Nekoliko dana uoči svojega 93.rodjendana,dana 11.kolovoza,u
Zagrebu je preminula gospodja Eliza Gerner,dugogodišnja supruga Tita Strozzija
i kasnije Dr.Milana Arko, počasnoga konzula Kraljevine Danske u Zagrebu i
tvorca stihova,te prepjeva Krležinih pjesama koje je i uglazbio.
Eliza Gerner rođena je 30.08.1920. u Somboru.
Srednjoškolsku naobrazbu stekla u somborskoj Gradskoj
trgovačkoj akademiji.
Nakon mature studira u Zagrebu na Ekonomskom fakultetu,a po
izbijanju rata 1941. nastavlja studij na budimpeštanskom Ekonomskom fakultetu,
gdje i doktorira.
Poslije rata, u promijenjenom političkom sistemu,kritičnom
spram režima madjarskog ratnog predsjednika Miklosa Horthyja, njena diploma
nije priznata….
U rodnom Somboru se
počela baviti kazalištem, a u Zagrebu apsolvirala Dramski studio pri Hrvatskom
narodnom kazalištu,koji vodi gospodin Tito Strozzi,intelektualac renesanskoga
profila, prevoditelj s nekoliko europskih jezika, redatelj, glumac,
pedagog,čovjek teatra,sin velike tragetkinje Marije Ružičke Strozzi,brat operne
pjevačice Maje Strozzi i ujak skladatelja Borisa Papandopula-----
Eliza Gerner dobija angažman u Dramskom studiju, djeluje u
Drami HNK Ivan Pl Zajc, u Rijeci i od 1950. je u ansamblu Drame HNK Zagreb,
gdje je kontinuirano do 1983..
Gospodja Gerner govori i igra u tetaru na
hrvatskom,madjarskom i njemačkom jeziku,što joj omogućava gostovanja diljem
europskoga prostora, sa suprugom Titom Strozzijem..
Gostovali su u kazalištima Rostocka, Berlina, Beča, Graza .
Kreacija Karoline Riječke, Kleopatre u drami Cezar i
Kleopatra, protagonistica u drami Autobusna stanica, Rina u Nušićevoj komediji
Pokojnik,1961.u režiji Davora Šošića, Melita u Krležinoj drami Leda, u režiji
Petra Šarčevića, Dama u kavani, u Marinković-Spaićevu Kiklopu, na sceni HNK.- ta
velika minijatura, kreacija Elize Gerner u masovnoj sceni kavane, istakla je
rafinirani smisao za detalje u ime profila lika i situacije u kojoj lik
funkcionira.Sjajna igra taškom, pudrijerom, cigaretom, interakcija s likom uz
susjedni stol, stvorili su akcentirane situacije i sceni u kavani dali osobitu
draž skupine likova i ugodjaja kavane u
gradjanskom društvu.Zagreba uoči II.svjetskoga rata.
Relja
Bašić,dramski,filmski i televizijski umjetnik,nam kaže, sjećajući se suradnje s
gospodjom Elizom Gerner.
„Eliza Gerner,od
milja zvana Gerika, bila je intelektualka,miniciozne osjtljivosti i pažnje koju
spram svega što je u fokusu njezina pripadanja razvija i iskazuje osobitom slikovitošću
kao ilustracijom doživljaja i odnosa.
Riječi su bile
sredstvo za oslikavanje doživljaja i dogadjanja, koji se duboko dojmljivo
otkrivaju na brojnim stranicama njezinih dragocjenih knjiga, složenih u značajan,veliki
opus, koji gospodju Elizu čini jednako velikom glumicom i spisateljicom.
Naša suradnja na
sceni HNK bila je u Krležinoj Ledi, u kojoj je Gerika tumačila Melitu, a ja sam
bio u ulozi Olivera Urbana.
Uvijek me je
iznova impresionirala brzinom svoje tansformacije u scenama iz I.čina Lede - Melita
se objašnjava sa suprugom Klanfarom, kojega je u toj predstavi tumačio Jovan
Ličina.
Ta njihova svadja
gradira i ona, Melita, se furiozno,u kulminaciji naboja njihova odnosa otklanja
od Klanfara, da bi, hipom, postala ljubazna, pažljiva gotovo zavodljiva u
relaciji s pristiglim Oliverom Urbanom.Te paralelne linije dvaju odnosa i
stanja koji ih tvori, su bili izraz velemajstorstva dramske umjetnice Elize
Gerner.
S tom predstavom,
u režiji Petra Šarčevića, smo bili i na gostovanju i u Gerikinu rodnom Somboru,
s osobitim uzbudjenjem.
Znam da je Eliza
Gerner tumačila i ulogu Melite u Beogradu,zamjenjujući tada oboljelu kolegicu Nedu
Spasojević koja je bila na duljem liječenju u inozemstvu cijele sezone i Gerika
je bar dva do tri puta mjesečno putovala i na tu predstavu.,osvojivši
publiku svojom kreacijom Melite!“.
.
Niz godina je gospodja Eliza Gerner Arko,bila predsjednica
Ocjenjivačkog odbora Nagrade hrvatskog glumišta.,a u Vinkovcima bila domaćica
Festivala glumca 2001.
Objavila je veliki broj članaka u kazališnim časopisima.
Objavila je niz kapitalnih knjiga,koje zavrijedjuju biti obveznom
literaturom studenata Akademije dramke umjetnosti…
- Osvrnuh se sjetno.
Uspomene glumice. Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa,
Teatrologijska biblioteka, urednik,Nikola Batušić, Zagreb 1980.
- Oproštaj s Gvozdom.
Razgovori s Krležom. Biblioteka: Posebna izdanja, urednik,. Božo Rudež,
Birotisak, Zagreb
1993.
- Oteto zaboravu,
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, urednik,.Mladen Kuzmanović, Zagreb 1995.
- U sjeni stoljeća
koje odlazi, urednik, Seid Serdarević, Hena Com, Zagreb 1999.
- Kazalište kao
sudbina. hrvatske dramske dive.urednik,.Seid Serdarević, Hena Com, Zagreb 2001.
- (koautor Milan
Arko) Svjedoci Krležina odlaska; Biblioteka Liber memorabilium, urednik,Božo
Rudež, Prometej, Zagreb 2002.
- Tito Strozzi.
Svjetla i sjene jednoga glumačkoga puta. Biblioteka Liber memorabilium, urednik,Božo
Rudež, Prometej, Zagreb 2004.
Nagrade:
- Životna nagrada, Društva
dramskih umjetnika, 2006.
U pripremi:je
gospodja Eliza Gerner imala i djela naslovljena:
- Pisma – svjedoci
jednog vremena
- Šetnje po
uspomenama
Photos,Eliza Gerner
http://www.google.hr/search?q=eliza+gerner&client=opera&hs=Pyy&channel=suggest&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=YDIJUoG_AqbU4QS_64C4BQ&ved=0CDcQsAQ&biw=1024&bih=651