Nositelj koalicijske liste HDZ-a i partnera na europskim je izborima Andrej Plenković, dosadašnji EU zastupnik i iskusni diplomat. Tijekom njegovog posjeta Zadru ovoga tjedna razgovarali smo o temama koje se tiču utjecaja EU na hrvatske građane, ali i njegovom viđenju trenutne političke situacije u Hrvatskoj.

Imate 10-mjesečno iskustvo rada u EU Parlamentu, koliko ste zadovoljni onime što ste postigli u tom vremenu, a odnosi se na ostvarenje interesa Hrvatske?

- Svi HDZ-ovi zastupnici u mini mandatu od godinu dana radili su na provedbi programa Hrvatski glas u Europi. Emancipirali smo teme poput: gospodarstva, regionalnog razvoja, poljoprivrede, ribarstva, prometnog povezivanja, zaštite okoliša, ravnopravnosti Hrvata u BiH, ali i promicanja hrvatskog jezika i kulture. Našim radom – govorima, izvješćima, zastupničkim pitanjima - stekli smo respekt kolega zastupnika, a nastojali smo približiti europske teme hrvatskim građanima u svim županijama. Kao zastupnici HDZ-a zaposlili smo 55 mladih suradnika jer želimo izgraditi novu generaciju političara koji poznaju europske poslove. Doveli smo 550 posjetitelja u Bruxelles i Strasbourg. Osobno sam organizirao niz tematskih konferencija o: hrvatskoj kulturi i književnosti, ekonomskim i financijskim aspektima članstva, klimatskim promjenama, europskoj obrani, govoru mržnje na internetu, položaju hrvatskog iseljeništva, kao i niz predavanja na fakultetima.

Kakve su povratne informacije, odnosno rezultati svih Vaših aktivnosti?

- Mislim da smo prisutnošću na terenu i u komunikaciji s građanima značajno pridonijeli senzibiliziranju javnosti o nadležnostima Parlamenta. Sigurno više od Vlade koja, kao ni lani, nije intenzivirala informacijsku kampanju o EU. Povratne informacije su prilično pozitivne, a važna je i vidljivost u medijima te aktivnost na društvenim mrežama. Nadamo se da će i naše aktivnosti pridonijeti značajnijem odazivu birača na europske izbore 25. svibnja, na kojima će HDZ u Zadarskoj županiji ponovno uvjerljivo pobijediti.

EU je zajednica različitih naroda, njihovih povijesti, ali i društvenih uređenja. Kako se Hrvatska uklapa u cijelu tu priču, odnosno u činjenicu da mi nismo sami već postoje i neki drugi, jer mi sami ne određujemo pravila već ta zajednica?

- Hrvati svojom poviješću, kulturom, kršćanskim vrijednostima i identitetom pripadaju zajednici europskih naroda. Svatko u EU zadržava svoj nacionalni identitet i posebnosti. Bitno je osvijestiti da smo dio kluba koji čini 7% globalne populacije, 25% globalnog BDP% i 50% socijalnih prava. Kada gledamo na kartu svijeta, nema niti jedne regije s tako kvalitetnim pokazateljima standarda življenja kao što je EU. Hrvatskoj je potrebna Vlada koja će iskoristiti sve mogućnosti koje nam pruža članstvo u EU, a ne vlast koja propušta prigode.

Često se govori o regionalizaciji i to obično u vrijeme izbora. Što ona zapravo znači u europskim okvirima?

- EU nema nikakvog utjecaja na regionalne političke ustroje država članica. No predstavnici regionalnih razina država članica zastupljeni su u Odboru regija. Kroz politiku regionalnog razvoja EU redistribucijom proračunskih sredstava želi pomoći manje razvijenim članicama i njihovim regijama da dostignu prosjek više razvijenih regija u EU. Trećina proračuna EU – 325 milijardi eura u sljedećih sedam godina – alocirana je za regionalni razvoj. I Zadarska županija ima razvojne projekte koji se mogu financirati putem Europskih strukturnih i investicijskih fondova i koji će potaknuti rast i zapošljavanje.

Prema svim pokazateljima u EU Hrvatska je na dnu, kada se govori o nezaposlenosti, gospodarskom rastu, stanju ljudskih prava i ostalome. Što smo mi u ovih godinu dana propustili napraviti da bismo te rezultate malo podignuli, a mogli smo učiniti?

- Ono što je karakteristično u ovih godinu dana je nesnalaženje “Kukuriku” vlasti u vođenju Hrvatske u EU. Tri su bitna indikatora. Prvi je sramotni Lex Perković koji je pokazao da je ova vlast željela izigrati dogovoreno u pregovorima, a pokazala je da nema znanja o tome što je pravna stečevina EU. Time su nepovratno izgubili svoj kredibilitet prema europskim partnerima. Srećom hrvatski suci bolje poznaju europsko pravo nego hrvatska vlada. Drugi primjer je bio slabo korištenje europskih fondova. Zbog sporosti i neučinkovitosti Vlade, Hrvatska je neto uplatitelj, a ne neto korisnik europskih sredstava. Treći aspekt je procedura prekomjernog proračunskog manjka, tj. poduzimanje neadekvatnih i jednokratnih mjera u odnosu na preporuke Europske komisije i to kroz dva rebalansa proračuna.

EU izbori nisu tematski vezani uz ideologiju kako je to uobičajeno na našoj političkoj sceni u vrijeme lokalnih i parlamentarnih izbora kada se više govori o prošlosti, nego sadašnjosti, a još manje budućnosti. Koliko hrvatski političari koji se kandidiraju za EU Parlament razumiju čime se zapravo trebaju baviti dok raspravljaju u predizbornoj kampanji?

- Smatram da je bitno da kao narodnjačka i demokršćanska stranka imamo prepoznatljivu svjetonazorsku platformu i jasne stavove o prošlosti. Međutim europski izbori su izbori za budućnost Hrvatske u EU, a naš se program temelji na akcijskom planu Europske pučke stranke. Mi smo dio obitelji pučana koja je najbrojnija skupina u Europskom parlamentu. Naš kandidat za predsjednika Europske komisije je Jean Claude Juncker, luksemburški premijer koji ima potrebno europsko iskustvo i ideje za pokretanje gospodarskog rasta na temelju pametne fiskalne konsolidacije i potpore poduzetnicima. Zalažući se za model socijalno tržišnog gospodarstva, vodimo računa o načelu solidarnosti. Želimo pomoći starijima, nemoćnima, te osobama s invaliditetom. Mi smo u svom programu okrenuti zapošljavanju, mladima, istraživanju, inovacijama, pokretanju proizvodnje i povezivanju obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada.

Što mislite koliko se percepcija građana u Hrvatskoj promijenila u odnosu na utjecaj koji je na njihove živote u ovih godinu dana imala EU?

- Smatram kako je bitno da kao društvo steknemo kulturu sudjelovanja u demokratskim procesima donošenja odluka na europskoj razini. EU utječe izravno ili posredno na oko 70% pozitivnih propisa koji imaju značajan i konkretan utjecaj na život svih europskih građana, pa tako i hrvatskih. Stoga očekujem da će na izbore izaći veći broj birača od 20,8 posto koliko ih je izašlo lani jer će time osnažiti demokratski legitimitet hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu i odlučiti kakvu Europu žele.

Ono što trenutno zaokuplja javnost je mirovinski sustav koji je na staklenim nogama. Naime, u Hrvatskoj bi trebalo biti puno više zaposlenih nego što ih imamo danas, a sve kako bi umirovljenici mogli primati pristojne mirovine. Očito je da se svi nezaposleni koliko ih trenutno ima sada i zaposleni ne mogu pokrivati mirovinski sustav, pa je izvjesno da će se morati zapošljavati i iz drugih zemalja. Kakav je Vaš stav o tome, odnosno koliko mi možemo biti otvoreni drugima s obzirom na činjenicu da je naše gospodarstvo takvo kakvo je, odnosno više je sezonskog tipa, mislim tu prvenstveno na turizam?

- Ključ programa je osigurati strukturne reforme i otvoriti izvore financiranja poduzetnicima, umjesto mjera koje otežavaju poslovni okvir a koje poduzima aktualna vlada. Korištenje EU fondova daje mogućnosti za razvoj Hrvatske, jer u našem proračunu trenutno ima samo 2 posto novca za ulaganja, a to nije dovoljno. Potrebno je učiniti sve da EU fondovi budu investicijski zamašnjak. Kada je riječ o umirovljenicima, mi pridajemo osobitu pozornost osobama treće dobi, te je stoga s nama u koaliciji Blok umirovljenici zajedno. U EU je jedna od temeljnih sloboda - sloboda kretanja koja je vrlo važna i koju koristi 3% državljana. Želim da naši mladi ostaju u Hrvatskoj, ali isto tako mogu dio svoje profesionalne karijere i razvoja provesti i u članicama EU koristeći prednosti jedinstvenog tržišta.

Stalno se govori o tome kako nismo iskoristili mogućnosti EU fondova. Ipak, ništa nije od danas do sutra i za sve treba neko vrijeme, kako biste neki novac izvukli morate imati projekte. Je li to možda stariji problem, odnosno je li HDZ kada je bio na vlasti propustio učiniti neke korake?

- HDZ je radio na predpristupnim fondovima, radilo se o 150 milijuna eura godišnje. Sve što je ova Vlada prikazivala do sada radilo se o ovim novcima. Trebali su biti brži u apsorpciji sredstava iz EU fondova. Hrvatska nema vremena za gubiti. Na ovim izborima šaljemo dvije poruke, “NE” Kukuriku koaliciji i njihovom načinu upravljanja. Uvjeren sam u pobjedu liste br. 6, a ciljevi su vrlo jasni, pobjeda Junckera, naša lista koja ponovno dobiva najviše glasova te HDZ pojedinačno osvaja najviše mandata.