Autor: admin
Datum objave: 25.07.2017
Share


Anja Šovagović Despot kao prva Charlotta Castelli Glembay u Dubrovniku…..

Osobno, u optimalnom razdoblju svoje umjetničke djelatnosti gospodja Anja Šovagović Despot donosi svoju barunicu Castelli kao osobiti dragulj svoje kreativne dramsko-scenske 'krune'

Anja Šovagović Despot kao prva Charlotta Castelli Glembay u Dubrovniku…..

Gospodja Anja Šovagović Despot koja će Dubrovniku ,uz praizvedbu Krležine drame Gospoda Glembajevi,podariti svoju kreaciju barunice Castelli je danas nedvojbeno najjača hrvatska dramsko-umjetnička snaga za sve slojeve i masive psiholoških i socijalnih nijansi koje raspon lika barunice Castelli nosi.

Osobno, u optimalnom razdoblju svoje umjetničke djelatnosti gospodja Anja Šovagović Despot donosi svoju barunicu Castelli kao osobiti dragulj svoje kreativne dramsko-scenske 'krune'

Treba s razlogom očekivati da će dubrovački Glembajevi,nakon ovoga ljeta,naći svoje stalno mjesto u repertoaru Igara i da će u razdoblju nailazeće umjetničke sezone, biti u prigodi obići mnoge hrvatske umjetničke scene i kazališta.  


U Umjetničkoj galeriji počele probe za prvu dramsku premijeru

http://www.dubrovnik-festival.hr/hr/novosti/u-umjetničkoj-galeriji-počele-probe-za-prvu-dramsku-premijeru


GLEMBAJEVI PRVI PUT NA IGRAMA

JE LI IGNJAT GLEMBAY ZAPRAVO DUNDO MAROJE? Ususret premijeri Krležine drame na Dubrovačkim ljetnim igrama

http://www.jutarnji.hr/kultura/kazaliste/je-li-ignjat-glembay-zapravo-dundo-maroje-ususret-premijeri-krlezine-drame-na-dubrovackim-ljetnim-igrama/6395918/

U Dubrovniku će napokon zaigrati Krležina najpoznatija i najigranija drama, “Gospoda Glembajevi”, iz 1929., prvi put dakle u 88 godina, u režiji Zlatka Svibena.

Nije bez vraga što se Krleža i Grad rado zaobilaze. Kad god bi boravio u njemu, Krleža bi jamrao. Podjednako u dnevničkim zapisima (skupo, vruće, gužva!) i u feljtonima. Grad mu još i danas teško oprašta esej “Brašančevo u Dubrovniku”, u kojem ga je, neposredno nakon uspostave komunističke vlasti, opisao kao nazadno, klerikalno gnijezdo.

A zapravo su “Gospoda Glembajevi” baš dubrovačka roba. Ta gdje je, osim u Dubrovniku, stoljećima, i bilo među Hrvatima kapitala, gdje se on drugdje mogao spenđati? Krleža je Gradu suprotstavljao Držića, pobunjenika s kojim se poistovjećivao. A možda je i njegov Ignjat Glembay zapravo Dundo Maroje…

Bilo kako bilo, nakon višemjesečnih pokusa u Zagrebu, probe za ovaj prvi premijerni dramski naslov 68. Igara započele su u Umjetničkoj galeriji u Dubrovniku gdje će zaigrati 6., 7., 8., 9. i 10. kolovoza, s početkom u 21.30 sati.

Pisali smo o ovoj predstavi prvi, a glavni je problem, potraga za Leoneom Glembayem, u međuvremenu riješen, zaigrat će ga Mijo Jurišić, glumac splitskog HNK. Ignjata Glembaya zaigrat će poznati srpski glumac Predrag Ejdus. Istu ulogu igrao je prije 15-ak godina u Srpskom narodnom pozorištu u režiji Egona Savina. Nedavno je na Riječkim ljetnim noćima dobio nagradu za epizodnu ulogu Šabeljskog, u Čehovljevu “Ivanovu”, u režiji Tatjane Mandić Rigonat, i očito je u odličnoj formi.

Široj publici srednje i starije generacije u nas Savin je zapravo najpoznatiji kao akter glasovite “Šovinističke farse”, političkog vodvilja Radoslava Pavlovića iz 1985., u kojem je igrao Bernarda Draha, Hrvata, nasuprot Srbinu, Slobodanu Mihajloviću, kojeg je igrao Josif Tatić. Ta je predstava nagovijestila raspad Jugoslavije.

Anja Šovagović Despot zaigrat će barunicu Castelli, ulogu u kojoj je teško trijumfirati, a lako propasti. Bojana Gregorić igra sestru Angeliku, Fabriczy je Damir Lončar, Puba Mladen Vujčić. Vladimir Posavec Tušek igra dr. Altmanna, a Amar Bukvić Silberbrandta. Robert Bošković je Ballocsanszky, Lujo Kunčević tumači Olivera, a Perica Martinović igra više uloga. Scenografiju potpisuje Leo Vukelić, kostimografkinja je Bjanka Adžić Ursulov, glazbu je skladao Zlatko Tanodi, a koreografiju priprema Staša Zurovac.

Osim što je prvi put na repertoaru Igara, prvi se put njime bavi i redatelj Zlatko Sviben. O režiji, ukratko, kaže: “Zatvoren glembajevski svijet svakako i jedan dosta čvrst mitski svijet, svijet koji se kontinuirano temelji na relacijama spram Obitelji i spram Žene, ali isto tako i spram Smrti”. 

1824
Kategorije: Kazalište
Developed by LELOO. All rights reserved.