Autor: Marija Biljak,dipl.bibl.
Datum objave: 09.01.2017
Share


ČUDESNA MOĆ HORMONA

o novoj pionirskoj grani medicine koja se zove anti-aging

Doktorica Sanja Toljan napisala je knjigu „početnicu“ o novoj pionirskoj grani medicine koja se zove anti-aging.

Tako naglo debljanje ili mršavljenje, nesanica, glavobolja, nepravilni menstruacijski ciklusi, umor, smanjen libido, ispadanje kose i depresija vrlo bi lako mogli biti simptomi manjka ili viška hormona.

Anti-aging medicina je usmjerena na sprječavanje preuranjena starenja, produljenje života i održavanje kvalitete života te prevenciju različitih bolesti, i to ponajprije uravnotežujući hormone (ali nije endokrinologija).

Valja napomenuti da je dr. Toljan educirana holistički, respektirajući cijeli organizam. Anti-aging i hormonska medicina pomak je u razmišljanjima stručnjaka. Njome se ne bave liječnici početnici, nego profesionalci koji dolaze iz raznih struka i svojim radom i promišljanjem dolaze do zaključaka kako unaprijediti i svakodnevnu praksu- liječenje ljudi.

Balansiranje hormona mora se provoditi  hormonima koji su identični ljudskom tijelu, a ne sličnim lijekovima koji pokazuju neko hormonsko djelovanje:Lijek je stran tijelu pa tijelo na njega reagira nuspojavama, a hormon tijela lako prepoznaje i takva tvar ne izaziva nuspojave.

U prvom djelu knjige naziva „Čudesni hormoni“ dr. Toljan najprije piše o hormonu melatoninu koji je ujedno najjači antioksidans u tijelu i svima nam je potreban.

Melatonin ćemo stvarati u dovoljnoj količini samo ako smo preko dana na sunčevu svjetlu te ako navečer idemo na počinak blizu vremena zalaska sunca.

Melatonin se stvara u tami i noću te svako odgađanje sna smanjuje razinu melatonina u krvi, dok u kroničnim stanjima može dovesti do toga da se melatonin prestane izlučivati ili da se izlučuje smanjeno.

U fizičkom smislu nedostatak melatonina očituje se kao sindrom nemirnih nogu, umor, znaci preuranjena starenja, a i sezonski afektivni poremećaj ili zimska depresija također imaju svoj korijen u nedostatku melatonina.

Nadalje, hormon rasta predstavlja izvor odvažnosti i mladenačkog izgleda i u niskim dozama kod ljudi koji imaju njegov deficit uvelike podiže kvalitetu života i smanjuje obolijevanje od degenerativnih bolesti koje dolaze s godinama. Na prvom mjestu kod ovog hormona treba biti sigurnost terapije, a ne želja da se pomladimo u mjesec dana.

Hormon rasta kao i melatonin stvara se noću pa za njegovu dostatnu koncentraciju treba što raniji odlazak na počinak što je loše za ljude koji rade noćne smjene jer stare brže i neotporniji su pa češće obolijevaju.

Treba zapamtiti da šećer ruši hormon rasta pa ga treba navečer izbjegavati i to u bilo kojem obliku.

Hormon kortizol, kaže dr. Toljan  ima jednu veću, metafizičku razinu- on je komunikacija između misli i tijela.

To je, u stvari hormon stresa.

Balansiranjem tog čudesnog hormona mi živimo kvalitetno, dugo i sretno, naše oči i koža imaju sjaj, a srce želju.

Ni jednu žlijezdu ne možemo uravnotežiti ako nam nadbubrežne žlijezde, hipofiza i hipotalamus ne isporučuje kortizol u odgovarajućoj mjeri.

Kortizol je glavni hormon katabolizma-razgradnje tijela.

Odgoditi starenje zapravo znači zauzdati kortizol, hormon razgradnje, a nadomještati hormone izgradnje.

Doktorica Toljan kaže da je tajna uspjeha u životu razvijanje dobre otpornosti na stres.

Ona kaže za prehranu sljedeće:

„Energiju dobivamo iz masti i ulja, nutrijente iz voća i povrća, a proteine iz mesa, mahunarki i mliječnih proizoda. Prehrana je to koja se naziva paleolitička, ili skraćeno „paleo“, jer se tako hranio naš paleolitički predak Homo sapiens, koji je bio savršeno prilagođen prehrani svoga doba. Od njega je sve počelo i od njega treba učiti.“

Pa još kaže: :“... četrdeset posto energetskih potreba za hranom treba zadovoljiti konzumacijom povrća i voća, trideset posto treba namiriti iz bjelančevina, a preostalih trideset posto iz masti i ulja.“

Tako pravilo zdrave prehrane glasi: jesti različitu hranu, sezonski, kako bi svaki obrok sadržao što više hranjivih tvari.

Nadalje se nabraja sljedeće: hormon dhea, punog naziva dehidroepiandrosteron koji nas izgrađuje, zapravo gradi i štiti.

Taj hormon se slabo proizvodi kada su nadbubrežne žlijezde iscrpljene.

Progesteron je čudesan hormon, zaista, ne zovu ga bez razloga „majka“ svih hormona. On je hormon trudnoće, hormon relaksacije. Valja napomenuti da je progesteron i prirodni antidepresiv.

Znači on je prirodna tvar, nešto što tijelu pripada i što mu treba vratiti.

Jedan od najjačih hormona u ljudskom tijelu , estradiol, čini ženu ženstvenom i on bi se trebao stvarati u ženskom tijelu cijeli život.Hormonima cijelo tijelo dovodimo u ravnotežu, to valja uvijek imati na umu.

Kada govorimo o ženskim spolnim hormonima, nikada ne treba zaboraviti na testosteron. Bez testosterona se ne možemo u potpunosti ostvariti kao žene. Manjka nam onaj dio (muške) snage i odlučnosti koje moramo imati da bismo se nosile sa svakodnevnim obavezama.

Zašto nam je potreban taj muški hormon ? Prije svega za raspoloženje, a jednako tako održava gustoću kostiju, jakost mišića i rad lojnih žlijezda.

Testosteron također štiti od mnogih degenaritivnih bolesti, primjerice od artroze i ateroskleroze.

On se može regenerirati jednostavno- pravilnim stilom života i nadasve prehranom.

Kako je kod žena, tako je i kod muškaraca- nije bitan samo jedan hormon. Uvijek moramo promatrati suživot više hormona i njihove međusobne odnose.

Pišući o dijabetesu valja razlikovati dijabetes tipa 1 koja je autoimuna bolest koja se obično razvija već u mladosti i kod koje izostaje proizvodnja inzulina.

Naime, za inzulin se kaže- „prva violina hormonskog orkestra“.

Dijabetes 2 se odnosi na gotovo devedeset posto svih dijabetesa, a od njega obolijeva i sve viš mladih upravo zbog suvremene prehrane i stila života!

Dijabetes tipa 2 lako se može regulirati promjenom prehrane i životnih navika.

Konkretno, treba jesti što manje ugljikohidrata- zdrave masnoće, proteini i povrće lijek su za ljude s neuravnoteženim inzulinom.

Želimo li uravnotežiti svoj inzulin trebamo smanjiti na minimalnu količinu, kruh, rižu i tjestenine.

Inzulin je tako puno više od šećerne bolesti, on je ključ naše vitalnosti i iskorištavanja energije.

Hormoni štitnjače su put u zdravi metabolizam. Štitnjača je naime žlijezda-regulator metabolizma.

Procjenjuje se da problemi sa štitnjačom muči, u blažem ili težem obliku, gotovo četrdeset posto stanovništva.

Postoje tjelesni znakovi lošeg rada štitnjače kao i psihički i mentalni znakovi.

Skoro svi pacijenti koji pate od poremećenog rada štitnjače su pothranjeni. Ne misli se pritom na mršavost nego na manjak nutrijenata u tijelu.

Štitnjači su za optimalan rad potrebni i vitamini B kompleksa, a ponajviše B2,B3,B6, te vitamin C.

Da bi štitnjača bila zdrava, potrebni su joj i minerali: željezo, jod, magnezij, selen i cink.

Ljudi kojima jetra ne radi dobro sigurno imaju problema sa štitnjačom. Štitnjača je žlijezda žrtva, ona uglavnom strada kad na nju padne težak teret odgovornosti.

Doktorica Toljan tvrdi da su hormoni zaista čudesni kemijski spojevi. Ne samo da reguliraju većinu životnih funkcija, oni su pri tome i pravi regulatori emocija.

Hormon oksitocin se tako već dugo upotrebljava u medicini za izazivanje trudova.

Bez oksitocina naš život je mehanički, više kao da ga živi robot, a ne čovjek.

Osobe kojima manjka oksitocina obično izgledaju napeto, imaju racionalno-intelektualni pristup životu, blijedi su u licu, nikada se emocionalno ne zacrvene i rijetko se smiju.

Razine oksitocina najvjerojatnije nasljeđujemo, ali njegovu razinu u krvi uvelike smanjujemo uzimamo li antidepresive(koji su ubojice emocija, kaže doktorica).

Hipokrat reče:“Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana!“

U drugom djelu knjige naziva –„Hormoni i hrana“, autorica piše o važnosti crijeva koja imaju ulogu glavne imunosne barijere. Nadalje se kaže da zdravlje počinje u crijevima i crijeva se s pravom nazivaju „drugim mozgom“, budući da imaju bogato razvijen živčani sustav i toliko su pametna i složena da imaju svoj poseban sustav vrijednosti, neovisno o velikom mozgu.  Stvaranje čovjekove imunosti počinje u crijevima, uostalom, ondje uglavnom počinju kako bolesti, tako i zdravlje.

Zdravlje crijeva ima neizmjeran utjecaj na hormone, ali i obrnuto, hormoni utječu na crijeva, jedni bez drugih ne mogu.

Znanstvenici su dokazali da povećana crijevna propusnost dovodi do pojave upale u tijelu i autoimunih bolesti.

Sindrom povećane crijevne propusnosti možemo objasniti javljanje većine bolesti današnjice.

Na kraju se zaključuje:“Ako vam je, gledano iz perspektive zdravlja, većina toga već narušeno, od imunosti do energije, kriva su crijeva!.“

Za rekolonizaciju crijevne flore dobro je uzimati i probiotik, i to duže vrijeme, neki liječnici savjetuju uzimati ih, čak 9-12 mjeseci neprestance.

U poglavlju naziva- Zdrava prehrana:temelj hormonske proizvodnje, autorica tvrdi da je hrana buduća energija.

Prehrana je ključna za zdrav život i hormonsku ravnotežu.

Ako je prehrana valjana, hormoni uživaju i mi se osjećamo sjajno.

Doktorica naglašava da bez proteina nema rasta (bilo životinjski bilo biljni), a bez masti nema hormona.

Zelenim kašastim sokovima ozdravljamo crijeva i jetru.

Mi nažalost jedemo često lijepu ali nutrijentima praznu hranu, često opterećenu kemikalijama zaostalim od tretiranja tla i životinja.

Za kraj doktorica Toljan veli da zdrava prehrana uravnotežuje dva dirigirajuća hormona u tijelu:kortizol i inzulin, a neuravnoteženi hormoni dovode do bolesti koja su trajna stanja organizma.

Hormoni su prenositelji naredbi, glasnici koji stanice „uključuju“ ili „isključuju“.

Svi koji se osjećaju „isključeno“ zasigurno će profitirati od malo „hormonskog poštimavanja“.

Za razliku od mnogo drugih stvari sa svojim nuspojavama kad je riječ o nadomjesnoj terapiji bioidentičnim hormonima vrijedi sljedeće: nije ilegalna, nije nemoralna i ne deblja!!!

201
Kategorije: Kolumna
Developed by LELOO. All rights reserved.