Emocionalna inteligencija

Emocionalna inteligencija, je sintagma spoznajne vrijednosti novijega vremena i definira se kao slog  svojstava koja opisuju koliko se uspješno snalazimo u međuljudskim odnosima. Psiholozi Peter Saloway i Jack Mayer, su definirali emocionalnu inteligenciju kao podvrstu društvene inteligencije, to jest kao vrlinu  prepoznavanja i praćenja osobnih i tuđih osjećanja.

Da biste postali emocionalno uspješniji, spoznajte što ne treba izgovarati, pridržavajte se pravila i nedvojbeno ćete postati sve šire prihvaćeni u društvu.

PRIJATELJIMA NE GOVORITE:

 „Izgledaš loše.“

 Zašto: Time sugovorniku priopćavate da ne izgleda lijepo.

 Umjesto toga,upitajte: „Je li sve u redu?“

 Često ljudima govorimo da izgledaju „umorno“, a mislimo da nešto nije u redu s njima. Zato im se tako treba obratiti.

 „Sigurno si izgubila 5 kilograma.“

 Zašto: Zato što vaša prijateljica ili bliska osoba može pomisliti  da je bila deblja nego što joj se činilo.

 Umjesto toga, recite: „Izgledaš fantastično!“ To je dovoljno.

 „Izgledaš dobro za svoje godine.“

 Zašto: Time upućujete poruku: “Ostarjela si, ali super izgledaš.“

 Umjesto toga, recite: „Izgledaš fenomenalno.“

 „Nikad ne bih mogla to odjenuti”

 Zašto: Možda će biti pogrešno shvaćeno, kao da kritizirate sugovornikov stil odijevanja.

Umjesto toga, recite: „Izgledaš dobro u tome.“ ili „Nikad to ne bih mogla  odjenuti  jer nemam tako duge noge kao ti.“

NADREDJENOM I KOLEGAMA NE GOVORITE:

 „To nije moj posao.“

 Zašto: Ako nadredjeni traži od vas da uradite nešto, to je “vaš posao”.

 Umjesto toga, recite: „Mislim da to ne bi trebao biti moj prioritet sada.“ i s nadredjenim razgovarajte o opisu vašeg radnog mjesta.

 „Ovo može zvučati glupo, ali…“

 Zašto: Nikad ne potcjenjujte svoje ideje.

 Umjesto toga: Jednostavno priopćite ono što ste hteli, bez negativnog uvoda.

 „Nemam vremena razgovarati s tobom.“

 Zašto: To je vrlo nepristojno.

 Umjesto toga recite: „Moram nešto žurno završiti . Mogu li  te pozvati  kasnije?“

NA INTERVJUU ZA POSAO NE IZGOVARAJTE:

 „Moj trenutni posao je užasan.“

 Zašto: Zato što je to neprofesionalno. Vaš eventualni budući poslodavac se može zapitati da li ćete ubrzo početi ružno i o njemu  govoriti .

 Umjesto toga, recite: „Spremna sam za nove izazove.“

 „Mislite da ću se uklopiti ovde?“

 Zašto: Vi ste tu da odgovarate na pitanja, ne da ih postavljate.

 Umjesto toga, recite: „U čemu uživate na ovom poslu?“ U svakom slučaju, nije zabranjeno pitati, ali neka to budu pitanja koja pokazuju vaše zanimanje za kompaniju.

 „Koliko se sati,dnevno,radi?“

 Zašto: Želite da vas vide kao nekoga tko želi što pre otići s radnog mjesta.

 Umjesto toga pitajte: „Kako ovdje izgleda radni dan?“

TRUDNICE NIKAD NE PITAJTE:

 „Jesi li to ti trudna?“

 Zašto: Zato što odgovor može biti  i niječan . U tom slučaju osjećat ćete se nelagodno.

 Umjesto toga, recite: „Drago mi je da te vidim.“

 „Planiraš li da dojiš?“

 Zašto: Pitanje može biti vrlo škakljivo.

 Umjesto toga: Ne govorite ništa slično, ništa vezano za dojenje, mastitis, porod … Ništa od toga vas se ne tiče i o tome možete pričati trk ako vas pitaju.

 „Da li su blizanci začeti prirodnim putem?“

 Zašto: Ovo pitanje je krajnje neumjesno.

 Umjesto toga, recite: „Super, završila si ’posao’ “

PSOVATI ILI NE PSOVATI

 Nesporno je da psovanje, osobito pred djecom, na obiteljskim skupovima ili prigodom upoznavanja, nije ni najljepše ni najkulturnije što se može čuti. Psovka obično,bar jednu osobu stavlja u neugodnu situaciju, ali je, u medjuvremenu dokazano, da ona ima i dobru stranu – ublažava bol.

 To tvrde znanstvenici s Birmingham Sveučilišta, čije istraživanje govori o povezanosti psovanja s povećanjem razine adrenalina. Doktor Richard Stephans,voditelj istraživačkog tima, došao je do zaključka da je psovanje usko povezano s rastom adrenalina i da se najvjerojatnije razvilo da bi omogućilo našim precima da se uspješno odupru napadima.

 – Kod volontera koji su psovali,zamijećeno je da ubrzano radi srce,  tako da psovke povećavaju razinu agresije, a dokazano je da povećana agresija smanjuje osjetljivost ljudi na bol – objasnio je Stephans.

SAMCIMA NE GOVORITE:

 „Ti si bila predobra za njega.“

 Zašto: Zato što to znači da je vaša prijateljica imala loš ukus. A što ako se pomire?

 Umjesto toga, recite: „On je na gubitku!“ Smisao je isti, ali bez vrijeđanja.

  „Drago mi je da si ga se riješila. Ionako mi se nikad nije dopadao.“

 Zašto: Vratiće joj se u sećanje svaka vaša lažna ljubaznost i kompliment upućeni njemu, dok su bili zajedno.

 Umjesto toga, recite: „Znam da ćeš naći nekoga tko će ti pružiti ono što želiš.“

  „Kako netko tako izvrstan kao ti, ne može pronaći  odgovarajućeg partnera?“

 Zašto: Ovo djeluje kao ukor, kao da ste rekli: „Što,to nije u redu s tobom?“

 Umjesto toga, recite: „Je l’ viđaš nekog?“

ZA PREPIRANJA, NE IZGOVARAJTE:

 „Ti uvijek…“ ili „ti nikad…“

 Zašto: To djeluje kao da ga okrivljujete za sve. On se tada osjeća bespomoćno i  izabire obranbeni stav, što svađu pogoršava.

 Umjesto toga, recite: „Jako me nervira kad ostaviš nered za sobom. Možeš li se malo potruditi ?“

 Ako počnete rečenicu s „ja“ ili izrazom kako se vi osjećate, izbjeći ćete da se on odmah osjeća „prozvanim“.

 „Kad bi me uistinu volio, ti bi…“

 Zašto: Što se češće ponašate kao da nikad niste zadovoljni, to ćete manje i biti zadovoljni.

 Umjesto toga, recite: „Osjećam se kao da me shvaćaš  doslovno i da uopće ne razmišljaš o tome da mi trebaš malo i pomoći.“

 Najbolji način da se svađa ne pretvori u vrijeđanje, je da jasno kažete ono što vas muči i da ponudite rješenje kao uspješan izlaz iz kriznog momenta ili situacije.