Marijan Grgić
1. Svakoga dana, svakom je čovjeku udijeljeno jednako vrijeme, od 24 sata, s po 60 minuta u svakom satu. Dakle, svi ljudi imaju jednake vremenske odrednice za start u organizaciju sebe, stjecanje navika i razvitak u odrazu usvojenih, naučenih, primljenih znanja, kao poticaja za osobno razmišljanje i inicijativu o sebi i svojim perspektivama. Kako ste se organizirali u “prosječnom radnom danu” kao jedinici vremena, jer je poznato da je “dan smanjena slika života” i onako kako nam je profiliran dan, tako se postupno formira profil života, s nakupinama “plusa” ili “minusa”, u rezultatima. Naime, psiholozi nas poučavaju da je potrebno dan podijeliti u tri temeljna dijela: osam sati rada, osam sati odmora, rekreacije, zabave, i osam sati aktivnog zdravog sna. Može li taj model uspješno funkcionirati u suvremenosti, da bi se postigli rezultati slični vašem primjeru?
- Kvalitetna organizacija vremena ključ je uspjeha u izvođenju bilo koje radnje, a upravo u ovisnosti o zahtjevima u pojedinom trenutku, organizirao sam i svoj radni dan nastojeći u njega pravilno uključiti radne obaveze, vrijeme za odmor te druženje i zabavu. Za postizanje cilja i uspješno izvršavanje nekih od zadataka ponekad sam morao podrediti jedan od „tri temeljna dijela dana“ drugome, ali uvijek nastojeći kasnije nadoknaditi nešto od propuštenog.
2. Kratak osvrt, molimo, na vaše djetinjstvo, školovanje do fakulteta, stečene navike i odluku da izaberete studij koji ste završili s najboljim rezultatom u akademskoj godini, ‘10./’11
- Moje djetinjstvo nije se značajno razlikovalo od djetinjstva većine mojih vršnjaka – vrijeme sam provodio u igri, učenju te općenito upoznavanju svijeta u kojem živimo kroz različite aktivnosti. Odrastao sam u Daruvaru gdje sam završio osnovnu i srednju školu. Od početka svog školovanja pokazivao sam interes za različita područja znanosti, pa mi učenje i sudjelovanje u različitim projektima nije predstavljalo problem. Osim učenja, oduvijek me zanimao i sport, a tijekom školovanja aktivno sam se bavio odbojkom.
Za vrijeme školovanja u općoj gimnaziji, značajnije uspjehe postigao sam na natjecanjima znanja u matematici, hrvatskom jeziku, zemljopisu i povijesti. Posebno zanimljiv bio je istraživački projekt iz povijesti – Daruvar u rimsko doba – koji je ostvario značajan uspjeh na lokalnoj i državnoj razini.
Matematika i primjena matematike, oduvijek mi je bila izazov pa sam od najranijih dana znao da ću svoj studij odabrati na području tehničkih fakulteta. Izbor Geodetskog fakulteta, kao fakulteta koji matematiku izravno primjenjuje za izmjeru i kartiranje objekata stvarnosti, bio mi je kao logičan izbor za studij.
3. Da li ste već rano, u srednjoj školi, osjetili afinitet za pretpostavke, vrijednosti koje Vam je studij pružio?
- Ne bih mogao reći da sam rano (u srednjoj školi) otkrio ono što mi je studij na Geodetskom fakultetu pružio. Razlog tome leži u činjenici da sam Geodetski fakultet odabrao tek za vrijeme četvrtog razreda gimnazije. Ipak, od najranijih dana znao sam da se u životu želim baviti nečim primijenjenim, konkretnim.
4. Može te li nam reći nešto pobliže o Vašem fakultetu, koji ste smjer odabrali i kako?
- Na Geodetskom fakultetu završio sam Sveučilišni preddiplomski studij geodezije i geoinformatike, te Sveučilišni diplomski studij geodezije i geoinformatike, Usmjerenje geoinformatika. Geodezija i geoinformatika, kao dio tehničkih znanosti, obuhvaćaju studij oblika Zemlje i njezina polja sile - teže, a čine ih pet grana: kartografija, fotogrametrija i daljinska istraživanja, pomorska satelitska i fizikalna geodezija, primijenjena geodezija te geomatika.
Nakon tri godine preddiplomskog studija upisao sam dvije godine diplomskog studija na usmjerenju koje detaljnije proučava geoinformatiku. Važno je napomenuti da se dva usmjerenja (Geodezija i Geoinformatika) međusobno značajnije ne razlikuju te se ne mogu potpuno odijeliti.
5. Da li ste se tokom studiranja bavili sportom i da li ste možda imali kakav hobi?
- Aktivno sam igrao odbojku u prvoligaškom odbojkaškom klubu OK Daruvar do treće godine studija, a od tada sam odbojkaški sudac. Tijekom studija vrlo često sam rekreativno igrao nogomet i badminton, a posebno sam zavolio i skijanje pa već sada željno iščekujem novu skijašku sezonu.
6. Ako ste se bavili sportom, koliko Vam je pomogao u izbacivanju stresa i napetosti?
- Bavljenje sportom uvijek sam vidio kao aktivni odmor koji mi je omogućio razvijanje djelovanja u kolektivu, mentalno jačanje te stvaranje kvalitetnih prijateljstava. Osim toga, uz sport povezujem zanimljiva putovanja, druženje i zabavu.
7. Koliko puta ste izlazili na ispite?
- Nikad nisam izlazio na ispite nespreman, tako da na isti ispit nisam izlazio više puta. To sam ostvario zahvaljujući kvalitetnoj organizaciji, pripremi i, naravno, vremenu potrošenom za usvajanje gradiva.
8. Da li ste za vrijeme studija živjeli s roditeljima ili u domu/podstanarstvu-samostalno ili s cimerima?
- Za vrijeme studija živio sam u studentskom domu – prve dvije godine u SD „Stjepan Radić“, te iduće tri godine u SD „Cvjetno naselje“. Život u studentskom domu omogućio mi je ostvarivanje brojnih prijateljstava, druženje i suživot s osobama različitih životnih priča. Prilikom studiranja imao sam više „cimera“ iz različitih dijelova Hrvatske, ali i Europe (Portugal, Francuska).
9. Financiranje tijekom studija... da li ste imali podršku u obitelji ili možda sami brinuli o nekom?
- Svojim roditeljima dugujem veliku zahvalnost što su mi omogućili studiranje odnosno financijsku sigurnost. Ipak, dio svog slobodnog vremena nastojao sam iskoristiti za rad uobičajenih studentskih poslova. Zaradu od takvih poslova iskorištavao sam najčešće za putovanja ili nešto što mi je u pojedinom trenutku bilo posebno zanimljivo.
10. Recept uspjeha?
- Točan recept uspjeha ne postoji – na svakome od nas je da stvori vlastiti recept za cilj koji je postavljen. Mogu reći da su vjerojatni sastojci – rad, strpljenje, podrška obitelji, prijatelja i različitih drugih ljudi, sreća, pronalazak smisla te, naravno, predispozicije. Pretpostavljam da je moj uspjeh rezultat navedenih komponenti u različitim omjerima tijekom cijelog studija.
11. Da sada tek počinjete studij, da li bi sebi postavili cilj 5,0 ili bi dozvolili i niži prosjek?
- Sam prosjek nikada nisam i ne bih postavio kao cilj. Da sada počinjem studij, cilj bih opet postavio visoko – svojim radom i zalaganjem ostvariti znanje u struci koju sam odabrao, da bih postavio kvalitetan temelj za svoj rad i djelovanje u budućnosti.
12. Kako je izgledao Vaš privatni život, izlasci, mladenačke ljubavi, druženje s kolegicama i kolegama?
- Najljepše i one malo manje lijepe trenutke za vrijeme studija dijelio sam sa svojim društvom i djevojkom. Svoje izlaske koncipirali smo ovisno o svom raspoloženju, vremenu kojim smo raspolagali ili financijskim mogućnostima – izlazili bismo u kino ili kazalište, noćne klubove ili privatne zabave u studentskim domovima ili stanovima, nastojeći upoznavati nešto novo, proširivati svoja znanja te ostvarivati nova prijateljstva. Veliko iskustvo bila su nam putovanja koja smo zajedno ostvarivali po Hrvatskoj, ali i europskim zemljama. Posljednje putovanje koje smo ostvarili bilo je putovanje u Englesku – spoj turističkog i studijskog – u Londonu smo turistički razgledavali i posjećivali znamenitosti, a u Newcastle upon Tyne smo sudjelovali na međunarodnom susretu studenata geodezije. Tom prilikom ostvarili smo vrijedna prijateljstva sa studentima naše struke iz zemalja cijelog svijeta, upoznali nove tehnologije i pristupe u znanosti kojom se bavimo.
13. Da li mislite da ste nešto propustili (“napucavajući prosjek”)?
- Svakim izborom odlučimo propustiti nešto što nije upravo taj izbor. Upravo zato što sam svaku odluku za vrijeme studija donio svjesno i po svojim željama, ne bih mogao reći da sam nešto propustio. Također, svjestan sam da sam uspješnim studiranjem sebi omogućio puno toga što bih na neki način „propustio“ da moj studij nije bio uspješan.
14. Lekcija koju ćete pamtiti cijeloga života? Što se tiče same fotografije ili crteža, imate li možda koji autorski uradak koji bi mogli izložiti u galeriji?
- Ne bih mogao izdvojiti neku posebnu lekciju. Kao nešto vrijedno što sam naučio posljednjih godina, mogao bih izdvojiti to - da naš rad, trud ili briga za nešto, nekad neće biti uočeni, nagrađeni ili cijenjeni u prvom trenutku, neke stvari će nam se u životu činiti nepravedne, ali napokon, sav naš uloženi trud nekako će biti nagrađen – možda kad to i neočekujemo.
15. Da li ste ponosni na sebe i koji je vaš slijedeći korak?
- Ponosan sam što su uspjeh i postignuća koja su iza mene rezultat mog rada, a nadam se da će moje zalaganje za vrijeme studija, u budućnosti biti nagrađeno kvalitetnim poslom u struci koji bi mi omogućio daljni napredak i ostvarivanje novih znanja.
16. I Vaša poruka, molim, studentskoj populaciji najprije svojega donedavnog fakulteta:
-Poput starog „kopača zlata“, moraš se pomiriti s tim da trebaš „iskopati mnogo pijeska“ iz kojeg ćeš poslije, strpljivo, isprati nekoliko sićušnih zrnaca zlata.“ (Dorothy Bryant). Studij se ponekad može ogledati u ovoj rečenici – to je put kojim treba ići strpljivo, put u kojem će biti puno „sićušnih zrnaca zlata“ za koja se isplati marljivo raditi. Neka to bude zanimljiv i šarolik put!