Modernizam
http://hr.wikipedia.org/wiki/Moderna
Modernizam je književni pravac koji se javlja u drugoj
polovici 19. stoljeća. U modernizmu se javljaju nove literarne težnje. Uzroci
su zasićenje dotadašnjom književnošću (realizam i naturalizam) i pojava novih
ideoloških i filozofskih struja, odnosno razmišljanja. Utemeljitelj je Henri
Bergson koji tvrdi da "nesvjesno" u čovjeku uzrok svih pojava.
Simbolizam
http://hr.wikipedia.org/wiki/Simbolizam
Simbolizam je umjetnički pokret 19. stoljeća. Po svojim glavnim osobinama blizak je romantizmu. Želio
se odvojiti od naturalizma i realizma, unošenjem nesvjesnog i duhovnog.
Bio je to međunarodni pokret koji se proširio Europom, a
umjetnici tog razdoblja željeli su oživjeti sadržaje proistekle iz pjesništva,
mitologije i psiholoških istraživanja. Vodeću ulogu odigrali su francuski
umjetnici u polemici o estetici. Simbolizam ideje crpi iz klasičnih i
biblijskih mitova, srednjovjekovnih legendi i La Fontaineovih basni; taj stil
bavi se egzotičnim temama i istražuje teme smrti. Slike sadrže mnoštvo
pojedinosti i bogate su bojama.
Impresionizam
http://hr.wikipedia.org/wiki/Impresionizam
Impresionizam je prije svega umjetnički pokret u slikarstvu,
a potom i u glazbi i književnosti, nastao potkraj 19. stoljeću u težnji da se u
umjetničko stvaranje unesu osobna raspoloženja i dojmovi s obzirom na formu
izlaganja i izražaje. Zasniva se na realističkom i naturalističkom promatranju
prirode.
Ekspresionizam
http://hr.wikipedia.org/wiki/Ekspresionizam
Ekspresionizam je umjetnički pravac s početka XX. stoljeća
razvijen u Njemačkoj, primarno u književnosti (poeziji) i slikarstvu, ali
natruhe istog mogle su se pronači i u glazbenoj umjetnosti. Danas se izraz moze
koristiti za svaki umjetnički rad u kojem je objektivna stvarnost pomaknuta ili
simbolički predstavljena da bi opisala unutrašnje stanje umjetnika. U
francuskom jeziku riječ expression,expresio znači izražaj, izraz.
Za razliku od impresionizma, koji je za cilj imao poticanje
unutarnje emocije (impresija) preko vanjskog podražaja (cilj je prikazati
doživljaj trenutka), ekspresionizam za osnovni cilj ima iznijeti unutarnje
stanje autora, odnosno one emocije koje prožimaju samo njega i tako oblikuju
njegovo viđenje svijeta.
Nadrealizam
http://hr.wikipedia.org/wiki/Nadrealizam
Nadrealizam je umjetnički pokret nastao u Parizu.
Nadrealizam je nastao i razvijao se neposredno iz talijanskog metafizičkog
slikarstva i dadaizma. André Breton, francuski pjesnik, je prvi okupio
umjetnike novog smjera svojim "Manifestom nadrealizma" 1924. g. Kao i
futuristi, prezirali su sve zakone i ustaljene običaje, ali umjesto borbi s
društvom, okrenuli su se od stvarnosti i usmjerili svoje napore istraživanju
ljudskog duha za koji su smatrali da je potisnut i ugušen društvenim pritiscima.
Breton je definirao nadrealizam kao "diktat misli, bez kontrole razuma,
izvan svake estetske ili moralne preokupacije".
Fantazijska, iracionalna, imaginacijska komponenta
umjetnosti oduvijek je izražavala tajnovite predjele ljudske duše. Europska
likovna umjetnost od srednjeg vijeka do danas otvara izvore imaginacijskog na
razne načine. Tek u nadrealizmu su ove strukture ljudskog bića izašle u prvi
plan i umjetnici su se skupili u jedinstven pokret.
Secesija
http://hr.wikipedia.org/wiki/Secesija
Secesija (od njem. Sezession) ili Art Nouveau (francuski:
nova umjetnost) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na
akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19. stoljeća (francuski:
fin-de-siècle – stil 1900.). Inspiriran prirodom, u arhitekturu, primijenjenu
umjetnost, slikarstvo i kiparstvo unosi elegantnu profinjenost zakrivljenih i
ornamentalnost plošnih linija (likovna umjetnost). On je želio "uljepšati
industrijsku proizvodnju, spojiti umjetnost i obrt, ukrasiti bezlične fasade
zgrada …"
Bečka moderna
http://hr.wikipedia.org/wiki/Bečka_moderna
Bečka moderna je umjetnički pokret, koji se pojavio u Beču i
trajao je između 1890. i 1910. godine. To se osobito odnosi na razvoj
modernizma u austrijskoj prijestolnici i njezin utjecaj na područja filozofije,
književnosti, glazbe, umjetnosti, dizajna i arhitekture. Bečka moderna imala je
utjecaj i u Hrvatskoj.
Larpurlartizam
http://hr.wikipedia.org/wiki/Larpurlartizam
Larpurlartizam (od francuskog "l'art pour l'art";
umjetnost radi umjetnosti), je estetski smjer zasnovan na tezi da su stil i
umjetnička djela sama sebi svrha i da ne trebaju objašnjenja ili pravila.
Pojam i naziv prvi je put upotrijebio Theophile Gautier
1835. u Francuskoj da bi označio umjetnost oslobođenu od vjerskih i etičkih
stega, a kao reakciju na građanski utilitarizam.
Avangarda
http://hr.wikipedia.org/wiki/Avangarda
Avangarda (dolazi od francuske vojne složenice -
avantguarde, avant = ispred, guarde = straža, znači predstraža, prethodnica )
je uobičajeni izraz iz umjetnosti i politike, za sve inovativne,
eksperimentalne pokrete koji idu ispred svog vremena. Ona je nastavak
modernizma na početak 20.stoljeća i traje od 1910.-1930.godine…..
Koncept avangarde se odnosi isključivo na marginalne
umjetnike, pisce, skladatelje i mislioce čija djela nisu samo u opreci prema
komercijalnim vrijednostima društvene matice ( mainstream), nego su često
nalaze na prevratničkim društvenom i političkom rubu društva. Mnogi pisci,
kritičari i teoretičari iznosili su tvrdnje o avangardi za njenih prijelomnih
godina kod formiranja modernizma. Najupečatljiviji iskaz o avangardi dao je
njujorški kritičar umjetnosti Clement Greenberg u svom eseju Avangarda i kič (Avant-Garde
and Kitsch ) koji je publicirao u žurnalu Partisan Review, 1939.
Dadaizam
http://hr.wikipedia.org/wiki/Dadaizam
Dadaizam je umjetnički pokret koji u traženju novoga izraza
negira sve ustaljene vrijednosti Dadaizam akcentira besmislenost civilizacije
koja uništava vlastite vrijednosti; naglašava apsurdnost izlažući banalne
predmete kao umjetnička djela.
Dadaizam teži rušenju, uništenju starih načela i
zakonistosti logike, ismijava „vječnu ljepotu”. Dadaizam je protiv
nepokretnosti misli i određenja pojmova, Dada je i protiv Dade, pa iz toga
mnogi izvode zaključak da dadaizam nije toliko protuumjetnički i protuknjiževni
smjer koliko „posebno raspoloženje duha, krajnji čin antidogmatizma koji se za
svoju borbu služi svim sredstvima”. (De Michelli)
Futurizam
http://hr.wikipedia.org/wiki/Futurizam
Futurizam je kulturni pokret nastao početkom 20. st. u
Italiji, a stekao je poklonike i u drugim zemljama, naročito u Rusiji.
Futuristi nisu svoje područje interesa i djelovanja
graničili samo na književnost, slikarstvo i kiparstvo, nego su istraživali i
druge vidove umjetnosti, kazalište, glazbu, arhitekturu, ples, fotografiju,
film, pa čak i gastronomiju, a domišljali su se i posve novima: godine 1921.
objavljen je Manifest taktilizma, umjetnosti opipa.