Dva desetljeća najviše razine diplomatskih odnosa Hrvatske i Japana
Japanska Vlada je priznala neovisnost i suverenitet Republike Hrvatske, brzojavom japanskoga ministra vanjskih poslova NJ.E. Watanabea, gospodinu prof.dr.sc. Zvonimiru Šeparoviću, tadašnjem hrvatskom ministru vanjskih poslova, 16./17. ožujka, 1992.
Tim povodom, Društvo prijatelja Hrvatska-Japan, je održalo tjedan priredaba hrvatskih i japanskih umjetnika, kao početak tradicije, koja se godišnje, u zadnjem tjednu ožujka, održava u Zagrebu.
Te 1992.se u Zagrebu otvara prvi ured medjunarodne organizacije UNESCO i prvim voditelejm Ureda UNESCO-a postaje istaknuti japanski stručnjak, Yoshiteru Uramotto. Dakako, Društvo je, svojim članstvom i odgovarajućim programima bilo i u toj relaciji aktivno i uspješno. Složena godina, 1992., završena je velikim gostovanjem Zagrebačke filharmonije u Japanu, pod ravnanjem Mo Kazushi ONO, šefa-dirigenta Filharmonije, koji je najbolji hrvatski orkestar, poveo na veliku dvotjednu turneju, od 31. listopada, 1992. Kazushi Ono je tada i počasni predsjednik Društva prijatelja Hrvatska-Japan.
Već 1993., u Tjednu kulture Hrvatske i Japana, gostovala je prvakinja Opere u Tokyu, mezzosopranistica Naoko Ihara, koja je na sceni Opere HNK u Zagrebu, pjevala ulogu Azucene u Verdijevoj operi „Trubadur“, 24. ožujka, a 26. ožujka, 1993., baletni ansambl Croatia, s prvakom Sveborom Sečakom, izvodi na sceni HNK u Zagrebu, suvremeno djelo „Mobile et imobile“, jednog od najuglednijih suvremenih japanskih skladatelja, Shin-Ichiro Ikebe, čije je djelo nastalo po libretu Yosuke Nakae, istaknutog japanskog diplomata, ambasadora Japana u nizu zemalja svijeta, i umjetnika riječi. Iste večeri je, u drugom dijelu programa, izveden hrvatski balet „Mishima“, u interpretaciji Darka Brkljačića. Autori djela su osobno nazočili izvedbama i specijalno za tu zgodu su doputovali iz Tokyja u Zagreb.
Tada su japanski veleposlanici akreditirani i za poslove u Republici Hrvatskoj, rezidirali u Beču, pa je Društvo prijatelja Hrvatska-Japan, bilo inicijatorom njihovih posjeta priredbama Društva u Zagrebu, kao i njihovim posjetama povijesnim središtima Republike Hrvatske, kao i turističkim destinacijama.
Prvi japanski veleposlanik, s rezidencijom u Beču, bio je predao vjerodajnice Predsjedniku Republike Hrvatske, 22. veljače, 1994., a prije toga čina, Veleposlanik je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, imao susret s predstavnicima Društva i poseban susret s Predsjednikom Akademije, velikim znanstvenikom medjunarodnoga ugleda, Ivanom Supekom.
Bilo je prirodno organizirati i posebne susrete i prigodne programe s japanskim uglednicima koji su stizali u Hrvatsku i boravili u njoj, kao što je bio Prof. Yasushi Akashi, i Prof.dr.sc. Sadako Ogata.
Dana, 22. veljače, 1995., sugestijom gospodina predsjednika Hrvatske gospodarske komore, dr. sc. Mladena Vedriša, utemeljena je Hrvatsko-japanska gospodarska komora, koja je obilježila i prvu obljetnicu predaje vjerodjanica prvoga japanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, godinu ranije, 22. velajče, 1994.
Bilo je to vrijeme u kojemu je Vlada Japana darovala Republici Hrvatskoj, sredstva za izgradnju potrebitog prognaničkoga naselja, pa je u Zagreb stigao gospodin Hiroshi Matsumoto, japanski diplomat medjunarodnoga iskustva i ugleda, s grupom stručnjaka.
Obratili su se i Društvu prijatelja Hrvatska-Japan, i najstručniji članovi Društva su formirali prigodnu grupu za suradnju s gospodom iz Japana glede uspješnije operacionalizacije projekta.
Izabrana je lokacija i započela izgradnja sto montažnih kuća s po dva stana i kapacitetom za četiri osobe, svaki. To je značilo mogućnost smještaja ukupno osamsto ljudi. U Maloj Gorici, kod Žažine, u blizini Siska, 16.studenoga, 1995., je svečano otvoreno naselje i smješteni su prognanici, pretežito iz Vukovara, ali i iz bosanske Posavine i ostalih ugroženih dijelova zemlje.
Društvo prijatelja Hrvatska-Japan, organiziralo je, programom sekcija, niz aktivnosti s edukativno-didaktičnom dimenzijom u pristupu aktualnim temama.
I već tradicionalni Dani kulture Hrvatske i Japana, održani su, krajem ožujka, 1996., u Maloj Gorici.
Gospodin Hiroshi Matsumoto je ostao u Hrvatskoj i pomagao svim stanovnicima naselja da se adaptiraju, da se što uspješnije prilagode svim elementima koji su odredjivali uvjete njihova života u naselju.
Suradnja Društva, Sekcije za gospodarstvo, s predstavnicima JETRO ureda u Beču, pridonijela je seriji predavanja voditelja Ureda Japan External Trade Organization (JETRO), studentima dodiplomskoga i poslijediplomskoga programa Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predavanja stručnjaka s izborom aktualnih gospodarskih tema, studentima Ekonomskoga fakulteta, postala su, ritmom godišnjih nastupa, sastavnicom programa i Sekcije za gospodarstvo i Sekcije za odgoj i obrazovanje, Društva.
Ravnatelj JETRO ureda u Beču, gospodin Sunao Kanda, bio je osobito poticajan gost, izborom tema i metodičkom artikulacijom, namijenjenom studentima dodiplomskog i poslijediplomskog studija u programima Ekonomskoga fakulteta. Gospodin Sunao Kanda je sudjelovao, referatom, u programu znanstvenoga simpozija „Društvo i tehnologija“, u Opatiji, 1996., kao gost Društva prijatelja Hrvatska-Japan u Rijeci, čijim je predsjdenikom bio gospodin Prof. dr. sc. Juraj Plenković, i ispostavi Rab, koju vode gospodja Jasna Vidović-Vidas i gospodin Žarko Vidas.Gospodja i gospodin Vidas su ugostili na Rabu i gospodina profesora Ashizawa, koji je s grupom studenata iz Tokyja bio posjetio Republiku Hrvatsku glede studijskoga programa i posjeta Zagrebu, Rijeci, Rabu, Splitu.
Značajan prinos razvitku odnosa dao je i mladi japanski kulturni savjetnik Akihito Teruuchi, koji je, talentirano, naučio hrvatski jezik i s užitkom se služio u sve široj i sve uspješnijoj komunikaciji, hrvatskim jezikom. Gospodin Teruuchi je postao i zagrebačkim zetom, pa je sada u japanskom Ministarstvu vanjskih poslova, sa suprugom, Zagrepčankom, i dvoje djece.
Sekcija za odgoj i obrazovanje je sudjelovala u pripremama i organizaciji bijenalnih susreta djece Zagreba i Kyota, čiji su likovni radovi predstavljani izložbom u zagrebačkom Školskom muzeju i izložbom u Kyotu, izmjenično, svake druge godine, u Zagrebu, odnosno Kyotu.
U ožujku 1998., predsjednik Sekcije za kulturu i šport Društva, gospodin dr.sc. Enes Didić, je boravio dva tjedna u Japanu i u Tokyu osobno susreo predstavnike s kojima je Društvo, s pripadajućim sekcijama, u razvijenim relacijama glede iskustava i oblika suradnje.
Gospodin dr.sc. Enes Didić je posjetio i predstavnike Chuo Sveučilišta, s kojim je Sveučilište u Zagrebu imalo potpisan Ugovor o suradnji, 1988. U tom susretu, izražena je volja predstavnika Chuo Sveučilišta za obnovom Ugovora sa Sveučilištem u Zagrebu, u kontekstu novokreiranih odnosa Republike Hrvatske i Japana. To je i pismeno potvrdjeno predsjedniku Sekcije za kulturu i šport Društva prijatelja Hrvatska-Japan.
Od tada je, postupno,taj proces obnove Ugovora započeo i uspješno završen, 22. i 23. prosinca, 2004., kada je Ugovor o suradnji Chuo Sveučilišta u Tokyju i Sveučilišta u Zagrebu, potpisan obostrano.
Društvo prijatelja Hrvatska-Japan je aktivno sudjelovalo u prigodnim dočecima japanskih veleposlanika koji su počeli stalno rezidirati u Zagrebu, od Njegove Ekscelencije Oba, Njegove Ekscelencije Imanishia, Njegove Ekscelencije Ikede.....
Nastali su, sustavno gradjeni temelji, kao jamstvo uspješnosti svakog područja života i stvaralaštva kojemu osobito pridonose odnosi hrvatsakih i japanskih stvaralaca u znanosti i umjetnostima.
Prošlogodišnji kataklizmički potres u Japanu, mobilizirao je Hrvatsku na mnogo načina, pa je i tek pristigli novoimenovani japanski Veleposlanik u Republici Hrvatskoj, Njegova Ekselenica Masaru Tsuji, odlučio organizirati svoj prvi javni korak u Hrvatskoj, evokacijom na veliki japanski potres i zahavlnost hrvatskom narodu na oblicima i kontinuitetu pomoći i vrste potpora, što će i izraziti prigodnim pozdravom na prijamu u Hotelu Esplanade, 28. ožujka, 2012. od 18 do 20 sati.