Autor: admin
Datum objave: 01.07.2018
Share


'Da nismo u Uniji, ne bismo spojili hrvatski jug niti došli na energetsku kartu Europe'

NAŠIH PET GODINA U EU ANDREJ PLENKOVIĆ U VELIKOM INTERVJUU

NAŠIH PET GODINA U EU

ANDREJ PLENKOVIĆ U VELIKOM INTERVJUU ZA NEDJELJNI JUTARNJI 'Da nismo u Uniji, ne bismo spojili hrvatski jug niti došli na energetsku kartu Europe'


AUTOR: Ivanka Toma, Goran Ogurlić

OBJAVLJENO: 01.07.2018. u 11:54

 Neja Markičević / HANZA MEDIA

 

Uoči pete godišnjice hrvatskog članstva u Europskoj uniji u Bruxellesu se odvijao jedan od najdramatičnijih sastanaka čelnika država članica. Summit koji je počeo u četvrtak, trajao cijelu noć i završio u petak u ranim jutarnjim satima bio je posvećen pitanju migracija za koje je njemačka kancelarka Angela Merkel rekla da bi moglo postati “sudbinsko pitanje EU”.

S premijerom Andrejem Plenkovićem razgovarali smo u petak kasno poslije¬podne, odmah nakon njegova povratka iz Bruxellesa. Na premijeru su se vidjeli tragovi neprospavane noći, teških razgovora s čelnicima zemalja EU i odrađenih sastanaka koji su slijedili ujutro na marginama summita. No, kako kaže, nije se vratio s lošim vijestima.

- Sastanak Europskog vijeća s temom migracijske politike i politike sigurnosti bio je nastavak sastanka od nedjelje kada smo - u užem krugu nas 16 predsjednika država i vlada - razgovarali u Bruxellesu na poziv predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera. U noćašnjem nastavku uspjeli smo postići kompromis i donijeti zaključke u kojima su uključena stajališta svih država članica. Uspjeli smo povezati jačanje vanjske dimenzije migracijske politike EU, dogovor o zaštiti vanjskih granica EU te poticaj za postizanje dogovora o sedam zakonskih prijedloga vezanih uz reviziju Dublinske uredbe koji se odnose na sekundarne migracije.

Koja su vaša stajališta usvojena?

- Prvo, Hrvatska odlučno štiti svoje nacionalne interese i svoju granicu. Naš amandman odnosi se na istočnomediteransku rutu. Za nas je to bilo osobito važno s obzirom na to da postoje tri pravca. Zapadnomediteranska koja ide prema Španjolskoj, srednjemediteranska ruta gdje su najviše izložene Italija i Malta te istočnomediteranska koja ide od Turske prema Grčkoj i dalje prema nama. Svatko je želio da se ojača onaj segment koji se njega tiče.

Tražili smo da se vodi računa o suradnji s nama susjednim zemljama jugoistoka Europe, da se s njima razmjenjuju informacije o ilegalnim migracijama, ojačaju njihovi kapaciteti kontrole granica, kao i sporazumi o readmisiji i povratku. S našeg aspekta dogovoreno je da se ide s drugom tranšom financiranja sporazuma između EU i Turske, što nam je ključno. Taj je sporazum zaustavio migrantski val. Od, slikovito rečeno, 100 posto kojih smo imali 2015. i 2016. godine na toj ruti sada smo došli do dinamike od oko 2 posto.

Koliko je Turskoj uplatila Hrvatska, a koliko druge europske zemlje?

- U prvoj tranši po raspodjeli sredstava Hrvatska uplaćuje nešto manje od 6 milijuna eura, a dosad smo platili 4,2 milijuna. Slijede još dvije tranše, a platit ćemo i drugi dio. Iznos sredstava ovisi o veličini i ekonomskoj snazi zemlje. Npr. Italija i Njemačka uplatile su svaka više od 100 milijuna eura.

Idući tjedan ćemo na Vladi donijeti odluku o financiranju još 300.000 eura za Fond za Afriku, a nastavno na prije uplaćenih 300.000 eura. To je naš doprinos fondu od 500 milijuna eura koji bi trebao spriječiti daljnje migracije, prije svega brodovima iz Afrike prema Malti i Italiji. Time šaljemo poruku globalne odgovornosti Hrvatske. Jačanje vanjske granice najvažnije je pitanje, kao i uloga Frontexa i sposobnosti nacionalnih vlasti.

Što je svrha kontroliranih centara koji bi se formirali na dobrovoljnoj bazi?

- Oni su bitni da bi se odmah nakon dolaska izbjeglica i migranata u zemlju napravio cijeli proces obrade njihovih zahtjeva za azil. Treba vidjeti je li riječ o ekonomskim migrantima ili o izbjeglicama koji imaju osnove za zaštitu. Nakon toga mogu ići u druge zemlje članice EU, ali na temelju dobrovoljne privole tih drugih zemalja EU. Po sistemu premještaja mogu iz Italije i Grčke ići u druge članice EU koje su ih spremne preuzeti ili u neku državu članicu doći po osnovi preseljenja iz Turske. Za koncept koji je prihvaćen u petak najvažnije je da odražava solidarnost, bolju suradnju, ali i da počiva na dobrovoljnoj bazi.

Kakav je stav Hrvatske prema konceptu dobrovoljne baze?

- Hrvatska stalno vodi politiku koja se temelji na načelima pravične solidarnosti i proporcionalnih realnih mogućnosti podjele tereta izbjegličko-migrantske krize. Neovisno o dogovoru na Europskom vijeću, Hrvatska jača kapacitete prihvatnih centara u Zagrebu i Kutini. Mi smo članica EU, želimo biti dio Schengena i kvalitetno kontroliramo svoju granicu te sprečavamo nezakonite migracije. U obrađivanju zahtjeva za zaštitu pridržavamo se hrvatskih i međunarodnih propisa. Ali nećemo dopustiti da se sekundarnim kretanjima i podnošenjem takvih zahtjeva u nekoliko država članica taj sustav iskorištava i time nastavi dovoditi u pitanje opstojnost europskog sustava azila.

Kakav je mandat naše policije na granici. Navodno su na granicu poslani specijalci, a govori se o slučajevima vrlo grubog i nasilnog ponašanja prema izbjeglicama.

- Hrvatska je ukupno angažirala oko 6400 policajaca na zaštiti svoje granice. Osim granice između Švedske i Norveške, to je druga najdulja vanjska granica EU. Za razliku od Mađarske i Slovenije, nismo postavili fizičke barijere i žice na granici. Granicu kontroliramo uz pomoć tehničke opreme koju smo nabavili sami, ali i iz sredstava EU te predanim radom granične policije.

Koliko je izbjeglica dosad iz drugih zemalja EU vraćeno u Hrvatsku i što se dogodilo s tim ljudima? Gdje su?

- Vraćena je 1051 osoba na temelju Dublinskih transfera. Kad se vrate, utvrđujemo njihov status, odnosno provjeravamo podnose li prvi put zahtjev za međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj i u tom slučaju njihov zahtjev razmatramo. Ako takav zahtjev podnose drugi put, onda to znači da je razmatranje prvoga zahtjeva koji su podnijeli obustavljen zato što su prije okončanja postupka napustili Hrvatsku. Takve osobe ne ostvaruju pravo na ponovno razmatranje zahtjeva.

Dok ste bili u Bruxellesu, zakuhala se priča oko mirovinske reforme. Podržavate li ministra Pavića u namjeri da se štedišama u drugom mirovinskom stupu ukine dodatak od 27 posto?

- Stavimo najprije stvari u kontekst. Prvo, želim pojasniti krivu tezu u vašem pitanju - osiguranici drugog stupa nemaju pravo na 27 posto, dakle nikakvo pravo ne ukidamo jer ono i ne postoji. Napominjem, riječ je tek o inicijalnim materijalima koji su izašli u javnost da bi se pokrenula rasprava i senzibilizirala javnost za predstojeći proces mirovinske reforme prvi put nakon 16 godina, a koje su napravili stručnjaci MRMS-a, HZMO-a i REGOS-a, dokumentima koji još nisu prošli proceduru Vlade. Tek slijede rasprave u HDZ-u, s koalicijskim partnerima i na razini Vlade.

Stvari su poprilično jasne. Pokrećemo mirovinsku reformu s dva glavna cilja. Jedan je održivost sustava, a drugi je adekvatnost mirovina kako bi ljudi od njih mogli živjeti. Ako se reforma ne provede, budući bi umirovljenici imali u prosjeku 500 kuna manju mirovinu od sadašnjih, a to ne želimo. Danas na mirovine trošimo 38 milijardi kuna. Doprinosima se uprihodi 21 milijardu i godišnje nedostaje 17 milijardi kuna za mirovine. To ide iz poreza. Inicijativa ove reforme je da se pokuša napraviti sustav koji će biti financijski održiv ili barem imati manje troškove iz poreznih prihoda te da se postupno povećaju mirovine.

U odnosu na drugi stup koji je izazvao najviše nemira, iz materijala ministarstva vidio sam obrnutu sliku. Vidio sam da ide za tim da ga jača, a ne da ga ukine.

Kako se jača drugi stup ako je jednoj kategoriji budućih umirovljenika dano na izbor da idu u mirovinu bez dodatka od 27 posto koji imaju raniji umirovljenici, dakle s manjom mirovinom, a ako žele dodatak, onda moraju svoja ušteđena sredstva dati državi?

- Ministar predlaže da se povećavaju izdvajanja za drugi stup. U odnosu na sadašnjih 5 posto izdvajanja za drugi stup u prvoj fazi bi se povećala na 5,5 posto, a u drugoj fazi, 2022. godine, na 6 posto. Problem se javlja kod ljudi koji su 1962. godište i mlađi, a koji bi bez reforme imali manju mirovinu nego sadašnji umirovljenici. Ministar traži rješenje. Želimo imati što više ljudi koji idu u punu starosnu mirovinu, a što manje prijevremenih odlazaka u mirovinu.

Znači li to bi vaša Vlada bila spremna odvojiti umirovljenike koji su otišli nakon rada s punim stažem od onih koji su prestali raditi po drugim osnovama?

- Trebamo napraviti sustav u kojem ćemo demotivirati ljude da ranije odlaze u mirovinu. Danas ljudi žive dulje, zdravlje je bolje, imamo automatizaciju i robotizaciju proizvodnih procesa, a to omogućuje da se u pojedinim zanimanjima radi dulje. No bitno je da su ovo inicijalne informacije, da će biti još rasprava. Zakonski paket koji se tiče ove materije 6. rujna treba biti na Vladi.

Kako ćete problem riješiti s koalicijskim partnerima koji su se također negativno izjasnili o planovima ministra Pavića?

- Mislim da su oni reagirali na novinske napise, a ne na pripremljene materijale.

Najavljeno je smanjenje PDV-a, a izjavili ste da to nije jedina mjera. Možete li konkretnije reći koja sve porezna rasterećenja pripremate?

- Smanjenje PDV-a obećali smo u predizbornoj kampanji, a u ovom trenutku razmatramo scenarije. Sigurno je smanjenje opće stope PDV-a za jedan postotni bod. Ići će se na rasterećenje dohotka, a vidjet ćemo što ćemo s najvišom stopom od 36 posto. Moguće su korekcije po pitanjima doprinosa na plaću. Radi se na tome da se dodatno rasterete davanja, a cilj je da porezna reforma omogući neto veću plaću zaposlenicima. Ići ćemo u izmjenu još nekoliko poreznih zakona.

Neki ekonomski analitičari hvale ministra financija zbog konzervativnog pristupa, ali smatraju da pretjeruje, da bi uz hrabrija smanjenja poreza efekt bio veća potrošnja, zaposlenost i punjenje proračuna. Tko je po tom pitanju konzervativniji, vi ili Marić?

- Obojica smo racionalni. Konsolidaciju javnih financija i proračunski suficit koji smo imali prošle godine želimo uvesti kao praksu. Ujedno smanjujemo javni dug koji je sa 85 posto 2015. pao na trenutnih 78 posto BDP-a, a do kraja mandata želimo da bude na 65 posto. Racionalna i štedljiva politika dovela nas je u prigodu da od 1. siječnja sljedeće godine biramo put novog poreznog rasterećenja za građane i poduzetnike. To ćemo i učiniti. Ne sumnjam da će efekti biti kao i nakon prve porezne reforme koju smo već proveli - rast zaposlenosti, rast potrošnje, rast poreznih prihoda i rast BDP-a.

Na nekim stvarima se ne štedi. Možete li objasniti zašto, i to 23 godina od završetka rata, otvarate mogućnost stjecanja statusa ratnih vojnih invalida?

- Novi Zakon o pravima hrvatskih branitelja donijeli smo jer smo uočili da je prije bilo određenih nekonzistentnosti. Sredstva za provedbu Zakona predviđena su u proračunu. To je također bilo i jedno od predizbornih obećanja. Proračun Ministarstva branitelja u dvije godine povećali smo za trećinu.

Govorimo o gotovo 8500 novih ratnih vojnih invalida.

- To je broj podnesenih zahtjeva. Tek predstoji provjera dokumentacije i provjera nadležnih komisija.

Vratimo se EU. Nakon pet godina članstva suočavamo se s podacima kako smo po svemu na dnu, od ekonomije, pravo¬suđa, iskorištenosti fondova EU. Kao da se jedina blagodat koju građani osjećaju iscrpljuje u mogućnosti da iselimo.

- To nije točno. Već sam pokušao objasniti različite startne pozicije Hrvatske i drugih zemalja srednjoistočne Europe s kojima se uspoređujemo. Taj je start bio bitno različit. Zbog rata smo izgubili punih 15 godina, dok su drugi išli naprijed. Pritom se ne vadim na okolnosti rata, niti na Vlade prije moje, ali ne može se to zanemariti. Dakle, mi smo cijelo desetljeće, cijele devedesete u stručnoj literaturi o politici proširenja EU bili svedeni tek na poneki redak. Naime, tada nismo - za razliku od drugih - imali ni ugovorne odnose, ni pretpristupne fondove niti makrofinancijsku pomoć, tj. izravne proračunske injekcije. Dok je Hrvatska u odnosima s EU imala promatračku misiju, humanitarnu pomoć, autonomne trgovinske povlastice i neformalni politički dijalog, naši susjedi iz srednje Europe imali su strukturiran ugovorni odnos, izdašnu financijsku pomoć i stoga su i ušli u EU 2004. odnosno 2007. godine, a mi 2013. godine.

Želim razgovarati o tome gdje je Hrvatska otkad smo u Vladi, a to su zadnje dvije godine. Imamo gospodarski rast, smanjenje javnog duga i bolji kreditni rejting. Stavili smo fokus na bržu apsorpciju europskih fondova. Zatekli smo samo 9 posto ugovorenih sredstava u prethodne tri godine iz ove financijske perspektive,sada smo na 43 posto potpisanih sredstava, a do kraja godine bit ćemo na 60 posto, od ukupno 10,7 milijardi eura. U prvom kvartalu 2018. imamo 71 tisuću više zaposlenih nego godinu dana prije.

Kakva je vaša ocjena prvih pet godina u EU?

- Naše je društvo danas uređenije, pravednije i razvijenije zahvaljujući članstvu u EU. Solidno smo pozicionirani, uvažavaju nas naši prijatelji unutar EU, Europskog vijeća i Europske komisije. Dobro su se profilirali i naši zastupnici u Europskom parlamentu. Povećali smo pravne standarde, demokratske vrijednosti u društvu, pouzdanost i predvidljivost sustava. Ukupan izvoz porastao je sa 9 na 14 milijardi eura. Osigurali smo EU financiranje za strateške projekte izgradnje Pelješkog mosta i LNG terminala na Krku. Bez članstva u EU to ne bi bilo moguće, a sada ćemo osigurati spajanje hrvatskog teritorija na jugu zemlje i pozicionirati Hrvatsku na energetskoj karti Europe i svijeta. Pravu ocjenu članstva dobit ćemo u sljedećem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju EU od 2021. do 2027. godine.

 Ukinuta su ograničenja za naše radnike u Sloveniji.

- Recipročno ćemo idući tjedan na Vladi ukinuti ograničenje za Slovence i Nizozemce, kao što smo ove godine već učinili za Ujedinjeno Kraljevstvo i za Maltu. To je ono što donosi sloboda kretanja. Čini mi se kao da su svi zaboravili da je u referendumskoj kampanji za ulazak u EU - sloboda kretanja bila jedan od glavnih argumenata. Mogućnost da se ode studirati i raditi u inozemstvo bez ograničenja, bez kvota i radnih dozvola.

Poljska, Češka, Rumunjska i druge zemlje ekonomski su prosperirale tek kada su njihove Vlade povukle neke poteze. Poljska je drastično srezala broj regija i provela decentralizaciju. Slovačka je pojednostavila porezni sustav, pojeftinila državu, snizila cijenu rada i privukla autoindustriju. Rumunjska je srezala poreze, državnu potrošnju, obuzdala javni dug... Priprema li vaša Vlada paket mjera koje bi nam dale ekonomski zamah?

- Pokrećemo reformski ciklus koji se godinama odgađao. Tri su temeljna cilja ove Vlade - stabilnost javnih financija, povećanje ulaganja i strukturne reforme. Mirovinska reforma o kojoj smo govorili jedna je od ključnih strukturnih reformi, uz onu u zdravstvu. U rujnu krećemo s eksperimentalnom reformom obrazovanja. U tijeku je i reforma pravosuđa. Stalno poboljšavamo okvir za poslovanje i poduzetnike. Velike iskorake radimo u upravljanju državnom imovinom. Ravnomjerni regionalni razvoj je prioritet, kao i poljoprivredna politika te zaštita okoliša u koju se puno ulaže. Demografska revitalizacija redovita je tema na sjednicama Vlade, a našim prijedlozima pomažemo i blokiranim sugrađanima. Digitalizacijom želimo olakšati poslovanje i pokrenuti reformu javne uprave. Uz očekivano još jednu rekordnu turističku sezonu, trebamo više investicija u nove industrije. Samo u ovoj godini Vlada je izdvojila više od 2,5 milijardi kuna za poticanje zapošljavanja, što je najveći iznos ikad izdvojen za zapošljavanje u Hrvatskoj. To je još jedna konkretna korist od članstva, jer se radi pretežito o europskim sredstvima. Na stol ne dolazi nijedna kompanija zaostala iz bivšeg sustava koja nije na ovaj ili onaj način jamstvima ili vlasništvom vezana uz državu. Od brodogradnje, Petrokemije, Ine, da ne govorim o svemu što smo 15 mjeseci radili da nam se ne dogodi kolaps gospodarstva zbog stanja Agrokora.

Što ćete od toga pustiti, a na što se fokusirati?

- Situacija u Agrokoru prijetila je najvećom mogućom krizom megarazmjera. Brzo smo reagirali i stvorili pravni okvir za najveće restrukturiranje u Europi, koje državu i porezne obveznike nije koštalo. Mnogi se ne bi usudili ući u ovaj pothvat. Rezultat naših napora je postizanje nagodbe koja jamči ekonomsku budućnost Agrokora, dobavljača, OPG-ova i poljoprivrednika te spas tisuća radnih mjesta. A u političkoj areni zbog ovog procesa primamo udarce sa svih strana. Svi naši kritičari svoju su retoriku u proteklih godinu dana okrenuli za 180 stupnjeva, a mi držimo stalno istu liniju - općeg interesa hrvatske ekonomije, očuvanja radnih mjesta, povjerenja u sposobnost države da svojim mehanizmima stvori okvir za uspješno rješavanje ovog problema.

Ostalo je još pitanje hoće li država odgovarati za odštete?

- Stvorili smo pravni okvir, vjerovnici su ti koji će sklopiti nagodbe. Vlasnička struktura reflektira prijašnja zaduženja uprave i vlasnika. Mi smo samo napravili bedem oko kompanije koji je omogućio 15 mjeseci da se restrukturira, održe radna mjesta, dovede novo kreditiranje, isplate mali, srednji i veliki dobavljači, a da hrvatska ekonomija ide dalje, uključujući i turističku sezonu.

Je li pala konačna odluka što će biti s Inom?

- Proces otkupa dionica Ine ili pronalazak strateškog partnera ide svojim tijekom. Izabrali smo savjetnike - Morgan Stanley, Intesa Sanpaolo, Privrednu banku Zagreb. Postoji volja mađarske strane da proda svoj udio. Sada kreće proces razgovora i procjene. Razmotrit ćemo sve aspekte i donijeti odluku važnu za naše gospodarstvo.

Jesu li Amerikanci, odnosno njiho¬va tvrtka Castleton Commodities International u igri za ulazak u Inu?

- Dobro je da ima zainteresiranih da sudjeluju u financiranju otkupa dionica Ine.

Idući tjedan imat ćete zajedničku sjednicu s predsjednicom države Kolindom Grabar-Kitarović. Znači li to da ste uspjeli izgladiti odnose ili tvrdite da nikad nisu ni bili narušeni?

- Redovito surađujemo oko strateških pitanja. Oduvijek sam govorio da postoji Vijeće za demografsku revitalizaciju i da je to pravi forum za raspravu o tim temama. Vlada je pokrenula niz konkretnih mjera u demografskoj politici, od porezne reforme i odbitka, povećanja rodiljnih i roditeljskih naknada, dječjeg doplatka i subvencioniranja stambenih kredita mladim obiteljima. Po raznim osnovama gradi se 300 dječjih vrtića, uvodi se dvosmjenski rad vrtića.

Neki ste dan u Bruxellesu izjavili da ćete se boriti protiv populizma i za mainstream politiku. Što to znači?

- Svjestan sam da je taj trend aktualan u Hrvatskoj kao i u EU. Moja je zadaća boriti se protiv tog trenda gospodarskim rezultatima, financijskom konsolidacijom, sređivanjem brojnih problema koji su godinama u Hrvatskoj bili tabu tema. Unatoč svim izazovima, HDZ je i dalje vodeća hrvatska stranka, zato smo najsnažnija brana u borbi protiv populizma. Stranke koje na pojednostavljeni način koriste javni, medijski i politički prostor te lakonski nude odluke da izađemo iz EU, iz NATO-a, da se djeca ne cijepe - ugrožavaju sve što smo kao društvo postigli i neodgovorni su prema ljudima jer nude lažna obećanja i obmane. Moj motiv je napraviti sve da Hrvatska čuva svoju tradiciju vrijednosti, kulturu, kršćanske korijene, ali i da ide ukorak s globalnim i europskim trendovima te da gradimo uključivo i tolerantno društvo.

Nije li prihvaćanje tri preferencijalna glasa korak ususret populizmu?

- To ne doživljavam kao neku poseb¬nu prijetnju. HDZ je zagovornik preferencijalnog glasovanja. I sam sam poticao sve kandidate na našim izbornim listama da vode preferencijalnu kampanju koja je HDZ-u na kraju donijela plus u ukupnom broju glasova i pobjedu u svim preferencijalnim kampanjama za izbore za Europski parlament i Hrvatski sabor.

S populizmom ste se suočili i u samom HDZ-u, što se najbolje vidjelo na slučaju Istanbulske konvencije. Jeste li ga suzbili?

- HDZ politički pozicioniram na desnom centru, kao široku političku snagu koja okuplja, kako je to želio i dr. Franjo Tuđman. Naše vrijednosti su narodnjaštvo, demokršćanstvo, državotvornost, domoljublje, ali i sve europske vrijednosti od poštivanja individualnih prava do zaštite manjinskih. S te pozicije, HDZ čini najviše za Hrvatsku. Zato nijedan pokušaj sužavanja našeg političkog prostora prema margini neće proći. Mi smo jasno razdvojili bit Konvencije koja osnažuje mehanizme borbe protiv nasilja nad ženama i u obitelji od lažne i dezinformacijske kampanje koja želi od toga stvoriti ideološku temu. O našem iskustvu govorio sam i u svom govoru pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe, gdje sam naglasio značaj interpretativne izjave koja je dio Zakona o potvrđivanju Konvencije.

Gradimo profil ljudi koji dobro prepoznaju smjer stranke. Uzmite npr. Andru Krstulovića Oparu s kojim je HDZ prvi put otkad postoje izravni izbori za gradonačelnika dobio izbore u Splitu, jednome od četiri velika hrvatska grada. Andru poznajem gotovo 30 godina i vrlo je sličan mom političkom profilu. Slična je situacija u mnogim drugim gradovima i županijama. HDZ je velika stranka i normalno je da postoje različitosti među nama, ali se zna kamo idemo. Kada sam došao na čelo stranke, zatekao sam na računu minus od 17,5 milijuna kuna, a sada nemamo nijedan kredit i poslujemo u plusu. Konsolidirali smo funkcioniranje stranke i pobijedili na svim izborima. Na Općem saboru prije mjesec dana usvojili smo novi Statut i dobili podršku za politički smjer kojim odgovorno vodimo HDZ, ali i Hrvatsku.

183
Kategorije: Društvo
Developed by LELOO. All rights reserved.