Autor: admin
Datum objave: 13.03.2019
Share


Amnesty International

PROTECT HUMAN RIGHTS

Amnesty International |

https://www.amnesty.org/en/get-involved/join-international-members/?gclid=CjwKCAjw1KLkBRBZEiwARzyE7y212_gwndwfEpJXzDp2gru3RBamsE2yvOt_fzy_d_MZisrLsrrT-xoCRcgQAvD_BwE

PROTECT HUMAN RIGHTS

Croatia: EU complicit in violence and abuse by police against refugees and migrants

https://www.amnesty.org/en/latest/news/2019/03/croatia-eu-complicit-in-violence-and-abuse-by-police-against-refugees-and-migrants/

European governments are complicit in the systematic, unlawful and frequently violent pushbacks and collective expulsions of thousands of asylum seekers to squalid and unsafe refugee camps in Bosnia and Herzegovina, said Amnesty International in a report published today.

Pushed to the edge: Violence and abuse against refugees and migrants along Balkan Route details how, by prioritizing border control over compliance with international law, European governments are not just turning a blind eye to vicious assaults by the Croatian police, but also funding their activities. In so doing, they are fueling a growing humanitarian crisis on the edge of the European Union.

“To understand where the priorities of European governments lie, one only needs to follow the money. Their financial contribution towards humanitarian assistance is dwarfed by the funds they provide for border security which includes equipping Croatian border police and even paying their salaries,” said Massimo Moratti, Director of Research for Amnesty International’s Europe Office.

“Meanwhile people fleeing war and persecution are beaten and robbed by the Croatian police and forcibly pushed back to legal limbo, left at the mercy of a failing asylum system in Bosnia and Herzegovina.”

Currently around 5,500 women, men and children are trapped in two small Bosnian towns near the Croatian border, Bihac and Velika Kladusa, living in defunct former factories without basic amenities. Bosnia and Herzegovina cannot offer them adequate protection or living conditions and the improvised camps are unhygienic, lacking hot water, medical care and sufficient food.

One Afghan mother told Amnesty International: “We don’t have enough food to feed the whole family, especially the children. They are always hungry.”

Bureaucratic obstacles, inadequate legal assistance and limited administrative capacity mean that potential asylum-seekers are unlikely to get their asylum claims processed in Bosnia and Herzegovina. Most attempt to proceed to other European countries.

This journey is not easy. Having previously entered the EU through Greece and Bulgaria and having been abjectly failed by the asylum system there, people exit the EU to continue the journey along the Balkans. In order to reach Slovenia or Italy, where the EU Schengen free movement regime begins, they have to navigate Croatia’s dense forests, fast moving rivers and, in some places, live minefields.

In the first ten months of 2018, at least 12 people drowned in the Western Balkans, most of them trying to cross the border from Croatia to Slovenia. Dozens more died in other ways. One young woman from Afghanistan told Amnesty International how, after seeing a bear in a forest in Croatia, a woman she was travelling with miscarried. “She got so scared that she delivered a stillborn baby. She was six months pregnant.”

Those attempting the journey are frequently subjected to deliberate pushbacks and collective expulsions - often accompanied by violence and intimidation – at the border between Croatia and Bosnia and Herzegovina, without having their asylum claims considered.

Croatia: EU complicit in violence and abuse by police against refugees and migrants

13 March 2019, 00:01 UTC

European governments are complicit in the systematic, unlawful and frequently violent pushbacks and collective expulsions of thousands of asylum seekers to squalid and unsafe refugee camps in Bosnia and Herzegovina, said Amnesty International in a report published today.

To understand where the priorities of European governments lie, one only needs to follow the money. Their financial contribution towards humanitarian assistance is dwarfed by the funds they provide for border security

Massimo Moratti, Amnesty International

SHARE THIS Twitter Facebook Email

Pushed to the edge: Violence and abuse against refugees and migrants along Balkan Route details how, by prioritizing border control over compliance with international law, European governments are not just turning a blind eye to vicious assaults by the Croatian police, but also funding their activities. In so doing, they are fueling a growing humanitarian crisis on the edge of the European Union.

“To understand where the priorities of European governments lie, one only needs to follow the money. Their financial contribution towards humanitarian assistance is dwarfed by the funds they provide for border security which includes equipping Croatian border police and even paying their salaries,” said Massimo Moratti, Director of Research for Amnesty International’s Europe Office.

“Meanwhile people fleeing war and persecution are beaten and robbed by the Croatian police and forcibly pushed back to legal limbo, left at the mercy of a failing asylum system in Bosnia and Herzegovina.”

Currently around 5,500 women, men and children are trapped in two small Bosnian towns near the Croatian border, Bihac and Velika Kladusa, living in defunct former factories without basic amenities. Bosnia and Herzegovina cannot offer them adequate protection or living conditions and the improvised camps are unhygienic, lacking hot water, medical care and sufficient food.

One Afghan mother told Amnesty International: “We don’t have enough food to feed the whole family, especially the children. They are always hungry.”

Bureaucratic obstacles, inadequate legal assistance and limited administrative capacity mean that potential asylum-seekers are unlikely to get their asylum claims processed in Bosnia and Herzegovina. Most attempt to proceed to other European countries.

We don’t have enough food to feed the whole family, especially the children. They are always hungry

Afghan asylum seeker

SHARE THIS Twitter Facebook Email

This journey is not easy. Having previously entered the EU through Greece and Bulgaria and having been abjectly failed by the asylum system there, people exit the EU to continue the journey along the Balkans. In order to reach Slovenia or Italy, where the EU Schengen free movement regime begins, they have to navigate Croatia’s dense forests, fast moving rivers and, in some places, live minefields.

In the first ten months of 2018, at least 12 people drowned in the Western Balkans, most of them trying to cross the border from Croatia to Slovenia. Dozens more died in other ways. One young woman from Afghanistan told Amnesty International how, after seeing a bear in a forest in Croatia, a woman she was travelling with miscarried. “She got so scared that she delivered a stillborn baby. She was six months pregnant.”

Those attempting the journey are frequently subjected to deliberate pushbacks and collective expulsions - often accompanied by violence and intimidation – at the border between Croatia and Bosnia and Herzegovina, without having their asylum claims considered.

They drove us to the border with Bosnia. They made us get out of the car one-by-one and started beating us with batons

A young asylum seeker from Gaza

Nearly all in the camps in Bihac and Velika Kladusa had been pushed back into Bosnia and Herzegovina from Croatia or Slovenia and nearly one third of those interviewed had experienced violence at the hands of the Croatian police. Many described how they were beaten, had their documents destroyed and possessions stolen in what appears to be a systematic and deliberate policy by Croatian authorities designed to deter future attempts to enter the country.

One young man from Gaza told Amnesty International what happened when he was caught by police with nine others. “They drove us to the border with Bosnia. They made us get out of the car one-by-one and started beating us with batons,” he said.

He then described how they were sprayed in the face with what he thought was pepper spray: “I couldn’t see anything. My eyes were burning. Then they told us to go and never come back to Croatia”.

Sami from Algeria told Amnesty International how he and a group of other men were taken one-by-one, and made to stand in a circle of masked policemen who beat them with batons and a baseball bat. “Then they took our money and the phones and told us to go towards Bosnia,” he said.

Another man described how Croatian police took their shoes, warm clothes and sleeping bags and forced them to walk barefoot for kilometres through freezing rivers and streams towards the Bosnian border. Such returns regularly took place at night and in remote areas outside of regular border crossings.

Those caught in Italy and Slovenia are often subject to chain pushbacks, summarily handed over to Croatian police and forcibly expelled back to camps in Bosnia and Herzegovina without having their asylum claims considered.

As the allegations of violent pushbacks on the borders have mounted, Croatian authorities have increasingly discouraged public scrutiny of country’s migration practices. Attempts by Croatian public institutions to oversee migration practices at the border have been blocked and organizations working on migrant and refugee rights have been targeted by the authorities.

NGO volunteers have been harassed, held for hours by police without formal charges and threatened with criminal prosecution. The Ministry of Interior has even accused some NGOs of assisting people to enter Croatia irregularly. This has had a chilling effect on those working to support refugees.

In spite of these appalling practices at the border, the European Union has continued to allocate significant funds to assist Croatia in its border security infrastructure. The EU has also wilfully ignored the failures of the European asylum system that make these journeys necessary.

“As temperatures rise and the snows melt, the number of people attempting to cross Croatia will swell. But with Bosnia and Herzegovina ill-equipped to handle the arrival of an increasing number of people seeking protection, action must be taken to avoid a humanitarian crisis in on the edge of the EU,” said Massimo Moratti.

“European leaders can no longer wash their hands of responsibility for the continued collective expulsions and violent pushbacks along the Balkan route that are the result of their determination to fortify EU borders, no matter what the human cost is.”

Background

The route through Bosnia and Croatia has become increasingly popular since Hungary erected fences along its borders and engaged in violent pushbacks making Serbia and Hungary increasingly impenetrable.


RH MUP

https://mup.gov.hr

Odgovor ministra Božinovića na navode organizacije Amnesty International

https://mup.gov.hr/vijesti/odgovor-ministra-bozinovica-na-navode-organizacije-amnesty-international/283272

Cjeloviti odgovor ministra unutarnjih poslova RH dr.sc. Davora Božinovića na navode organizacije Amnesty Internationala odnosno zamjenika direktora Regionalnog ureda za Europu g. Massima Morattija

FOTO: MUP

Zbog točnog izvješćivanja javnosti u nastavku donosimo cjeloviti odgovor ministra unutarnjih poslova RH dr.sc. Davora Božinovića na navode organizacije Amnesty Internationala odnosno zamjenika direktora Regionalnog ureda za Europu g. Massima Morattija 

 „Poštovani gospodine Moratti,

poznato Vam je da Republika Hrvatska kao zemlja članica Europske unije ima zadaću provoditi zaštitu državne granice i sprječavati nezakonite migracije, sukladno Zakoniku o schengenskim granicama i nacionalnom zakonodavstvu, štiteći pri tome nepovredivost državne granice Republike Hrvatske koja je ujedno i vanjska granica Europske unije.

 U provođenju poslova zaštite državne granice primarno je nadležna granična policija koja je sastavni dio ukupnih policijskih snaga.

Granična policija obavlja nadzor državne granice sukladno dobroj Schengenskoj praksi, Zakoniku o schengenskim granicama (SL L 77, 23.3.2016.) te pozitivnim propisima nacionalnog zakonodavstva, i to Zakonu o nadzoru državne granice (Narodne novine br. 83/13 i 27/16), Pravilniku o načinu obavljanja nadzora državne granice (Narodne novine br. 38/09, 45/09, 46/12, 5/13 i 51/13) te drugim zakonskim i podzakonskim propisima.

 Republika Hrvatska je na granici s Republikom Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, koja je najugroženija od nezakonitih migracija, angažirala veliki broj policijskih službenika na zaštiti državne granice i postavila moderna tehnička sredstva dubokog optičkog i radarskog nadziranja granične crte danju i noću, u svim vremenskim uvjetima, a u cilju odvraćanja sukladno Zakoniku o schengenskim granicama. Ljudski i tehnički kapaciteti granične policije povećani su sredinom 2017. godine.

 Također, od 18. srpnja 2018. godine granica s Bosnom i Hercegovinom, kao i morska granica prema Crnoj Gori, nadzire se iz zraka u suradnji s Agencijom Europske unije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), koja je ustupila zrakoplov angažiran za nadzor vanjskih granica Europske unije. Operativne baze zrakoplova su Zračna luka Zadar i Zračna luka Split, a u provedbi nadzora granice iz zraka sudjeluju i hrvatski policijski službenici, i to kako u zračnim aktivnostima tako i radom u Frontex-ovom centru za nadzor u Varšavi, dok se vremenski raspored letova sastavlja prema operativnim informacijama s terena.

 U 2018. godini hrvatska je policija registrirala 8.207 pokušaja nezakonitog prelaska državne granice i ulazaka u Republiku Hrvatsku, što je u odnosu na 2017. godinu povećanje od 70,7%.

 Prema migrantima koji nezakonito prijeđu državnu granicu u upravnom postupku donose se odluke o povratku sukladno Zakonu o strancima (Narodne novine br. 130/11, 74/13, 69/17 i 46/18).

 Međutim, ako migrant izrazi namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu primjenjuju se odredbe Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (Narodne novine br. 70/15 i 127/17), te se u skladu sa standardnim operativnim procedurama za postupanje prema tražiteljima međunarodne zaštite službeno zaprima izjava o izraženoj namjeri i osobu se smješta u Prihvatilište za tražitelje azila.

 Podaci o broju zaprimljenih namjera za međunarodnu zaštitu pokazuju da se broj tražitelja međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj značajno povećao: 2014. godina – 454, 2015. godina – 210, 2016. godina – 2234, 2017. godina – 1887 i 2018. godine - 1068.

 Vraćanja u treće zemlje provode se temeljem Zakona o strancima i temeljem bilateralnih readmisijskih sporazuma koje je Republika Hrvatska sklopila s trećim zemljama. U 2018. godini u treće zemlje je vraćeno ukupno 1438 osoba.

 Što se tiče počinitelja kaznenih djela i kaznenih djela povezanih s krijumčarenjem ljudi, hrvatska je policija u 2018. godini zabilježila porast u broju kaznenih djela i počinitelja koji se kazneno gone u odnosu na 2017. godinu (619 kaznenih djela što je porast od 70%).

 Prioritetna politika Ministarstva unutarnjih poslova su zakonite i održive migracije, te Ministarstvo surađuje sa susjednim zemljama u cilju razmjene informacija o stanju sigurnosti na državnoj granici i kretanju nezakonitih migracija i provodi zajedničke mješovite ophodnje u cilju sprječavanja nezakonitih migracija i održavanja povoljnog stanja sigurnosti na državnoj granici.

 Od 2016. godine do sada su zaprimljene 202 pritužbe od strane državnih institucija i organizacija civilnog društva, koje sadrže navode o nasilju koje hrvatska policija provodi nad migrantima, kao i o oduzimanju i uništavanju njihove imovine.

 Sve prijave nevladinih udruga i drugih organizacija koje je ovo Ministarstvo dosad zaprimilo o navodnoj uporabi sredstava prisile prema migrantima od strane policijskih službenika provjerene su, imajući pri tom na umu da te prijave u pravilu ne sadrže dovoljno podataka potrebnih za kriminalističko istraživanje.

 U svim navedenim slučajevima provedene su detaljne terenske provjere u policijskim upravama, i pritom do sad u niti jednom slučaju nije utvrđeno da su policijski službenici prema migrantima uporabili sredstva prisile. Također, ni u jednom slučaju nisu potvrđeni navodi da su policijski službenici na štetu državljana trećih zemalja počinili kaznena djela krađe.

 Treba uzeti u obzir, da zbog toga što su od strane policijskih službenika odvraćeni od ulaska u Republiku Hrvatsku ili je prema njima proveden drugi propisani postupak kojim su vraćeni u zemlju iz koje su nezakonito ušli u Republiku Hrvatsku, migranti najčešće lažno optužuju policijske službenike za nasilje, očekujući da će im takve optužbe pomoći u novom pokušaju ulaska u Republiku Hrvatsku i nastavku puta prema zemljama odredišta.

 Želimo podsjetiti kako je završio poznati slučaj državljanina Sirije iz rujna 2018. godine, kojem je na graničnom prijelazu omogućen zakoniti ulazak u Republiku Hrvatsku samo da bi se provjerile optužbe iz medija da ga je hrvatska policija navodno razdvojila od njegove maloljetne kćeri. Nakon njegovog prihvata i smještaja u Prihvatilište za tražitelje azila i opsežnih mjera traganja za djetetom koje je policija provela, isti je odmah pobjegao iz Republike Hrvatske, a provjerama je nedvojbeno utvrđeno da prilikom zatjecanja i podnošenja zahtjeva za azil u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori nije bio u pratnji maloljetne djevojčice.

 Predstavnici hrvatske policije su više puta javno pozivali sve one koji imaju saznanja o eventualnim nezakonitim postupanjima policijskih službenika prema migrantima da takve informacije dostave, kako bi se te informacije provjerile i utvrdile činjenice.

 U Vašem dopisu se navodi da je Amnesty International u kampovima u Bihaću i Velikoj Kladuši obavio 94 intervuja s migrantima koje je navodno zlostavljala hrvatska policija te ih vratila u Bosnu i Hercegovinu. Prije svega, mislimo da nije primjereno da nam se dokument s ovako ozbiljnim optužbama dostavlja na očitovanje u vrlo kratkom roku, dok se s druge strane ne daju nikakve informacije i podaci koje je moguće istražiti radi sastavljanja što kvalitetnijeg odgovora. Niste nam dostavili nikakve podatke na temelju kojih bi mogli identificirati osobe navedene u Vašem dopisu, a osobe se, kako navodite, niti ne nalaze u Republici Hrvatskoj. Uvjereni smo da se u najvećem broju slučajeva migranata koje se intervjuirali radi o osobama koje nisu niti ušle u Republiku Hrvatsku, već su prema njima primijenjene mjere odvraćanja na državnoj granici iz članka 13. Zakonika o schengenskim granicama. Naime, navedenim člankom je propisano da između ostalog granična policija štiti državnu granicu na području između graničnih prijelaza na način da sprječava i odvraća (eng. prevent and discourage) osobe od izbjegavanja kontrola na graničnim prijelazima. U tom smislu, smatra se da osobe prema kojima se primjenjuju mjere odvraćanja nisu ušle na državno područje.

 Nije istinit navod da ovo Ministarstvo ne surađuje s pučkom pravobraniteljicom. Tijekom 2018. godine ovom Ministarstvu je od strane pučke pravobraniteljice dostavljeno 30 različitih zahtjeva za očitovanjem i dostavom dokumentacije u vezi postupanja prema migrantima na koje je sve odgovoreno, a izvršeno je 14 obilazaka u policijskim postajama koji su svi omogućeni. Do prijepora je došlo kada su djelatnici Ureda Pučkog pravobranitelja zatražili od policijskih službenika da im omoguće izravni uvid u Informacijski sustav MUP-a. Budući da je lozinka za pristup u IS MUP-a, sukladno pravilima za korištenje IS MUP-a, strogo osobno ovlaštenje, djelatnici Pučkog pravobranitelja su upućeni da zatraže ispis podataka iz IS MUP-a  kako je propisano ne samo Zakonom o zaštiti osobnih podataka (članak 23.), nego i Zakonom o pučkom pravobranitelju (članak 24.) i Zakonom o nacionalnom preventivnom mehanizmu (članak 5. točka 5.). Moramo priznati da nam nije jasno zbog čega pučka pravobraniteljica ustrajava na svojem stajalištu kada podatke iz IS MUP-a, ali i sve druge podatke, može dobiti na pisani zahtjev i u najkraćem roku, kao što je i propisano navedenim zakonima koji uređuju ovlasti Pučkog pravobranitelja.  O ovom prijeporu s pučkom pravobraniteljicom posjedujemo pisanu korespondenciju.

 Što se tiče navoda o pritiscima na organizacije koje se bave zaštitom prava migranata, napominjemo da ovo Ministarstvo ostvaruje vrlo dobru suradnju s brojnim takvim organizacijama (UNHCR, IOM, Hrvatski pravni centar, Hrvatski Crveni križ, Jezuitska Služba za izbjeglice), s kojima ima i sklopljene sporazume o suradnji, a s nekima provodi i zajedničke projekte na području zaštite prava migranata (border monitoring, AVRR). Mišljenja smo da su negativni komentari na račun ovoga Ministarstva od strane udruga Centar za mirovne studije (CMS) i Are You Syrious (AYS) motivirani prije svega postupanjem policije prema volonteru udruge AYS kojeg su policijski službenici dana 21. ožujka 2018. godine, oko 02,30 sati, na području PU vukovarsko-srijemske zatekli na samoj državnoj granici (tzv. zelena granica) kako pomaže u nezakonitom ulasku iz Republike Srbije u Republiku Hrvatsku skupini od 14 migranata. Protiv njega je podnesen optužni prijedlog Prekršajnom sudu u Vukovaru zbog prekršaja iz članka 43. stavka 1. Zakona o strancima (zabrana pomaganja državljaninu treće zemlje), koji ga je presudom od 25. rujna 2018. godine proglasio krivim i izrekao mu novčanu kaznu. Protiv presude je izjavljena žalba, a postupak pred Visokim prekršajnim sudom je još uvijek u tijeku. 

I  ovom prilikom želimo naglasiti, da prilikom postupanja prema migrantima policija poštuje njihova temeljna prava i dostojanstvo te im omogućuje pristup sustavu međunarodne zaštite ukoliko im je takva zaštita potrebna, sukladno općim dokumentima o ljudskim pravima, regulativi Europske unije te nacionalnom zakonodavstvu.

 Također, ovo Ministarstvo ima nultu stopu tolerancije na nezakonitu uporabu sredstava prisile od strane hrvatske policije naspram bilo koje populacije, kao i nultu stopu tolerancije nad neprocesuiranjem bilo kojeg kaznenog djela ili prekršaja počinjenog od strane policijskih službenika. Sve dostupne informacije o mogućim navedenim optužbama o primjeni sile nad migrantima ili činjenju kaznenih djela na štetu migranata ovo Ministarstvo u svakom pojedinom slučaju pomno provjerava.

 MINISTAR

dr. sc. Davor Božinović“

 Još jednom radi javnosti naglašavamo da Hrvatska policija uspješno štiti i štitit će hrvatske granice i neće dopuštati ilegalne ulaske na teritorij RH.




VIOLENCE AND ABUSE AGAINST REFUGEES AND MIGRANTS ALONG

THE BALKANS ROUTE

https://www.amnesty.org/download/Documents/EUR0599642019ENGLISH.PDF


60
Kategorije: Društvo
Developed by LELOO. All rights reserved.