Autor: admin
Datum objave: 25.06.2018
Share


Cilj je Hrvatske ući u Schengenski prostor i tako bolje štititi svoju vanjsku granicu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje u Bruxellesu na neformalnom sastanku šefova država i vlada, koji je sazvao predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker

Cilj je Hrvatske ući u Schengenski prostor i tako bolje štititi svoju vanjsku granicu

https://vlada.gov.hr/vijesti/cilj-je-hrvatske-uci-u-schengenski-prostor-i-tako-bolje-stititi-svoju-vanjsku-granicu/24031

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje  u Bruxellesu na neformalnom sastanku šefova država i vlada, koji je sazvao predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

Uoči radnog sastanka o migracijama i azilu, na kojem će se sa skupinom čelnika država ili vlada zainteresiranih država članica potražiti europska rješenja tog pitanja koje će biti jedna od ključnih tema na summitu EU-a krajem sljedećeg tjedna, predsjednik Vlade govorio je o trima temama današnjeg sastanka.

Suradnja u pitanjima sigurnosti i migracija

"Prva tema je kako osigurati zajedničku suradnju glede pitanja sigurnosti i migracija, osobito kada je riječ o partnerstvu i suradnji sa zemljama odakle dolaze migranti, sa zemljama tranzicije i međunarodnim organizacijama koje nam tu mogu pomoću," kazao je premijer Plenković, dodavši da je za nas puno važnija druga tema, pitanje zaštite vanjskih granica Europske unije.

"Ono što je za Hrvatsku, po mom sudu ključno je pitanje ove istočno-mediteranske rute, što za nas znači što snažniju i kvalitetniju kontrolu granica između Turske i Grčke, Turske i Bugarske. I na taj način bi se sve ono što se zove daljnji tijek nezakonitih migracija koji ide preko Makedonije, Albanije, u ovom trenutku BiH i Hrvatske pa dalje prema Zapadnoj Europi, spriječio," istaknuo je premijer.

"Treća je tema, unutarnja dimenzija - kako nastojati ojačati pravne mehanizme", nastavio je predsjednik Vlade, dodavši da je trenutno u proceduri sedam pravnih akata - od revizije Dublinske uredbe do niza drugih, koji bi morali omogućiti jednu proporcionalnu i pravednu solidarnost među državama članicama.

Postati dijelom Schengenskoga prostora

"Hrvatska ima svoj glavni cilj, a to je da postane dio Schengenskoga prostora. Smatramo da bismo na taj način ojačali svoju vanjsku granicu, dodatno iskoristili fondove koji su na raspolaganju", rekao je Plenković te dodao da je nova financijska perspektiva (tj. sedmogodišnji proračun EU-a za 2021–2027.) predvidjela čak 33 milijarde eura u prijedlogu Komisije za politike migracije. "Smatramo da je to izrazito dobro", kazao je predsjednik Vlade, istaknuvši da želimo podnijeti proporcionalno svoj dio odgovornosti. "Ali naglašavam proporcionalno s obzirom i na veličinu zemlje, i na naše gospodarske mogućnosti, kao što smo to činili i do sada. I na tom tragu došli smo ovdje vidjeti, prije svega, na ovom neformalnom sastanku, kakva su promišljanja drugih članica, prije nego što se dogovorimo o zaključcima Europskoga vijeća idućeg tjedna", zaključio je premijer Plenković, dodavši da su migracijski tijekovi i dalje aktivni, ali još uvijek to nije ni približno onako kao što je bilo 2015. i 2016. godine.

Zaštititi nacionalne interese

Predsjednik Vlade istaknuo je da ćemo u pregovorima o reviziji Dublinske uredbe precizno i jasno zaštititi svoje nacionalne interese.

"U ovom trenutku razgovaramo o formulacijama za Europsko vijeće u četvrtak koje se dijelom tiče i te teme. I tu moramo naći pravi balans između onoga što su europski propisi i eventualno onoga što bi moglo ostati na nacionalnoj razini", kazao je premijer te zaključio da bi se postroženje u jednoj od zemalja nužno reflektiralo na sve ostale i zato moramo do kraja vidjeti do koje mjere se tu može ići.

Konsenzus o vanjskoj dimenziji politike

 Nakon neformalnog sastanka 16 šefova država i vlada, uz predsjednika Europske komisije Junckera, hrvatski premijer kazao je da je održana jedna vrlo otvorena razmjena mišljenja o sve tri predviđene teme te je postignut konsenzus o vanjskoj dimenziji te politike. Na taj je način, otvorenije nego inače, pripremljen sastanak Europskog vijeća koji će se održati u četvrtak i petak.

 "Prije svega, želja da se dogovori nastavak provedbe izjave između Europske unije i Turske  te da se isplati preostali dio sredstava koji se EU obvezala prema Turskoj. Da se po tom modelu nađu slični aranžmani za druge države, osobito sa sjevera Afrike, primjerice Libiju, kako bi se omogućilo sprečavanje daljnjeg tijeka nezakonitih migracija", rekao je predsjednik Vlade Plenković, istaknuvši prevenciju daljnjih tijekova kao krajnji cilj tog zajedništva.

 "Drugo je potpuni konsenzus oko vanjske zaštite EU i s te je strane i odgovornost nacionalnih država te suradnja s Frontexom i međusobna pomoć", nastavio je Plenković dodavši da je takav dogovori na tragu hrvatskog stajališta i bio je očekivan.

 Načelno je politički dogovoreno da se nastave pregovori o sedam pravnih akata koji se tiču unutarnje dimenzije, dakle, pitanja sekundarnih migracija, kao i revizija Dublinske uredbe s ambicijom da se taj proces dogovori do kraja godine.

 Neće biti prihvatnih centara unutar Europske unije

 Nije se razgovaralo o financijskim sankcijama zemljama koje ne žele preuzeti svoj dio tereta, kao ni o prihvatnim centrima unutar Europske unije, već se raspravljalo o mogućnostima takvih centara izvan članica EU. "Ideja je bila da se baš po uzoru na Tursku, Jordan i Libanon pronađu solucije koje bi spriječile veće eventualne migracijske valove u budućnosti", istaknuo je premijer.

 Na današnji, neformalni, sastanak mogao je doći tko je želio i ocijenio da je to potrebno. Stajalište predsjednika hrvatske Vlade je da ovakvi sastanci ne bi smjeli pridonijeti udaljavanju stajališta članica, a s obzirom na hrvatski geografski položaj i činjenicu da je zabilježeno određeno aktiviranje istočno mediteranske rute, zaključeno je da moramo jasno definirati naš stav. "Reći da se spremamo za Schengen, da smo tu uložili velike napore, da je članstvo Hrvatske u Schengenu jamstvo sigurnosti naših partnera u EU te manjeg broja nezakonitih migracija. Tu poruku sam vrlo jasno poslao i na tome ćemo inzistirati", rekao je Plenković, napomenuvši da su se danas dotakli, na posredan način, svih točaka predviđenih za četvrtak i petak.

 "Ovaj će sastanak biti važan za dogovor oko ove tri točke koje su već sada u zaključcima Europskog vijeća. Kasnije ćemo to nastojati ili provoditi ili dodatno nadograđivati daljnjim naporima i na razini Komisije, Vijeća te država članica", dodao je predsjednik Vlade Plenković.

 "Migracijska kretanja, nestabilnost, ratovi, siromaštvo, propale države, sve ono što se zbiva na području istočnog Mediterana, Bliskog istoka, Afrike, Saharske Afrike, snažni demografski trendovi, bit će s nama još puno godina", zaključio je.

64
Kategorije: Fenomeni
Developed by LELOO. All rights reserved.