Frankopanske ljetne večeri
Ljetni, multikulturalni festival u Ogulinu
Pod nazivom Frankopanske ljetne večeri krije se ljetni, multikulturalni festival koji se u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta Ogulin a pod pokrovioteljstvom grada Ogulina održava u gradu podno Kleka.
Unatrag 5 godina, od 25. lipnja do 25. srpnja, Ogulin je u znaku festivala koji pučantvu ogulinskog kraja, ali i njihovim gostima, mjesec dana omogućuje da uživaju u koncertima klasične, klapske, zborske, folklorne i zabavne glazbe, kazališnim predstavama, performansima, izložbama i plesnim izvedbama umjetnika iz raznih krajeva Hrvatske i inozemstva.
OGULIN
NEDJELJA,29.LIPNJA,2014.u 20 h
Konferencijska dvorana POU Ogulin
KONCERTNA VEČER
TRIO
FLAUTA –KLARINET–GLASOVIR
IVANA ZAHIROVIĆ, flauta
DOMAGOJ PAVLOVIĆ, klarinet
MIA ELEZOVIĆ, glasovir
ROMANTIČNA MODERNA
djela hrvatskih i stranih skladatelja, za flutu, klarinet i glasovir
1.Dmitri Šostakovič (1906-1975): Četiri valcera za flautu, klarinet i glasovir
2.Krsto Odak (1888-1965): Sonata za flautu i glasovir op.41
Allegro moderato-Andantino-Allegro con spirito
3.Claude Debussy (1862-1918): Preludij za popodne jednog fauna za flautu, klarinet i glasovir
4.Olja Jelaska (1967): Miris cedra libanonskog za klarinet I glasovir
5.Camille Saint-Saens (1835-1921): Tarantella op. 6 za flautu, klarinet i glasovir
O PROGRAMU PODROBNIJE:
1.Četiri valcera za flautu, klarinet i klarinet, stavci su iz Šostakovičevih baletnih suita za orkestar br. 1, 2 i 97a koje je za ovaj sastav preradio Lewon Atowmjan.
2.Sonata za flautu i glasovir Krste Odaka skladana je 1946. godine i u njoj se isprepliću nekoliko stilova, koji ističu značajke Odakove glazbe-pjevnost, raznolikost glazbenih motiva, folkor i polifonija.
3.Preludij za popodne jednog fauna jedno je od najpoznatijih i najvažnijih Debussyevih orkestralnih djela u kojem važnu ulogu ima solo-dionica flaute. Praizvedeno je prije 120 godina i smatra se prekretnicom u povijesti glazbe odnosno početkom moderne glazbe.
4.Miris cedra libanonskog za klarinet i klavir, odaje ton skladbe vezan uz određene starozavjetne motive, pa su i glazbeni motivi u duhu nekih arhaičnih idioma. Skladba je nastala vrlo brzo, 'u jednom dahu' te je poput treptaja jednog prolaznog raspoloženja. Skladateljica Olja Jelaska je ove godine i za ovu skladbu nagrađena godišnjom Nagradom Vladimir Nazor, za djela praizvedena u 2013.godini.
5.Saint-Saensova Tarantella, jedno je od njegovih ranijih djela koje oponaša talijanski narodni ples tarantelu, koja se odlikuje virtuoznošću, živahnošću, šarmom i smislom za humor.
Ivana Zahirović rođena je u Sisku. Osnovno i srednje glazbeno obrazovanje stekla je na Glazbenoj školi u Sisku i Zagrebu. Sa 16 godine primljena je kao najmlađa studentica u klasu prof. Irene Grafenauer na Univerzitet “Mozarteum” u Salzburgu gdje je diplomirala 1996. i magistrirala 1998.godine, da bi se nakon toga usavršala u klasi prof. Michaela Koflera u Salzburgu te kod prof. Marie Goldschmidt u Zürichu. Tamo je 2003. diplomirala pedagoški smjer i baroknu flautu. 1997. je postala članicom Orchesterakademie u Orkestru Opere u Zürichu, a 1999. do 2000. bila je i članicom prestižnog Simfonijskog orkestra „Mozarteum“ u Salzburgu. Nakon toga slijedi angažman u Simfonijskom orkestru Biel, a od 2003. do 2004. je članica Minhenskih simfoničara. Tamo redovito djeluje u nekoliko ansambala i orkestara, među ostalim u Orkestru Bavarske nacionalne opere i Minhenskom Radijskom Orkestru. Pobijedila je na nekoliko međunarodnih natjecanja, među ostalim „Lions Club International“ i AUDI Mozart 2008 u Italiji. Dobitnica je i nagrada “Myrna Brown” i “Alexandar & Buono International Flute Competition” što joj je omogućilo nastup u prestižnom Carnegiu Hallu u New Yorku. U organizaciji „Villa Musica“ ostvarila je brojne koncerte sa međunarodno poznatim glazbenicima. Nastupala je sa Zagrebačkom filharmonijom, Hrvatskim komornim orkestrom, Zagrebačkim solistima, Orkestrom Haydn di Bolzano e Trento, Cameratom Muenchen, Orkestrom da camera di Caserta. Snimila je dva solo-albuma: „Ständchen“ i “Hrvatska glazba za flautu. Nastupi u Italiji, Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj, Rumunjskoj, Austriji, Južnoj Americi i SAD-u.
Klarinetist Domagoj Pavlović rođen je u Bjelovaru, diplomirao i magistrirao na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji u razredu Josipa Tonžetića. Usavršavao se je na majstorskim tečajevima kod svjetski znanih Guya Deplusa (Francuska) i Michaela Edwardsa (SAD) te sudjelovao na seminarima iz komorne glazbe, radeći s Rudolfom Leopoldom (Austrija) i Matthiasom Maurerom (Švicarska). Upravo komorna glazba zauzima bitno mjesto u njegovom umjetničkom stvaralaštvu, bio je članom više različitih sastava (puhački i glasovirski trio, klarinetski kvartet, puhački oktet), a sada je član Zagrebačkog puhačkog trija i Dua Clarp (uz harfisticu Mirjanu Krišković). Surađuje sa ansamblima poput Gudačkog kvarteta Porin, Zagrebačkog kvarteta, ansambla Fronesis, a u posljednje se vrijeme bavi redakturom i snimanjem djela hrvatskih skladatelja za klarinet. Bavi se i pedagoškim radom, profesor je na međunarodnoj ljetnoj školi Bisyoc (Engleska, Velika Britanija) te Ljetnoj školi Kaštela. Od 2002. godine solist je Simfonijskoga orkestra HRT-a.
Rođena u Zagrebu, Mia Elezović je započela akademsko glazbeno obrazovanje kao 1. u rangu ukupno upisanih studenta zagrebačke Muzičke akademije, pa je tom razinom uzlazno krenula i diplomirala u navršenoj 19. godini ,1995.,u klasi Prof. Zvjezdane Bašić, kod koje je kasnije i magistrirala. Školovanje i programe usavršavanja je nastavila u Beču, Frankfurtu, Tokyu, New Yorku, a solističke programe, koncerte s orkestrima i izbore glazbenih programa za komorne sastave, kao i programe za glas i glasovir, njeguje u brojnim središtima europskoga prostora, kao i u SAD i Japanu.
Od travnja 2005. podučava na glasovirskom Odjelu Kyoto University for Music and Art, od 2007. je u New Yorku, gdje se specijalizirala za suvremenu glazbu u programu Manhattan School of Music. Od 2010. Je docentica u studijskom programu komorne glazbe na Kraljevskom konzervatoriju u Liege-u, Belgija.