O Europskom gospodarskom prostoru
Tijekom rasprave o budućnosti Europskog gospodarskog
prostora koju je pokrenuo predsjednik Odbora za unutarnje tržište i zaštitu
potrošača Malcolm Hrabour, zastupnik Plenković kazao je da i Hrvatska slijedom
članstva u Europskoj uniji dovršava postupak pristupanja Europskom gospodarskom
prostoru
http://www.andrejplenkovic.com/index.php?option=com_content&view=article&id=222:o-europskom-gospodarskom-prostoru&catid=10&Itemid=110
Osvrnuvši se na postignuća suradnje između članica EU i
članica EFTA u okviru Europskog gospodarskog prostora od 1994. do danas,
Plenković je kazao da su Norveška, Island i Lihtenštajn gospodarski vrlo
razvijene zemlje te praktički integrirane u unutarnje tržište EU. Dodao je kako
je Island jedno vrijeme usporedno s Hrvatskom
pregovarao članstvo u Uniji, ali je u međuvremenu zbog promijenjenih okolnosti
od tog cilja od odustao. Komentirao je mrežu bilateralnih sporazuma koje imaju
Europska unija i Švicarska.
Glede posebnih odnosa malih država poput Andore, Monaka i
San Marina s EU, rekao je da je povjerenica Malstrom predstavila nekoliko
mogućih scenarija: Okvirni sporazum o pridruživanju, sudjelovanje u Europskom gospodarskom prostoru i članstvo u
EU. Plenković se založio za iznalaženje primjerenih modela suradnje koji će
olakšati integraciju navedenih država s EU.
Hrvatska
može jednostrano priznati schengenske dozvole boravka i viza
Zastupnik Andrej Plenković sudjelovao je u radu Odbora za
građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove
http://www.andrejplenkovic.com/index.php?option=com_content&view=article&id=227:hrvatska-moze-jednostrano-priznati-schengenske-dozvole-boravka-i-viza&catid=10&Itemid=110
Plenković je raspravljao o prijedlogu odluke Europskog
parlamenta i Vijeća te pozdravio pojednostavljenje režima kontrole osoba na
vanjskim granicama i davanje mogućnosti Hrvatskoj da jednostrano priznaje
schengenske dozvole boravka i viza.
Naglasio
je kako je prioritetni cilj Hrvatske ispuniti kriterije za što skorije
pristupanje schengenskom prostoru. U tom pogledu ključno je da hrvatska Vlada
kvalitetno iskoristi 120 milijuna eura koje ima na raspolaganju tijekom 2013. i
2014. godine za učinkovitu pripremu i prilagodbu za ulazak u schengenski
sustav. Dodao je kako se Hrvatska uskladila s viznom politikom EU, ali je imala
i određene negativne učinke koji su doveli do smanjenja broja turista iz trećih
zemalja (npr. Ruska Federacija i Turska) tijekom turističke sezone.