Autor: redakcija
Datum objave: 08.10.2011
Share
Komentari:


Astor Piazzola

Maria de Buenos Aires,tango-operite,scenska izvedba

Astor Piazzolla

MARIA DE BUENOS AIRES, scenska izvedba tango-operite

U  2011. svijet obilježava 90. obljetnicu  rođenja Ástora Piazzolle, jednog od začetnika suvremene fusion glazbe,  oca nuevo tanga i svakako najznačajnijega suvremenog argentinskog skladatelja.

U Hrvatskoj će Piazzollina godina, pak, biti obilježena prvim domaćim uprizorenjem njegova glazbeno-scenskog remek-djela, tango operite, María de Buenos Aires.

U koprodukciji agencije Artagent i Koncertne dvorane“Vatroslav Lisinski“, te uz sudjelovanje vrhunskih umjetnika iz pet zemalja (Piazzolline rodne Argentine, te zemalja koje su obilježile njegovu karijeru  - Italije i Francuske, a uz njih  Švedske i Hrvatske), predvođenih Zagrebačkim solistima, Piazzollin čudesni spoj tradicije i suvremenosti, bit će svakako jedan od kazališnih, ali i glazbenih vrhunaca sezone.

Autor koji je tango iz tradicionalnog, lokalnog idioma, popularizirao u međunarodno prepoznatljiv argentinski brand, preminuo je, nažalost, 1992. ostavljajući, međutim, za sobom bogato glazbeno nasljeđe i golemu sljedbu mahom vrhunskih glazbenika, poput primjerice jednog od ponajboljih violončelista svih vremena – Yo Yo Ma.

Piazzollina, i zasad jedina u svijetu poznata, tango opera, María de Buenos Aires, praizvedena je burne 1968. na sceni Sale Planeta u Buenos Airesu, te je odmah naišla na jednoglasno odobravanje kritike i publike. No, visoki produkcijski zahtjevi koje postavlja pred potencijalne producente – ansambl tango plesača, vrhunski bandoneonist i posebno školovani pjevači – do dana današnjeg je čine rijetkom poslasticom na repertoarima diljem svijeta.

Riječ je o glazbeno-scenskom djelu za koje je libreto napisao Piazzollin dugogodišnji suradnik Horacio Ferrer, a u kojem se povijest samog tanga isprepliće s nadrealnom ljubavnom pričom, kao što je to, uostalom, bilo i s uzrocima njezina nastanka.

Piazzolla je, naime, Mariu, počeo pisati kao posvetu svojoj tadašnjoj velikoj ljubavi - Egle Martin. Spoj tradicionalnog tanga i još tradicionalnije opere sa suvremenim libretom i Piazzollinim revolucionarnim konceptom nuevo tanga, trebao je gospođi Martin osim poruka ljubavi prenijeti i poruku o gabaritima u kojima može zamišljati svoj budući život sa slavnim glazbenikom: formu će u takvoj zajednici biti moguće sačuvati tek u tragovima.

Naime, Egle Martin u to je doba bila već udata i to za Piazzollina kolegu Eduarda "Lalo" Palaciosa, a Piazzolla je ni manje ni više nego baš od njega zatražio ruku svoje izabranice! "Ona je glazba, ona ne može pripadati nikome; ne, ona je glazba, a to sam ja", izrekao je, navodno, Piazzolla šokiranim supružnicima i to na sam Božić 1967. No, par – na njegovo razočaranje – nije bio nimalo oduševljen prijedlogom, pa je tako Maria ostala bez svoje glavne junakinje.

Srećom po povijest glazbe i buduću zagrebačku publiku, Piazzolla je uskoro u Buenos Airesu upoznao  tada već prilično slavnu pjevačicu Amelitu Baltar, te u njoj preopoznao idealnu personifikaciju svoje nadrealne junakinje. Ako je vjerovati kritičarima tog doba, upravo je ona bila ključna za maestralni uspjeh Marie, jer je uz nevjerojatne vokalne sposobnosti posjedovala i magnetičnu scensku pojavnost očaravajuće ljepote.

Odonda do danas, María de Buenos Aires prometnula se u jedan od najzahtjevnijih izvedbenih predložaka, s kojim su se proteklih godina bavili vodeći svjetski glazbenici, dok je u izvedbi čuvenog Gidona Kremera i njegova Kremerate Baltice bila nominirana i za Grammy. Ove je sezone, u sklopu priprema za proslavu Piazzolline godine, Maria bila jedno od najvećih iznenađenja edinburškog festivala, ili kako je zapisao jedan od kritičara -  'argentinska gozba za svih pet čula'. 

Pod glazbenim vodstvom perspektivnog mladog domaćeg dirigenta, Mirana Vaupotića, Piazzolinu svevremensku glazbu izvodit će internacionalni glazbeni ansambl na čelu sa najboljim hrvatskim komornim sastavom, proslavljenim Zagrebačkim solistima, te bandoneonistom Aleksandrom Nikolićem.  Vokalni podjela solista je uistinu reprezentativna – dvoje pjevača (Sandra Rumolino i Jose Luis Baretto), te narator Jorge Rodriguez, predstavljaju istinske autoritete tango pjevanja. 

Izvođači:

Maria………………………….   Sandra Rumolino (Argentina/Francuska)

El Gorrion…………………….   Jose Luis Baretto (Argentina/Francuska)

Narator……………………….   Jorge Rodriguez  (Argentina/Francuska)

Orkestar………………………. Zagrebački solisti

Zbor……………………..……… Komorni zbor „Ivan Filipović“

Flauta………………..…………. Lidija Ljubičić

Bandoneon…………………… Aleksandar Nikolić

Glasovir…………….…………. David Gazarov

Udaraljke……………………… Filip Merčep i Špela Mastnak

Gitara…………………………. .Frane Verbanac

Dirigent…………………….…..Miran Vaupotić

Redatelj……………………...….Mario Kovač

Dramaturg………………….….Olja Lozica

Kostimograf……………….…..Barbara Bourek

Scenograf……………………….Mirta Vekić

Vizualni identitet…………..Petra Bokić

Tango plesači...................Tajana Burger i Relja Dereta

Produkcija…………………….ARTAGENT i KDVL

KONCERTNA DVORANA „VATROSLAV LISINSKI „

Subota, 22. listopada,19,30 h, Valika dvorana

Ponedjeljak,24. listopada,19,30 h Velika dvorana

 

http://www.youtube.com/watch?v=H_-cfWEMDrU&feature=related

http://www.youtube.com/watch?v=9DNCN6eUwVY&feature=related

http://www.youtube.com/watch?v=_tMgVMxG95A&feature=related Yo Yo Ma

1391
Kategorije: Glazba
Nek se čuje i Vaš glas
Vaše ime:
Vaša poruka:
Developed by LELOO. All rights reserved.