BOŠNJAK NA SLUŽBI KOD TOLSTOJA – MUSTAFA KRILAŠ
Mustafa Krilaš je Bošnjak, rođen u selu Gunjani u Kreševu
kod Sarajeva. Poznat je po tome što je služio kod grofa Lava Nikolajeviča
Tolstoja tri godine i osam mjeseci.
Akademik Abdulah Sidran napisao je pjesmu:
“Mustafa Krilaš daje izjavu o službi kod grofa Lava
Nikolajeviča Tolstoja”, u pjesničkoj knjizi “Sarajevski tabut”.
- Odveo me jedan Belgijanac, rudar, u svoju
domovinu. Potom sam krenuo sam, sve do Odese;
tu me, u jednoj kafani, našao marinski oficir
Pjotr Mihajlovič, grofov zet, i uzeo u službu.
- Tolstoj je pitao: „Koliku, Mustafa, platu tražiš?!
Stan, hrana i odijelo. Onda se čudio:
„Treba, Mustafa, da imaš novaca. Doći će
uskoro vrijeme kada će novac vladati svijetom.
Ko bude imao više novaca, biće ugledniji, i
više će ga poštovati.“ Deset rubalja mi odredio.
- Isprva mi izgledao čudan. Nosio se seoski,
malo govorio, orao je i kopao, i sam uređivao
svoju sobu. Nikada nije pušio, ali je votke
dosta pio. Noću, dok je pisao, ponekad sam
prilazio ključaonici i virio. Sjedio je za
stolom, pio votku, i pisao, ili dugo gledao
u goli zid. Ujutro je boca bila prazna.
- Često sam mu govorio: Podrežite obrve, grofe,
smetaju vam kod pisanja. Nije htio. Neprestano
ih je gladio, kvasio vodom, a noću, kad nije
imao vode pri ruci, i votkom.
- Životinje? Mnogo je volio. Držao je konje,
krave, ovce, a u kući imao uvijek četiri-pet
mačaka. Govorio mi je: Onaj ko voli životinje,
dobar je čovjek. I jeste, Tolstoj je bio vrlo
dobar čovjek.
- Ne znam. Ja vjerujem u kismet. Vjerujem
u višu silu koja određuje naše puteve. Ja
vjerujem u tu moć, jer ne sumnjam: ona me je,
pedeset godina, i više, vodila na dugom,
izukrštanom putu: Sarajevo,
Belgija, Carigrad,
Egipat, Japan, Odesa, Jasna Poljana, Petrograd,
Teheran, Bombaj, Atina…
- Kako smo se rastali? Devetstoprve, išao
Tolstoj na Krim, zdravlje da vrati. Ja, svojim
putem. A on mi veli: Idi, Mustafa, idi, i sretno!
Ali znaj, svako je sutra gore od danas.
.akademik Abdulah Sidran
Bečke vlasti su bile ozlojeđene zbog teksta koji je napisao
Tolstoj «O aneksiji BiH», (1908)., u kojem je protestirao zbog Aneksije BiH i
nazvao Austrougarsku carevinu «razbojničkim gnjijezdom».
Abdulah Sidran u svojoj zbirci pjesama Sarajevska zbirka,
Sarajevo 1979., objavio je pjesmu Mustafa Krilaš daje izjavu o službi kod Grofa
Lava Nikolajviča Tolstoja, za čiju je građu, kako piše u bilješci, uzeo iz
iskaza kojeg je “Politika“ objavila 1. juna 1940. godine. Međutim, Mustafa
Krilaš, kao pustolov dao je iskaz Maku Dizdaru kojeg je objavio u Jugoslovenskoj
pošti u četiri nastavka, 30. i 31. maj i 1. i 3. juni 1940. godine. Krilaš je
kao siroče iz sela Gunjani kod Kreševa, kojeg je sa sobom poveo belgijski
inženjer Falkner, otišao u svijet. Čudesna sudbina ovog pustolova odvela ga je
u Rusiju, gdje je upoznao Tolstojevog zeta, Pjetora Mihajloviča, koji će ga i
odvesti u Jasnu Poljanu. Mustafa Krilaš u svojoj ispovjedi opisao je svoje
dojmove o Tolstoju, koliko se sam družio s njim. Pošto je sam Tolstoj vodio
dnevnike, bio veoma pažljiv i pedantan, kao i mnogi drugi iz njegovog
okruženja, Krilaševi dojmovi o Tolstoju mogu biti simpatičniji, ali ne moraju
biti vjerodostojni.