Čast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjige
hrvatski muzej arhitekture
koje će se održati
u četvrtak, 24. siječnja 2019. u 18 sati
u dvorani Knjižnice HAZU, Strossmayerov trg 14
UVODNA RIJEČ:
akademik Velimir Neidhardt, predsjednik HAZU
O KNJIZI ĆE GOVORITI:
akademik Mladen Obad Šćitaroci, tajnik VII. razreda
akademik Andrija Mutnjaković, voditelj Muzeja,
glavni i odgovorni urednik doc. dr. sc. Borka Bobovec, upraviteljica Muzeja
Hrvatski muzej arhitekture sastavni je dio obimne djelatnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na području memoriranja, znanstvene obrade i kreativne inicijacije hrvatskih likovnih umjetnosti, zavještavane programskim načelom utemeljitelja Hrvatske akademije, biskupa Josipa Jurja Strossmayera već 1859. godine i tada iskazanom njegovom željom da narodu svome namakne muzej slika, te mu on bude školom i pobudom, da si još više oplemeni srce i usavrši ionako prirođeni umjetnički ukus.
Koncepcija Hrvatskog muzeja arhitekture zasniva se na programskom tekstu arhitekta Miroslava Begovića: Smisao je Hrvatskog muzeja arhitekture sustavno prikupljanje, čuvanje, stručna zaštita, stručna i znanstvena obradai prezentiranje arhitektonskih crteža, planova i nacrta. (…) Svrha je muzejske djelatnosti da prikupljena arhitektonska dokumentacija, kao dio nacionalne i opće kulturne baštine, služi kulturnim i znanstvenim potrebama naroda i da bude sačuvana za buduće naraštaje. Danas muzejski fond sadrži oko 150.000 primjeraka muzejske građe hrvatskih i stranih arhitekata (nacrti, crteži, makete, rukopisi, studije, publikacije, digitalni zapisi i slično). U proteklom razdoblju Muzej
je organizirao 94 izložbe i 45 raznih događanja (znanstveni skupovi, prezentacije, radionice, predavanja i slično) te objavio 72 publikacije.
Osnova zbirke Hrvatskog muzeja arhitekture pretežno je formirana od pojedinačnih djela i cjelovitih opusa hrvatskih arhitekata koju su sami arhitekti ili njihovi nasljednici darovali Muzeju na trajnu pohranu, arhivsku obradu i postupno stručno i znanstveno istraživanje, te publiciranje. Veći dio tih darovnica sadrži nacrte i prateće dokumente prikazane na paus papiru ili kopijama na papiru te maketama, s time da je u novije vrijeme sve više darovnica obrađeno