'Dakle, kroz prošlost do sadašnjosti i do ovoga slavlja, koje uvijek traje ovdje tri dana - Bara, Čoja i Alka, sve zajedno čini jednu fascinantnu priču i jedan fascinanti novi muzej', kazao je Šipuš.
Milanović otvorio Muzej Sinjske alke
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/392043/Milanovic-otvorio-Muzej-Sinjske-alke.html?utm_source=clanci&utm_medium=manual2&utm_campaign=clanci_manual
Frano Ivković slavodobitnik je 300. Sinjske alke
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/392137/Frano-Ivkovic-slavodobitnik-je-300-Sinjske-alke.html
Alka je znamen našega domoljublja i biser hrvatske kulturne baštine
http://predsjednica.hr/objava/1/1/469
9. kolovoza 2015.Sinj
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović nazočila je jubilarnoj 300. Sinjskoj alci.
U svom obraćanju nakon završetka natjecanja, Predsjednica je čestitala alkarima i spomenula se naraštaja Sinjana koji već tri stotine godina održavaju ovo jedinstveno spomen-natjecanje junaštva i vjere, nadahnuto junačkom pobjedom malobrojne sinjske posade nad velikom osmanlijskom vojskom. Predsjednica je istaknula kako je alka svojim značajem odavno prešla granice sinjskoga kraja i Hrvatske, postavši svehrvatska povijesno-kulturna baština, upisana i u UNESCO-ov popis svjetske nematerijalne baštine.
Isto tako, Predsjednica je naglasila kako je alka imala veliko značenje u ova tri stoljeća i za očuvanje naše narodne samosvijesti i njegovanje domoljubnih vrlina. Iako domoljublje nije uvijek bilo moguće slobodno izražavati, danas to možemo činiti uvijek i svuda, a na poseban način ovdje, u svečanom ozračju jubilarne 300. Sinjske alke.
Tako je alka prije svega poruka da hrvatski narod nije nikada vodio osvajačke ratove, nego je branio svoju zemlju, rekla je Predsjednica. “Alka je također poruka da nikada nismo klonuli u svojoj težnji za slobodnom i samostalnom državom, koju smo ostvarili 1991. godine. Tu pobjedu okrunili smo „Olujom“, čiju smo 20. obljetnicu prije nekoliko dana veličanstveno proslavili mimohodom u Zagrebu i središnjom proslavom u Kninu”, dodala je.
“Ponosna sam što smo u tim danima pokazali dostojanstvo pobjednika te što je cijela Hrvatska disala i slavila zajedno. Političku zrelost pokazali smo i u Hrvatskom saboru postizanjem nacionalnog konsenzusa u obrani hrvatskih nacionalnih interesa. Zajedništvo pokazujemo i u ovim trenucima, čineći sve, kako bi spasili našeg Tomislava. To je ono zajedništvo o kojem govorim od prvog dana svojega mandata”, rekla je Predsjednica. Zaključila je kako je, uz očuvanje teritorijalne cjelovitosti, naš temeljni nacionalni interes gospodarski oporavak i zaustavljanje odumiranja nacije, što možemo postići samo jedinstvom i slogom cijelog hrvatskog naroda.
Nadalje, predsjednica je naglasila kako se to jedinstvo temelji na zatvaranju povijesnih prijepora i jasnom utvrđivanju temeljnih sastavnica hrvatskog identiteta, koje proizlaze iz naše bogate duhovne, političke i kulturne baštine, čiji je alka jedinstven i nezamjenjiv dio.
Na kraju svog obraćanja, Predsjednica je istaknula kako nikada neće prestati pružati potporu i poticaj svima koji Hrvatsku unaprjeđuju svojim domoljubljem, radom i znanjem.
Predsjednica Republike čestitala je slavodobitniku 300. Sinjske alke, darujući mu sablju i zlatni prsten s hrvatskim grbom, a njegovom momku kuburu i srebrni prsten.