Chris Clark

Chris Clark (historian)

http://en.wikipedia.org/wiki/Chris_Clark_(historian)

Christopher Munro "Chris" Clark (born March 14, 1960) is an Australian historian working in England. He was educated at Sydney Grammar School, the University of Sydney and the Freie Universität Berlin.

He received his Ph.D at the University of Cambridge. He is Professor in Modern European History at the University of Cambridge and a Fellow of St. Catharine's College.

Clark is a co-editor of the scholarly book series New Studies in European History from Cambridge University Press. He is the author of a study of Christian-Jewish relations in Prussia (The Politics of Conversion. Missionary Protestantism and the Jews in Prussia, 1728-1941; Oxford: Oxford University Press, 1995); a critical biography of the last German Kaiser (Kaiser Wilhelm II; Harlow: Longman, 2000, series "Profiles in Power"), and a best-selling history of Prussia (Iron Kingdom. The Rise and Downfall of Prussia, 1600-1947; London: Penguin, 2006). His latest book is a study of the outbreak of the First World War (The Sleepwalkers: How Europe Went to War in 1914; London: Allen Lane, 2012).

He is married to the art historian Nina Lübbren, to whom he dedicated "Iron Kingdom" and who warmly acknowledged his support and assistance in her own academic work. They have two sons, Josef and Alexander.

http://www.hist.cam.ac.uk/directory/cmc11@cam.ac.uk

Clark: Današnje vrijeme slično onom prije Prvog svjetskog rata

http://www.seebiz.eu/clark-danasnje-vrijeme-slicno-onom-prije-prvog-svjetskog-rata/ar-86797/  

ZAGREB - Međunarodni simpozij "Prisjećanje na 1914.: promišljanje o nasljeđu Prvog svjetskog rata" počeo je danas u Hrvatskom državnom arhivu izlaganjem istaknutog povjesničara Christophera Clarka s Cambridgea "Mjesečari: Kako je Europa krenula u rat 1914.", u kojem je ustvrdio kako današnje vrijeme sve više sliči na ono koje je prethodilo Prvom svjetskom ratu.

Tada se govorilo o 'umornom divu', a i danas postoji zamor više velikih sila i postoji puno regionalnih kriza, rekao je Clark, ocijenivši da se tada radilo o krizi koje je vjerojatno bila "najsloženiji događaj nove povijesti". Bilo je vrlo privlačno pojednostaviti stvari i prebaciti krivnju samo na jednu državu, no problem je kada se danas toj temi pristupa na isti način, rekao je Clark.

Ne radi se o davanju oprosta Nijemcima, no činjenica je da Berlin nije bio jedino mjesto gdje se moglo naći paranoju i agresiju jer su se sva središta moći prije Prvog svjetskog rata slično ponašala, naglasio je, To se doba ne može poistovjetiti s filmovima o Jamesu Bondu gdje neki zlikovac sakriven planira uništenje svijeta, nije bilo 'dobrih' i 'loših momaka', već se radilo o sukobu različitih interesa, dodao je.

Opisavši detaljno atentat na austrijskog nadvojvodu Franza Ferdinanda, Clark je rekao kako Gavrilo Princip i njegovi pomoćnici nisu bili teroristi poput današnjih. Bili su hrabri, posvećeni i bogati idealima, ali siromašni iskustvom, napomenuo je.

Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić rekla je kako bi se s obzirom na povijesna iskustva u ovoj regiji moglo postaviti neugodno pitanje o tome kako to da je na ovim prostorima počelo, a ratovima devedesetih i završilo 'stoljeće rata'. To nas pitanje vraća na samo ishodište i pitanje zašto je Prvi svjetski rat kod nas u istraživanjima često bilo zanemareno, dodala je Zlatar Violić.

Po njezinim riječima, cilj simpozija je potaknuti istraživače da rade dalje i da njihovi rezultati uđu u udžbenike, a važno je i što se bavi velikim dijelom nasljeđa koje pripada u kulturi vezanoj uz to razdoblje, od Krleže i Dore Pejačević do slikarice Nastje Rojc. Živimo u ujedinjenoj Europi u kojoj pokušavamo da se naše kulture međusobno prepoznaju, a upravo teme simpozija označuju naše zajedničke korijene.

Simpozij nije samo prilika da o stotoj godišnjici razumijemo povijesne okvire i sporove koje su podijelile nacije, nego i da govorimo o pomirenju koje je temelj izgradnje nove Europe, rekla je francuska veleposlanica Michele Boccoz, u ime organizatora EUNIC - Mreže nacionalnih instituta za kulturu zemalja članica Europske unije prisutnih u Hrvatskoj. Prvi svjetski rat uobličio je hrvatsku sudbinu kao i sudbinu svih europskih nacija, a ovo je jedinstveni trenutak da bolje razumijemo naš zajednički europski identitet, dodala je.

Na simpoziju će danas i sutra sudjelovati više od 25 stručnjaka iz Hrvatske, Njemačke, Austrije, Švicarske, Portugala, Belgije, Francuske, Italije i Velike Britanije, s ciljem promišljanja o moći povijesti kao sredstva za učvršćivanje mira i pomirbe.

Nakon Clarka uslijedilo je predavanje Christiana Ingraoa iz Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja, koji je propitivao pojam matrice u pokušaju da mu podari operativni smisao u povijesti, odnosno da objasni kako se ona može primijeniti u fenomenima, govorima i praksama rođenima u Velikom ratu.

Drago Roksandić bavi se u svom izlaganju spornim pitanjem o tome je li povijest mržnje ključni zajednički nazivnik u jugoistočnoeuropskom iskustvu Prvog svjetskog rata, Andrej Rodinis sa proučio je arhivske izvore iz Arhiva BiH i zapažanja o percepciji Sarajevskog atentata u bosanskohercegovačkoj javnosti, a Tvrtko Jakovina 'hrvatskom šutnjom' o Velikom ratu.

Povjesničarka Laurence van Ypersele iz Louvaina donosi specifična belgijska sjećanja na taj rat, Tamara Scheer iz Beča govorit će o zanemarenoj temi u historiografiji Prvog svjestkog rata, denuncijaciji, a Wolfram Dornik o tome zašto se tako malo govorilo o važnosti Istočne fronte. Pogrešnim povijesnim lekcijama bavit će se njemački znanstvenik Rainer Bendick, a francuski povjesničar Frederic Rousseau o tome što nas uče svjedočanstva boraca tog rata.

O tome treba li u Hrvatskoj podučavati o Prvom svjetskom ratu kao ratu poraženih ili ratu junaka govorit će Snježana Koren, a podučavanjem o tom ratu u belgijskom obrazovnom sustavu bavit će se Philippe Plumet. Priču o osveti, nasilju i ratnim stradanjima u Češkoj dat će Alain Soubigou sa Sorbonne.

U sklopu simpozija, pod temom "Umjetnici i Prvi svjetski rat: ostavština ili obnova?" bit će predstavljeno i umjetničko stvaralaštvo toga razdoblja, a ansambl Tris iz Beča izvest će nekoliko glazbenih intermezza sa skladbama iz 1914. Simpozij prati izložba u Medijateci Francuskog instituta "Hrvati u Prvom svjetskom ratu" s originalnim fotografijama iz osobne zbirke povjesničara Nevena Budaka.

Mreža nacionalnih instituta za kulturu zemalja članica Europske unije u Hrvatskoj (EUNIC - Croatia) okuplja Austrijski kulturni forum, British Council, Goethe-Institut u Hrvatskoj, Instituto Camoes, Instituto Cervantes, Institut Francais, Instituto Italiano di Cultura te, prvi put ove godine, Zakladu "Hrvatska kuća" i Wallonie-Bruxelles International.

Review: Christopher Clark, The Sleepwalkers - How Europe Went to War in 1914, London: Harper , 2012, pp. 697.

http://www.academia.edu/5840615/Review_Christopher_Clark_The_Sleepwalkers_-How_Europe_Went_to_War_in_1914_London_Harper_2012_pp._697

photos