DIGITALIZACIJA
KNJIGE
Prema UNESCO-voj definiciji knjiga je ukoričena tiskana
omeđena publikacija od najmanje 49 stranica, a publikacija koja sadrži manje od
49 stranica zove se brošura.
Povijest knjige usko je povezana s čovjekom s kojim i dijeli
svoju sudbinu, a tijekom te povijesti mijenjala je svoj oblik, no prve prave
knjige pojavile su se na Istoku. Najstarije kineske knjige bile su načinjene od
bambusovih daščica, a kasnije su poprimile oblik svitaka od svile. Babilonci,
Asirci i Perzijanci utiskivali su drvenim štapićem znakove u mekane glinene
pločice koje su potom sušili i pekli.
No, prava revolucija u povijesti knjige dogodila se u 15.
stoljeću izumom tiskarskog stroja gravera i rezača dragulja iz nadbiskupije
Mainza, Johanna Gutenberga, koji je 1440. godine došao na ideju da se može
znatno dobiti na brzini i učinkovitosti ako se slova abecede izrežu u oblik
koji se može opet upotrijebiti. Ti su učinci bili neposredni i vrlo dalekosežni
jer su čitatelji shvatili veliku korist tiska: brzina, ujednačenost teksta i
dostupnost, odnosno relativno jeftina mogućnost kupnje.
Iz gotovo istih razloga događa se najnovija promjena oblika
knjige, a to je digitalizacija knjiga. Digitalizacija knjige je proces
pretvaranja fizičke knjige u digitalne slike ili elektroničke knjige (e-knjige)
putem skeniranja. Takav postupak zahtijeva puno manje vremena i truda negoli
metoda ponovnog tipkanja cijelog teksta. Jednom kada je knjiga digitalno
skenirana, slike su dostupne za brzu distribuciju, reprodukciju i čitanje na
ekranu. Takve se slike spremaju u nekoliko vrsta formata kao što su Portable
Document Format (PDF) ili Tagget Image File Format (TIFF) ili format koji
omogućava optičko prepoznavanje znakova (OCR) pretvarajući tako slike određenih
stranica knjige u editabilni tekst i na taj način znatno smanjuje kapacitet za pohranu knjiga, ali i omogućava
da se tekst ponovno oblikuje, pretraži ili koristi kao podložak aplikacijama za
obradu teksta.
Koliko je digitalizacija knjiga postala razvijena svjedoče i
projekti kao što su Project Gutenberg, Google Book Search i Open Content
Alliance. Usporedo s digitalizacijom knjiga dogodio i ubrzan napredak i
distribucija e-readera u svijetu, pa i u Hrvatskoj, gdje je uvođenjem HT-ove
platforme i VIP-netove e-knjižare nezaustavljivo započeo razvoj tržišta
elektronskih knjiga. Tako HT nudi funkcionalnost i sigurnost, osigurava
servisnu podršku 24 sata na dan, 7 dana u tjednu, a nije uvjet da korisnik bude
iz HT-a.
Razvoj novog tržišta postavlja i pitanje autorskih prava, pa
je tako Google Book Search poznat po skeniranju knjiga koje su zaštićene
autorskim pravom osim ako im nakladnik to izričito zabranjuje.
Kakav će utjecaj razvoj ovog tržišta imati na čitatelje, a i
knjižnice kao takve (nije naodmet spomenuti kako se u Škotskoj e-knjige
normalno „posuđuju“ u narodnoj knjižnici) pokazat će vrijeme, i to vrlo uskoro.