Država i društvo

Država i društvo

Najprije recimo da nije jednostavno definirati državu i društvo, odrediti vrijeme njihova nastanka Treba promatrati njihov odnos od Antike do suvremenosti
 Analiza antičkoga polisa,aktualizira pitanje da li je on država, politička zajednica, te koliko je moguće govoriti o društvu, u njemu.U antičkom polisu se može govoriti o javnosti,a pritom se ne zaboravlja privatnost kao izraz subjektiviteta,temeljan za slobodu pojedinca, a time i postojanje društva, što u antici nije bilo.
 Država je kao vrsta “zloduha”, jer nosi monopol represije. Njoj se ne može suprostaviti, jer nalazi opravdanje za sve, žrtvuje gradjane zbog općeg interesa, a to je pretežito interes moćnih.
Politička sociologija se mora vratiti svojim korjenima i uvrstiti u opseg svojih istraživanja ideje iz političkih teorija.Politička sociologija nije sterilizirana rasprava o strankama, sindikatima, izbornim vrijednostima u ustroju, već se u njoj zrcale pitanja interesa, sukoba interesa, konflikti…
Politička sociologija je temeljena na političkoj teoriji koja ukazuje da se u svakom povijesnom razdoblju misao sociologizira I pridonosi razvitku I jačanju političke sociologije.
Čovjek ne može opstojati sam,on je društveno biće,a društvenost se oslikava u onome što čovjek poduzima I postiže u prirodi I svijetu oko sebe.Imamo li kvalitetnu društvenost, nastajat će i kvalitetna država kao oblik društvenoga ustroja, okvira za društvena kretanja i postignuća.
Osvrt na renesansne korijene političke sociologije, čija je najznačajnija vrijednost u postojanju autonomije društva, treba dodati da je danas sudbina društva u rukama države.
.
Bez političkih institucija nema niti političkoga ustroja koji je potreban za čovjekov izraz stabilnosti,sigurnosti,a uz to što institucije, u temeljima državnoga ustroja, odražavaju društvo i njegove potrebe, one mogu to isto društvo i depresirati, pa je nužno pronalaziti mjeru u nastojanjima da se osnaže institucije, a da se istodobno ideje ne “zarobe”u njima..
Pitanjima kulture kao šireg pojma koji omogućava razinu i društvenu svijest u ime pristupa svemu vitalnom u životu društvenoga ustroja treba pripadati osobitom osjetljivošću, da bi se spoznavalo i postupno transformiralo, otklanjalo idolopokloničko gledanje na bogatstvo, nezahvalnost, ksenofobičnost i površnost inteligencije političkih elita koje toleriraju pojavu korupcije,strančarenja,suženoga morala pa i grabeža..
Treba se posvećivati logosu i etosu društva.Razaranje etosa nastaje ratovima koji su uvijek pogubni i za društvo i za državu , a rane ratova se vrlo dugo liječe,ponekad i u nekoliko naraštaja društva.

Nema savršene države i državni poslovi nikada nisu završeni ,pa se država može možda prispodobiti s opusom pisca. Čim j e jedno djelo završeno, mentalna snaga autora je već u koordinatama drugoga, nastajućeg djela, u duhu autora…..

Zakonodavstvo u relaciji Država i društvo...

 

Naznačila bih svoj osobit primjer koji je,vejrujem,blizak mnogim našim ljudima u svakodnevnim suočavanjima s ovrhama.

Naime, posjedujem zemljište,gradilište na kvalitetnom dijelu otoka Raba,iznmad grada  čija se panorama s platforme mojega gradilišta atraktivno vidi.

Tom gradilištu se je pristupalo uskim putom s glavnoga prometnog.

No,susjed je postupno i širio svoj vrt, svoj posjed, i posve zatvorio prilazni put mojemu gradilištu,pa mi je postalo nemoguće pristupiti posjedu i svaki dolazak na gradilište mi je registrirao kao „smetanje posjeda“ jer sam nužno prolazila jedinim pristupom, nekdašnjim javnim prilazom, uskim putom do gradilišta, koji je susjed prisvojio i organizirao ga kao svoju prostornu cjelinu...naravno posve nedopustivo,divlje,bez ijednog valjanog dokumenta.

Počelo je sudjenje, uz geometre na terenu, i od 1986. smo imali tri ročišta na Općinskom sudu u Rabu, čije su odluke, prirodno i logično, bile u moju korist ali je susjed otezao proces, ulagao priziv na svaku od odluka, pa je napokon predmet prešao u riječki Županijski sud, čiju odluku od 2009.nisam ni do sada dobila.Dakle ta temeljna tema je sudski usporavana,odlagana,od 1986.do danas nema konačnog rješenja i prostor mojega posjeda, kao važnog za ekonomsku životnu bazu moje obitelji nije normativno u funkciji s velikom štetom cijeloj obitelji i egzistencijalnim mogućnostima djece.

Uz tu tromost,rekla bih,nehaj pravno-normativnoga tretmana, uz posjed u Rabu,suočena sam s velikim izazovom glede takodjer nekoliko prostora pašnjaka kod Novalje na Pagu.

Naime s nekoliko članova moje šire obitelji,naslijedili smo nekoliko pašnjaka od predaka još od prije 120 godina.

Na taj posjed mi stiže ovrha zbog, kako je naznačeno, mojih nepodmirenih obveza spram MIORH i HZZO.

Osobno sam uredno uplaćivala mirovinski prinos da bih uredno ostvarila pravo na mirovinu i kada sam se obratila službama MIORH dobila sam uvid u neke „prazne godine“ neizvršenih urednih uplatnica u profil godina radnoga staža.

Srećom,pronašla sam kronološki složene potvrde svojih urednih uplatnica, i o tome informirala služnu u MIORHu,na što mi je rečeno da će sve ispraviti i dostaviti mi izračun visine mirovine nakon uredne dokumentacije o svemu.

Ni do danas,ovoga 15.dana lipnja 2012.mi nije ništa stiglo, čekam strpljivo, kao i sve ostalo naznačeno,a ovrhe prema normama Ovršnoga zakona –ne čekaju. Što je kod nas Džava, a što društvo i pravo ... glede pravne sigurnosti gradjana pojedinaca. 

Prijatelji me podsjećaju na šire oblike predstavljanja ovih problema, od HHO, do Povjerenstva u Bruxellesu, koje nadzire poglavlja pristupnog Ugovora RH u EU, osobito glede poglavlja 23. koje se odnosi na osobito osjetljivo životno-normativno područje -pravosudje.

Ovoga puta tek,portalom Collegium Hergešić, informiram čitatelje, kao dio naše javnosti o nanizanim apsurdima koje spominjem.....

Jadranka Domjan Prpić