Autor: Marija Biljak,dipl.bibl.
Datum objave: 08.05.2017
Share


F A T I M A

povijest, tajne, posveta

Nema vjernika koji nije čuo za Gospu Fatimsku i za Gospina ukazanja trojici malih pastira u Portugalu.

No, znamo li što se točno dogodilo u Fatimi, koje su bile Gospine riječi? Koliko znamo o tzv. „čudu Sunca“ kojemu su svjedočili desetci tisuća ljudi? O čemu je riječ u „fatimskoj tajni“ i je li ona doista do kraja obznanjena? Jesu li proroštva iz Fatime već dovršena ili se odnose na vrijeme u kojemu živimo i neposrednu budućnost koja je pred nama?

U ovoj intrigantnoj knjizi ugledni vatikanist i autor više priznatih knjiga Saverio Gaeta donosi cjelovit i iscrpan pregled stoljetne povijesti ukazanja u Fatimi, detaljne opise sva tri djela tajne, posvetu Bezgrješnomu Srcu Marijinu, kao i pobožnost koju je preporučila Gospa od Krunice.

Novinarskom objektivnošću autor iznosi i sve činjenice vezane za ukazanje kao i mišljenja o Fatimi svih papa , od Benedikta XV. do aktualnoga pape, pape Franje, koji je vrlo znakovito posvetio svoj pontifikat Bezgrješnomu Srcu Marijinu te će prigodom stote obljetnice ukazanje predvoditi svečano misno slavlje u Fatimi.

Iz svega toga proizlazi cjelovita slika koja pomaže razjasniti intrigantne i nejasne  dijelove poruke, kao i sumnje koje su u posljednje vrijeme potaknule pitanje o tome je li Gospina poruka objevljena u cjelosti.

 Ova izvanredna knjiga , objavljena u povodu stote obljetnice ukazanja u Fatimi, na nov i izvanredan način osvjetljava ovaj epohalni događaj koji je obilježio i promijenio povijest Crkve i cijeloga svijeta.

„Fatima je bez sumnje, najproročanskije suvremeno ukazanje.“ Ta kategorička tvrdnja, izrečena u Vatikanu na tiskovnoj konferenciji 2000. godine prigodom predstavljanja treće fatimske tajne, neizbrisivo je obilježila svijest kršćanskih zajednica o događaju koji već stotinu godina prati povijest cijelog čovječanstva, ili bar onaj bezazleniji dio čovječanstva koji u Gospinim ukazanjima prepoznaje nježnost majčinske ruke što nastoji spasiti zemlju od samouništenja.

S druge strane, nevjerojatno je da svijet „učenih“ Fatimu kao da nije ni primijetio, bar sudeći po najznačajnijim povijesnim djelima posljednih desetljeća.

Doista, treba to još jednom jasno reći, izazov Fatime ponajprije su prihvatili „obični“ ljudi, koji su u marijanskim ukazanjima prepoznali aktivno uključivanje nadnaravnog , u tjeskobna ljudska događanja.

Oni su uvidjeli da fatimska tajna nije proročanstvo koje želi uliti strah, nego opomena koja nam govori što bi ljudi mogli učiniti ako nastave ići putem zla.

To je vrlo precizno sažeo sveti Ivan Pavao II. : „ Ako promotrimo znakove vremena u ovome dvadesetom stoljeću, događaj u Fatimi čini se jednim od najvećih, među ostalim i zato što u svojoj poruci najavljuje mnoge kasnije znakove i zato što traži od nas da živimo ono na što nas poziva.

Ti su znakovi, primjerice, dva svjetska rata, ali i velika okupljanja država i naroda u znaku dijaloga i mira; potlačenost i nemiri u mnogim državama i narodima, ali i glas i prilike koje su dobili puci i narodi što su se u međuvremenu uzdigli u međunarodnoj areni; krize, otpadi i mnoga trpljenja članova Crkve, ali također i obnovljen i snažan osjećaj solidarnosti i međusobne ovisnosti u mističnome Tijelu Kristovu, koje se sastoji od svih krštenika, u skladu s njihovim pozivom i poslanjem; udaljavanje pojedinaca i društava od Boga i napuštanje Boga, ali također i izlijevanje Duha istine u srcima i zajednicama svo do žrtvovanja i mučeništva kako bi se sačuvala slika i prilika Božja u čovjeku, kako bi se spasilo čovjeka od čovjeka.“

Književnik Anatole France rekao je da je slučajnost „pseudonim kojim se Bog služi kada se ne želi potpisati punim imenom.“

Dakle, možda je to slučajnost, ali na 99. obljetnicu  čuda Sunca u Fatimi ,13. listopada 2016. predsjednik SAD-a na odlasku Barack Obama potpisao je jednu od svojih posljednjih odlluka... i među inima „ da se stvore zajednice otpornije na ekološke učinke geomagnetskih oluja.“ Te oluje se trenutno smatraju najvećom prijetnjom životu na našem planetu jer bi mogle uništiti cijelu informatičku infrastrukturu!!

Osim stote obljetnice ukazanja u Fatimi, obilježava se i petsto od Lutherove Refrmacije;tristo od osnutka masonerije, i sto od Oktobarske revolucije.

U zamišljenoj niti koja povezuje marijanska ukazanja, Fatima predstavlja temeljni poziv upravo u toj dimenziji: Gospa od Krunice tako nas trajno podsjeća kako nas je Bog stvorio za ljubav i trajno nas poziva na obraćenje srca i na pokoru kako je izražena u molitvi kojoj je naučila male vidioce: „ O moj Isuse, oprosti nam naše grijehe, očuvaj nas od paklenog ognja i dovedi u raj sve duše, osobito one kojima je najpotrebnije  tvoje milosrđe.“

Najstarija od troje vidioca, Lucija de Jesus Rosa dos Santos , rođena je na Veliki četvrtak 28. ožujka  1907. U Aljustrelu i bila je najmlađa od sedmero djece.

Tako se, najranije, jednoga proljetnoga dana 1916., kad su Jacinta, Franjo (bili su brat i sestra) te Lucija bili na paši oko podneva im se ukazao mladić „bjelji od snijega, velike ljepote, sunce je sjalo kroz njega kao da je od kristala.“

On tada reče: „Ne bojte se! Ja sam Anđeo mira. Molite sa mnom.“

Nešto manje od godinu dana nakon tog trećeg ukazanja anđela, troje djece je prvi put ugledalo onu koju su u početku opisali kao „Gospođu“. Bila je nedjelja, 13. svibnja 1917.

Gospa je tada rekla: „ Molite krunicu svaki dan kako biste molili mir u svijetu i kraj rata.“

Vijest o ovome događaju se počela širiti i izazvala je vrlo različite reakcije: Jacintini i Franjini roditelji su odmah povjerovali u ukazanje, ali Lucijini su bili vrlo sumnjičavi, a osobito je majka Maria bila vrlo gruba s Lucijom, obrušujući se na nju riječima i udarcima.

Mali pastiri su počeli moliti cijelu krunicu i prikazivati žrtve.

Lucija je rekla da joj je Gospa kazala kako će Jacintu i Franju uskoro odvesti u nebo, a ona će ostati neko vrijeme jer Isus želi ustanoviti u svijetu pobožnost njezinu Bezgrješnom Srcu.

Međutim, kad je Lucija porazgovarala sa župnikom, župnik je posumnjao da to može biti i đavolska opsjena što je proizvelo u Lucijinom životu neizmjernu tjeskobu i patnju.

U sljedećem ukazanju, ujutro 13. srpnja Gospa je rekla da djeca izgovaraju osobito svaki put kad učine neku žrtvu:

„ O moj Isuse, to je tebi za ljubav, za obraćenje grješnika i kao naknadu za sve uvrede koje se nanose Bezgrješnome Srcu Marijinu.“

Zatim su reagirale i lokalne vlasti pa ih je ispitivao načelnik. A onda su ih zatvorili u ćeliju i zaprijetili im :

„ Ostavit ćemo vas ovdje dok ne otkrijete tajnu. Ako to ne učinite brzo, pržit ćemo vas u ulju.“

13. listopada Sunce je ispred velikog mnoštva zadrhtalo i počelo izvoditi neviđene kretnje izvan svih kozmičkih zakona, a svi prisutni koji su stajali na pljusku tako da im je sva odjeća bila mokra, odjednom su bili posve suhi.

Od sredine 1918. zato jer su počele neprestano pristizati rijeke ljudi , roditelji nisu slali više to troje djece da napasaju stado.

Potkraj listopada Franjo je obolio od španjolske gripe.

Nezaustavljiva je epidemija buknula između 1918 i 1919 i zahvatila je otprilike milijardu ljudi u svijetu usmrtivši 25 milijuna osoba.

Potkraj prosinca i Jacinta je oboljela. Lucija je u svojim Sjećanjima posvjedočila da je bolest i za Franju i za Jacintu predstavljala još jednu prigodu za vršenje pokore.

Franjo je umro 4.4. 1919 u svojoj kući,a Jacinta 20.veljače 1920., a posljednji mjeseci njezina života bila su pravo mučenje , a Gospa joj je rekla da u trenutku smrti pokraj sebe neće imati rođaka ni prijatelja, te je tako Lucija ostala jedina vidjelica na životu, i u dobi od 14 godina Lucija je stupila u kolegij sestara sv. Doroteje u predgrađu Porta. Da se Lucija ne bi mogla prepoznati kao vidjelica iz Fatime, u kolegiju su joj odmah promijenili ime u Maria das Dores (Marija Žalosna) i zapovjedili da nikada ne govori o svojim korjenima.

Fatimska ukazanja su i dalje budila snažna pritivljenja. To je postalo očito nakon atentata 6.3. 1922.-četiri bombe su raznijele kapelu u Cova de Iriji:samo je oltar ostao stajati, zato što peta bomba nije eksplodirala.

26. kolovoza 1923 Lucija je bila primljena među Kćeri Marijine i uz dopuštenje svojeg ispovjednika posvetila se Djevici i položila prvotni zavjet doživotne čistoće.

Odnos Isusa i Marije s vidjelicom bio je trajan.

Luciju su mučili razni zdravstveni problemi, osobito jedna teška upala porebrice i gnojna infekcija na nozi, zbog koje je pomislila da se njena zemaljska zadaća primiče kraju.

13. 5. 1946, Lucija je izdaleka pratila svečano krunjenje kipa Gospe Fatimske.

Papa Pijo XII. je odobrio zamolbu Lucije da uđe u karmelićanski samostan.

25. ožujka 1948. na Veliki četvrtak Lucija je ušla u Karmel svete Terezije u Coimbri- više nije bila Marija Žalosna, nego Marija Lucija od Isusa i Bezgrješnog Srca (ali u svijetu poznata samo kao „sestra Lucija“).

Iako je to bio zatvoreni tip samostana, pristizale su brojne molbe za susret i razgovor s njom.

Kad je 1960. Vatikan obznanio da još nije otkriven treći dio fatimske tajne, pozornost javnosti opet se usmjerilo na Luciju tako da je bilo određeno da je za susret s njom potrebno izričito odobrenje Svete Stolice.

I u novoj je ćeliji Lucija primala privatne objave Marije i Isusa, a neke su od njih zabilježene u njezinom dnevniku.

Osobito je veliku radost doživjela kad je u tri prigode mogla otići u

Fatimu susresti Ivana Pavla II. i razgovarati s njim:1982 i 1991, na prvu i desetu obljetnicu hodočašća zahvalnosti pape Wojtyle za zaštitu koju mu je Gospa pružila prilikom atentata 1981 (13. svibnja ) te 2000. za svečanost proglašenja blaženim njezinih rođaka Franje i Jacinte, kada je također bilo najavljeno objavljivanje trećeg djela tajne.

13. veljače 2005. Umrla je sestra Lucija koja je posljednjim riječima prikazala svoju patnju „za Svetog Oca“ koji je i sam bio bolestan te joj se pridružio na nebu samo nakon 48 dana!!

U Portugalu je bio proglašen dan žalosti na dan njezina pogreba.

2008. je pokrenut kanonizacijski postupak od strane Benedikta XVI.

Nakon ukazanja 13. svibnja  1917. vidiocima je odmah bilo jasno da se tajna koju su netom primili sastoji od 3 zasebna djela..

Lucija iznosi da im je Gospa pokazala pakao u koju idu duše ubogih grješnika i da to nešto bijaše užasno i strašno.

U travnju 1957. Lucijini spisi su došli do Pija XII. ali on ih nije htio nikada otvoriti. Taj paket je položio u drvenu kutijicu s natpisom Secretum Sancti officii (Tajna Svetog Oficija), te ga stavio na stolić u papinskom stanu.

Kad je došao 1958. Ivan 23. počela su se nagomilavati proturječna svjedočanstva da zapravo postoje dvije omotnice- jedna koja sadržava tekst trećeg dijela tajne ( i koja je objavljena 2000.) a druga „privitak“ s tumačenjem viđenja (to je postojanje Sveta Stolica uvijek nijekala).

Lucija je pripisala Majci Božjoj odredbu da se tajna objavi 1960.

Međutim, Vatikan je odlučio ne objaviti pismo sestre Lucije, nego ga i dalje držati u strogoj tajnosti.

Ta odluka Vatikana počiva na nekoliko razloga:

1.         Sestra Lucija još je živa 2. Vatikan već poznaje sadržaj pisma 3. Iako Crkva priznaje ukazanja u Fatimi, ne obvezuje se jamčiti istinitost riječi za koje troje pastira tvrdi da su ih čuli od Majke Božje

U ovim okolnostima vrlo je vjerojatno da će fatimska tajna zauvijek ostati u potpunoj tajnosti

Ključ za čitanje 3. fatimske tajne ne može biti doli simboličkog karaktera. Fatimsko viđenje odnosi se ponajprije na borbu ateističkih sustava protiv Crkve i kršćana te opisuje golemu patnju svjedoka vjere u posljednjem stoljeću drugoga tisućljeća. To je križni put bez svršetka koje predvode pape dvadesetog stoljeća.

Gospin poziv na obraćenje i na pokoru upućen na početku 20. stoljeća  još i danas je aktualan i poticajan.

Valja naglasiti da se atentat na paou Wojtylu događa upravo na dan kad je ustanovljeno Papinsko vijeće za obitelj.

Isus je rekao sestri Luciji  u noći između 29. i 30. svibnja  1930. zašto pet subota zaredom kao pobožnost Bezgrješnom Srcu Marijinu- postoji pet oblika uvreda i psovki koje se nanose Bezgrješnom Srcu Marijinu:1.Psovke protiv bezgrješnog začeća 2. Psovke protiv njezina djevičanstva 3. Psovke protiv božanskoga majčinstva , zajedno s odbijanjem da je se prizna za Majku svih ljudi

4. Javni pokušaji usađivanja u srca djece ravnodušnosti, prijezira i konačno mržnji prema bezgrješnoj Majci 5. Izravno vrijeđanje Srca Marijina na njezinim svetim slikama.

Osamdeset godina nakon prvih ukazanja 25.03. 1999 sestra Lucija zgotovila je opsežan tekst koji je pod naslovom Apeli fatimske poruke 2001. objavio Vatikan uz izričito odobrenje Kongregacije za nauk vjere.

Vidjelica se u knjizi osobito usredotočila na dvadeset tema i poziva izvedenih iz riječi Anđela Portugala i Gospe od krunice. Ovi su pozivi plod dugotrajnog i dubokog razmatranja i bilo bi dobro da ih i mi slijedimo, bar u osnovnim crtama.

1.         Moj Bože,ja vjerujem. 2. Klanjam se. 3- Ufam se. 4. Ljubim te. 5. Molim te oproštenje. 6. Molite, puno molite. 7. Neprestano prinosite Svevišnjemu molitve i žrtve. 8. Primite tijelo i krv Isusa Krista, kojega strašno vrijeđaju nezahvalni ljudi- Pružajte zadovoljštinu za njihova zlodjela i tješite našega Boga.9.Presveto Trojstvo, Oče, Sine, Duše Sveti, ponozno ti se klanjam 10.Svakodnevna molitva krunice. 11. Isus želi u svijetu ustanoviti pobožnost mojemu Bezgrješnomu Srcu. 12. Svi mi želimo sačuvati vremeniti život koji prolazi s danima, godinama, poslovima radostima, mukama i bolima. A kako malo marimo za vječni život!I ipak, jedino je taj doista odsudan i traje zauvijek.

13. Molite, molite mnogo i prikazujte žrtve za grješnike jer mnoge duše idu u pakao zato što se za njih nema tko žrtvovati i zauzimati. 14. Nastavite moliti krunicu da izmolite kraj rata. 15. Nemojte više vrijeđati našega Gospodina Boga koji je već mnogo izvrijeđan. 16. Posvećivanje obitelji. 17. Usavršavanje kršćanskog života. 18. Potpuno posvećenje Bogu.19. Svetost. 20. Na putu prema nebu.

Gospa od Krunice je došla Luciji 13. lipnja 1929. rekavši da Bog traži da Sveti Otac , u jedinstvu sa svim biskupima svijeta , posveti Rusiju njezinu Bezgrješnome Srcu.

Papa Ivan Pavao II. je u Fatimi stavio metak u Gospinu krunu koji ga je pogodio za vrijeme atentata.Benedikt XVI. je 2010. bio u Portugalu i ispred fatimskog kipa izmolio osjećajnu molitvu, a isto tako i papa Franjo je odmah nakon izbora za papu poslao kardinala Policarpa da ode u Fatimu i povjeri Gospi njegov pontifikat, a te 2013. na Marijanski dan 13. listopada  dao je donijeti na Trg svetoga Petra originalni kip Gospe Fatimske pred kojim je izmolio čin posvete!

930
Kategorije: Kolumna
Developed by LELOO. All rights reserved.