Alkohol
Što više pijemo, imamo
dojam da smo privlačniji i seksepilniji, utvrdili su francuski istraživači,
ističući da taj osjećaj nije izazvan kemijskim svojstvima alkohola.
Kemijsko svojstvo
alkohola, u svakom slučaju, ima djelovanje na ljudski organizam i opušta
tijelo, čovjeku “briše” standardne oblike ponašanja i uvodi ga u svijet
imaginarnog, neodgovornog. Tako, alcohol u ljudima stvara irealnu sliku o njima
samima i okolini u kojoj su. U većim dozama i češćim konzumiranjem alkohola
čovjek posve gubi relaciju s realnošću i živi u izmišljenom, svijetu koji
stvara alkohol, uz ovisnost koja stvara potrebu za što većom i češčom
konzumacijom alkohola. Kao što je poznato alkoholičari u završnim fazama,
postaju disfunkcionalni i asocijalni i teško dolaze do financija, da bi
nabavili nove količine alkohola, za opijanje (ista stvar kao i s opijatima,
drogama). Takove okolnosti navode ih na prosjačenje, krađe i provable, koje
kulminiraju sukobom sa zakonom, nizom prijestupa i uhićenjima, koja ih bacaju u
krimi milje.
Naslovljena kao
"Ljepota je u oku pivopije" (La beaute est dans les yeux du buveur de
biere), studija je rađena u suradnji s američkim Sveučilištem u Ohio-u, a
objavljena u britanskom listu
Psychological Journal .
Istraživači su najprije
testirali 19 posjetitelja jednoga bara, koje su pozvali da na ljestvici od 1 do 7, ocijene svoju
privlačnost, inteligenciju, originalnost i humor, a potom su im izmjerili
razinu alkohola u krvi. Kao što su i očekivali, veća razina alkohola u krvi,
pobudjivala je njihova osjećanja o sebi kao
privlačnijim i seksipilnijim.
To dokazuje da alcohol, svojim
kemijskim djelovanjem utječe na percepciju realnoga. Naravno, da će ljudi koji
povremeno piju, biti isprva svjesni da
se radi o utjecaju alkohola na njihovu psihu, te zbog toga imaju “uljepšanu
sliku o sebi” Kod ljudi koji su prešli funkcionalni prag alkoholizma i ušli u
disfunkcionalnost, gube odnos s realnošću i ne mogu davati odgovore koje su
dali ispitanici. Njihovi odgovori, bi se morali pomiriti s ovisnošću i tek onda
ih ispitati što misle o sebi.
Znanstvenici su testirali i
94 muškarca u laboratorijskim uvjetima. Pojedini su dobili alkoholno piće,
drugi pak svojevrsni placebo, tj. mislili su da piju alkohol, iako ga u
njihovom piću nije bilo, dok su treći pili alkohol, a da to nisu znali.
Volonteri su zatim, kao i u
prethodnom pokusu, zamoljeni
ocijeniti svoju privlačnost.
Ispostavilo se da su svi
koji su mislili da su pili alkohol sebe držali iznimno privlačnim, dok su oni
koji su pili alkohol bez svojeg znanja, imali znatno skromnije mišljenje o
sebi.
Ovaj primjer ilustrira teoriju
da mozak pamti kako je reagirao prigodom pijenja alkohola, stoga ljudi koji
nisu pili alcohol, podsvjesno, u sebi,
su stvorili sliku kako je to kada ga piju i ponovno izazvali efekt alkohola.
Oni koji su pili alkohol nisu ga popili u količinama u kojima ga uvriježeno
piju, u lokalima,da bi o sebi stvorili “uljepšanu sliku” i time su bili nesigurniji.
" Istraživanje
pokazuje da smo sami sebi privlačniji uz samu pomisao da pijemo alkohol.
Pritom, količina ispijenog alkohola nema nikakav utjecaj na čovjekovu sliku o
sebi", objasnio je Lorraine Begg, profesor socijalne psihologije, na
Sveučilištu Pierre Mandes - France, u Grenoblu.
Naravno da je količina
alkohola bitan element, ali ne i toliko koliko dugo pijemo alkohol, jer
učestalije ispijanje alkohola pomjera granice u kojima smo manje ili više
svjesni realnosti o sebi i oko sebe.
On je objasnio
da je to posljedica kulturnog fenomena po kojem nas piće čini atraktivnijim.
To nije
kulturološki fenomen, nego fenomen adolescencije, tijekom koje neodrasla djeca
pokušavaju više sličiti odraslima, ista
pojava kao i cigarete (puše djeca i budale), sve dok osoba tjelesno odrasla ne
sazrije u svojoj glavi, ne bude svjesna
da alkohol nema nikakav utjecaj na to koliko su privlačni ili ne, u stvarnosti.
Glede izjave
stava gospodina zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića,da bi mladi s bocama
u rukama na javnom mjestu, trebali biti kažnjeni, novčano ili zatvorom, izjava
je osobe na položaju, nepromišljene osobe, jer šalje poruku
“pijte mladi, do mile volje, sve dok Vas se ne vidi”. Umjesto takve izjave,
mlade ljude treba educirati, ne samo o alkoholu koji je u našem sustavu
educiranja trivijalna stavka, već bi tim
mladim ljudima trebalo ponuditi, u zamjenu za alcohol, znanje koje ih
vodi do nukleusa njih samih u sebi ,
kako bi spoznali što je to život i kako ga živjeti. Škola mora, imperativno,
poučavati, osobito srednjoškolce, vještini spoznaje samih sebe,te vještni i umijeću življenja.