Etnografski muzej Zagreb Trg Mažuranića 14 10000 Zagreb
Poštovani i dragi prijatelji, posjetitelji
http://www.emz.hr
Izložba
Crveni pijetao – crna kokoš: kultovi plodnosti, obredi, običaji i vjerovanja
07.02.2019. - 07.04.2019.,Trg Mažuranića,14
u danima karnevala ugostili smo drage kolege iz Muzeja Makedonije koji nam kroz ovu prigodnu izložbu otvaraju zanimljive poglede na makedonske običaje i vjerovanja. ( samo za starije od 15 godina !)
Vjerujemo da ćete nas počastiti svojim prisustvom na otvorenju izložbe,
CRVENI PIJETAO – CRNA KOKOŠ: KULTOVI PLODNOSTI, OBREDI, OBIČAJI I VJEROVANJA
u četvrtak, 7. veljače u 19 sati, u Etnografskom muzeju, Zagreb, Trg Mažuranića 14 uz makedonsku etno glazbu u izvedbi Zbora EZERKI, i makedonske okuse.
O izložbi:
Izložba „Crveni pijetao – crna kokoš: kultovi plodnosti, obredi, običaji i vjerovanja“ ima za cilj napraviti dijakronijski presjek ovih obreda i predstaviti način na koji oni funkcioniraju od prethistorije do danas. Njezina središnja točka su najrazličitije vrste arheološkog i etnološkog kulturnog nasljeđa koje u sebi sadrže elemente tjelesnoga i seksualnosti, a s time i plodnosti. Pored prethistorijskih figurica, antičkih posuda i svjetiljki, koje predstavljaju arheološku manifestaciju ovih kultova, izložba sadrži mnoštvo predmeta koji su dio karnevala, vjenčanja i ostalih obreda prijelaza, karakterističnih za Makedonce u zadnjih nekoliko stoljeća. Izlaganjem maski, obrednih rekvizita, dijelova nošnji, narodne poezije, fotografija i video isječaka, prikazano je bogatstvo i varijacije kultova plodnosti, kao i kultna mjesta koja i danas predstavljaju obredne centre gdje se stimulira plodnost ljudi, životinja i biljaka.
Za kontakt i najave: a na traženje i fotografije;
Mirjana Drobina Voditeljica marketinga i odnosa s javnošću
Head of Marketing and Public Relations
Etnografski muzej /Zagreb Trg Mažuranića 14 10000 Zagreb
tel. + 385 1 4826 220; 4826 108 fax. + 385 1 4880320
gsm. + 385 99 2676558 mdrobina@emz.hr
TEKST O IZLOŽBI
Crveni pijetao – crna kokoš: kultovi plodnosti, obredi, običaji i vjerovanja
Оpstanak čovjeka je uvijek neposredno vezan s prirodom i njenom nepredvidljivošću. S potrebom da stvori stabilnu egzistenciju, on inicira niz aktivnosti koje bi trebale omogućiti sigurno sučeljavanje sa sušama, nestašicom hrane, bolestima, smrti, itd. Stalno ponavljanje takvih simboličkih aktivnosti, dovelo je do pojave raznih obreda i kultova. Obredi predstavljaju ritualiziranu koreografiju kultova koji su pak često koncentrirani na obožavanje konkretnih mitskih likova, predaka, božanstava, duhova ili totemiziranih životinja. Neki od njih su usmjereni prema određenim vitalnim funkcijama ljudskog tijela. Među njima su kultovi plodnosti koji se zapravo temelje na nužnoj biološkoj reprodukciji.
U biološkom smislu pojam „plodnost“ (fertilitas) označava sposobnost živih organizama da se razmnožavaju i stvaraju potomstvo. U etnologiji i kulturnoj antropologiji pojam plodnosti se povezuje s kultom plodnosti kao sastavnim dijelom narodnih običaja i vjerovanja, vezanih za kulturno-tradicijske modele svijeta i života. Tragove ovog kulta srećemo još u paleolitiku (paleolitska Venera), zatim neolitiku i eneolitku (ženske figurice, antropomorfni žrtvenici, i sl). Kult plodnosti sastoji se od niza vjerovanja koja slijede uobičajenu praksu održavanja ravnoteže u prirodi, što je uvjet za očuvanje plodnosti kod ljudi, životinja i biljaka. Običaje povezane s plodnošću ljudi možemo slijediti od začeća, preko rađanja, razvoja pa sve do smrti. Brojni običaji i vjerovanja povezani su i s opstankom ljudi, kao što su obredi za dozivanje kiše (dodole), za bogati prinos (zaore se jaje u prvu brazdu, kao simbol plodnosti i životne snage), za pridobivanje naklonosti natprirodnih sila koje utječu na plodnost. Ovdje ulaze i obredi kada ljudi na određenom obrednom prostoru prakticiraju rituale (kršćani pale svijeće i križaju se, muslimani prinose krvnu žrtvu – kurban) kako bi osigurali zdravlje, plodnost ili porod.
Vrlo značajna razdoblja za narod su periodi prijelaza, kao što je prijelaz iz jedne u drugu godinu, zime u proljeće i sl. Primarno za kultove plodnosti je da stimuliraju semiotičke mehanizme koji omogućavaju efektivnu realizaciju određenih prirodnih pojava, i to putem raznih vrsta obreda. Tako se na području R. Makedonije prakticiraju obredi s maskama koji u biti predstavljaju centralno obredno događanje u godini. Ovi su obredi povezani s plodnošću ljudi, životinja i vegetacije i imaju za cilj potaknuti plodnost, osigurati stabilnu egzistenciju ljudi, dobitak i usjeve. S maskama koje su nošene za vrijeme ovih obreda istjerivale su se loše energije i sile. Zbog njihovog suštinskog karaktera, obredi predstavljaju jedan od najstarijih ritualnih oblika, koji su se održali do danas preko različitih vrsta ceremonija, blagdana (adeti), običaja i tabua.
Izložba „Crveni pijetao – crna kokoš: kultovi plodnosti, obredi, običaji i vjerovanja“ ima za cilj napraviti dijakronijski presjek ovih obreda i predstaviti način na koji oni funkcioniraju od prethistorije do danas. Njezina središnja točka su najrazličitije vrste arheološkog i etnološkog kulturnog nasljeđa koje u sebi sadrže elemente tjelesnoga i seksualnosti, a s time i plodnosti. Pored prethistorijskih figurica, antičkih posuda i svjetiljki, koje predstavljaju arheološku manifestaciju ovih kultova, izložba sadrži mnoštvo predmeta koji su dio karnevala, vjenčanja i ostalih obreda prijelaza, karakterističnih za Makedonce u zadnjih nekoliko stoljeća. Izlaganjem maski, obrednih rekvizita, dijelova nošnji, narodne poezije, fotografija i video isječaka, prikazano je bogatstvo i varijacije kultova plodnosti, kao i kultna mjesta koja i danas predstavljaju obredne centre gdje se stimulira plodnost ljudi, životinja i biljaka.