Knjižica „Doba
apsurdnosti“ autora M. Foleya, profesora informacijske tehnologije nudi nam
tananu analizu čovječanstva ovog, novog tisućljeća.
Živjeti u svijetu,
ali izvan njegovih predrasuda- nemoguć je ideal. Autor tvrdi da kao što mi živimo
u vremenu, tako i vrijeme živi u nama.
Ideal vremena jest,
naime, „živahna osoba“ koju simbolizira nasmijano lice (smiley) i mantra
„ugodan dan“- stoga ne začuđuje da se živahno, nasmijano doba ugodnih dana sve
više kljuka antidepresivima- čini se da je vedar, nasmijan depresivac fenomen
današnjeg doba.
Melankonija je bolest
21. stoljeća, a depresija je često sudbina moderne ličnosti- pohlepne, željne
pozornosti, ogorčene, uvjerene kako zaslužuje više, progonjene mogućnošću
propuštanja nečega boljega negdje drugdje, željne priznanja i uvijek
nezadovoljne.
Autor konstatira da
na svakog utječu njegov temperament, povijest i prevladavajuća društvena klima.
Tako se u današnjem vremenu,
Nadasve agresivnih
reklama pojavila čovjekova potreba da bude priznat kao pojedinac, uvijek
obasjan univerzalnim, toplim sjajem priznanja, divljenja, zavisti i želje.
Sva ta zbivanja
dovela su do promjene vrijednosti- promjena ima prednost nad stabilnošću,
potencijal nad postignućem, očekivanje nad uvažavanjem, suradnja nad individualnošću,
oportunizam nad lojalnošću, pasivnost nad angažmanom, bijeg nad suočavanjem s
problemima, pravo nad obvezom, otvorenost nad zatvorenošću i bezbrižnost nad
brigom.
Autor M. Foley
lucidno i nemilosrdno analizira svu apsurdnost novoga vremena u kojoj
apsurdnost postaje pritom nova uzvišenost.
On citira i velike
mislioce pa tako na jednom mjestu spominje sljedeću Senekinu rečenicu:“ Najveća
smetnja življenju je iščekivanje koje ovisi o sutra i tako rasipa danas.“
Danas je „biti cool“
jeftin oblik ekskluzivnosti dostupan svakome kao i kulturni snobizam.
Što se tiče
političkog života Foley kaže da je današnji konformizam posljedica svačijih
težnji za osobitošću na isti način.
Autor kao rješenje za
ove probleme suvremenog čovjeka ističe tajno jastvo koje je izvrsna zaštita
protiv svijeta i njegovih nestalnosti,
Također kaže da je u
današnjem društvu fenomen napora postao odbojan jer poriče pravo, raspršuje
čaroliju potencijala, ograničava mobilnost i fleksibilnost , odgađa
zadovoljstvo, odvraća pozornost od odvraćanja pozornosti i zahtjeva
odgovornost, predanost, pozornost i razmišljanje. Tako ispada da je dinamika
jedan od najuzvišenijih izraza dok je statika grozna. Otuda sve vrste turizma-
seks turizam, pustolovni turizam, eko turizam, svemirski turizam, turizam
droge,a napose mračni turizam kao, primjerice, putovanja u njemačke
koncentracijske logore, kambodžanska polja smrti ili pak ropske tamnice zapadne
Afrike.
Autor na kraju ističe
da je potrebno odvajanje, koncentracija, autonomija i privatnost, dok svijet,
naprotiv, ustrajava u uranjanju, distrakciji, suradnji i društvu.
M. Foley je ovim
publicističkim uratkom obogatio svoj spisateljski opus, pa, premda se deklarira
kao ateista, ovo biserno djelce jest proizvod ne samo sjajnog intelekta nego jedne
neobično bogate i plemenite duše.