Deset strategija
manipulacije ljudima
http://krupljani.ba/kolumne-i-intervju/deset-strategija-manipulacije-ljudima-1.html
Na osnovu rada jednog
od najuticajnijih svjetskih intelektualaca, američkog lingviste Noama Čomskog,
portal BUKA donosi spisak od deset strategija manipulacije putem medija.
1) PREUSMJERAVANJE PAŽNJE
Pažnju javnosti
preusmjeravati sa važnih problema na
nevažne. Prezaposliti javnost poplavom nebitnih informacija, da ljudi ne bi
razmišljali i stekli osnovna saznanja u razumijevanju svijeta.
2)
STVARANJE PROBLEMA
Ta metoda se naziva i
“problem-reagovanje-rješenje”. Treba stvoriti problem, da bi dio javnosti
reagovao na njega. Na primjer: izazvati i prenositi nasilje sa namjerom, da
javnost lakše prihvati ograničavanje slobode, ekonomsku krizu ili da bi se
opravdalo rušenje socijalne države.
3)
POSTUPNOST PROMJENA
Da bi javnost pristala na neku neprihvatljivu
mjeru, uvoditi je postepeno, “na kašičicu”, mjesecima i godinama. Promjene,
koje bi mogle da izazovu otpor, ako bi bile izvedene naglo i u kratkom
vremenskom roku, biće sprovedene politikom malih koraka. Svijet se tako
vremenom mijenja, a da to ne budi svijest o promjenama.
4)
ODLAGANJE
Još jedan način za pripremanje javnosti na
nepopularne promene je, da ih se najavljuje
mnogo ranije, unapred. Ljudi tako ne osete odjednom svu težinu promena,
jer se prethodno privikavaju na samu ideje o promeni. Sem toga i “zajednička
nada u bolju budućnost” olakšava njihovo prihvatanje.
5)
UPOTREBA DJEČIJEG JEZIKA
Kada se odraslima obraća kao kad se govori
djeci, postižemo dva korisna učinka: javnost potiskuje svoju kritičku svijest i
poruka ima snažnije dejstvo na ljude.Taj sugestivni mehanizam u velikoj mjeri
se koristi i prilikom reklamiranja.
6)
BUĐENJE EMOCIJA
Zloupotreba emocija je klasična tehnika, koja
se koristi u izazivanju kratkog spoja, prilikom razumnog prosuđivanja. Kritičku
svijest zamjenjuju emotivni impulsi (bijes, strah, itd.) Upotreba emotivnog
registra omogućava pristup nesvjesnom, pa je kasnije moguće na tom nivou
sprovesti ideje, želje, brige, bojazni ili prinudu, ili pak izazvati određena
ponašanja.
7)
NEZNANJE
Siromašnijim slojevima treba onemogućiti
pristup mehanizmima razumijevanje manipulacije njihovim pristankom. Kvalitet
obrazovanja nižih društvenih slojeva treba da bude što slabiji ili ispod
prosjeka, da bi ponor između obrazovanja viših i nižih slojeva ostao
nepremostiv.
8)
VELIČANJE GLUPOSTI
Javnost treba
podsticati u prihvatanju
prosječnosti. Potrebno je ubjediti ljude da je (in, u modi), poželjno
biti glup, vulgaran i neuk. Istovremeno treba izazivati otpor prema kulturi i
nauci.
9)
STVARANJE OSJEĆAJA KRIVICE
Treba ubjediti svakog pojedinca da je samo i
isključivo on odgovoran za sopstvenu nesreću, uslijed oskudnog znanja,
ograničenih sposobnosti, ili nedovoljnog truda. Tako nesiguran i podcijenjen
pojedinac, opterećen osjećajem krivice, odustaće od traženja pravih uzroka svog
položaja i pobune protiv ekonomskog sistema.
10) ZLOUPOTREBA
ZNANJA
Brz razvoj nauke u
posljednjih 50 godina stvara rastuću provaliju između znanja javnosti i onih
koji ga posjeduju i koriste, vladajuće elite. “Sistem”, zaslugom biologije,
neurobiologije i praktične psihologije, ima pristup naprednom znanju o čoveku i
na fizičkom i na psihičkom planu.
Najbizarnije stvari
koje ljudi ‘googlaju’
http://krupljani.ba/zanimljivosti/najbizarnije-stvari-koje-ljudi-googlaju.html
Nećete vjerovati što
sve ljudi pitaju tražilicu Google.
Svakodnevno
korištenje Googlea upućuje na to da je to jedan od najtraženijih izvora
informacija. A upravo pomoću njega moguće je vidjeti tajne misli korisnika,
odnosno koje informacije korisnici najviše traže na toj tražilici.
Osim uobičajenih
pitanja, Google zna skrivene želje mnogih ljudi. Vidi se to prema
pretragama onoga što bi mnogi voljeli znati. Neke čudne pretrage šokantno su
česte.
Australska SEO kompanija SearchFactory nedavno
je sastavila infografiku koja otkriva najčudnije upite na Googleu.
Na primjer oko 4.400
ljudi mjesečno pita Google kako koristiti Google, odnosno ‘guglaju': Kako da
‘guglam'?