Gliptoteka HAZU

Gliptoteka HAZU

čast nam je pozvati Vas na otvorenje izložbe Anabel Zanze

“Napinjanje teksta” u utorak, 15. siječnja 2019. godine

u 19 sati, Gliptoteka HAZU, Medvedgradska 2, Zagreb.

 Izložba ostaje otvorena do 10. veljače 2019.

S poštovanjem,

 Milena Rumiha Kanižaj

Tajnica Gliptoteke HAZU

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Gliptoteka

Zagreb, Medvedgradska 2

tel: +385 01 46 86 050

fax: +385 01 46 86 052

e-mail: gliptoteka@hazu.hr

mrumiha@hazu.hr

http://gliptoteka.mdc.hr , www.hazu.hr

Gliptoteka HAZU

http://gliptoteka.hazu.hr/hr/

Gliptoteka je sastavni dio Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti - muzej skulpture koji daje uvid u kiparsko stvaralaštvo od antike do danas, i tom je svojom namjenom jedinstvena ustanova u Hrvatskoj. Prezentacijom kapitalnih kiparskih djela na jednome mjestu istaknuto je edukativno značenje zbirke koja može zadovoljiti općeobrazovne, stručne, pa i znanstvene interese.

Gliptoteka je 1982. godine utemeljila Trijenale hrvatskoga kiparstva, koji se kroz svoju trideset godišnju tradiciju profilirao kao prepoznatljiva nacionalna manifestacija, koja hrvatskoj javnosti predstavlja ponajbolja ostvarenja s područja suvremene kiparske umjetnosti.

Zbirke stalnog postava

http://gliptoteka.hazu.hr/hr/zbirke/

Zbirka sadrenih odljeva antičkog kiparstva

http://gliptoteka.hazu.hr/hr/zbirke/zbirka-sadrenih-odljeva-antičkog-kiparstva,1.html

Zbirka sadrenih odljeva najpoznatijih djela grčke umjetnosti nastala je zaslugom dr. Izidora Kršnjavog, predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu 1892. godine. Zbirka je u Gliptoteci od 1940. god., a u stalnom postavu izloženo je 72 eksponata.

Dio odljeva (skulpture i reljefi s Partenona i još neki drugi odljevi) direktne su kopije s originala u mramoru. Ostali odljevi načinjeni su, većim dijelom, prema rimskim mramornim kopijama brončanih ili mramornih originala.

Izloženi eksponati daju pregled grčke skulpture u rasponu od tzv. Zlatnog doba grčke umjetnosti (V. st. pr. Krista ) do konca helenističkog razdoblja.

Zasebnu cjelinu čine odljevi skulptura i reljefa atenskog Partenona (Fidijina škola), V. st. pr. Krista. Izložene su skulpture s istočnoga i zapadnog zabata te dio friza na vanjskom zidu cele.

Tu su i najpoznatije skulpture poput Mironova Diskobolosa, Polikletova Doriforosa, Lizipova Apoksiomenosa te skulpture poput Venere Milske, Gala na umoru, Apolona Belvederskog i Laokoontove skupine.

Zbirka sadrenih odljeva fragmenata s nepokretnih spomenika hrvatske kulturne baštine od IX. do XV. stoljeća

http://gliptoteka.hazu.hr/hr/zbirke/zbirka-sadrenih-odljeva-fragmenata-s-nepokretnih-spomenika-hrvatske-kulturne,2.html

U stalnom postavu Zbirke izloženo je 129 eksponata, sadrenih odljeva kulturno-povijesnih spomenika s različitih lokaliteta u Hrvatskoj iz razdoblja od IX. do XV. st. Izložena su kapitalna djela koja imaju i kulturnopovijesnu (dokumentarnu) i umjetničku vrijednost.

Predromanička umjetnost zastupljena je brojnim fragmentima oltarnih pregrada s natpisima hrvatskih vladara, plutejima, ciborijima, krstionicama predromaničkih crkvica od IX. do XI. st.

Od spomenika romaničke umjetnosti ističu se vratnice katedrale u Splitu majstora Buvine (1214.) te portal trogirske katedrale koji potpisuje majstor Radovan (1240.).

Gotičku i renesansnu umjetnost predstavljaju djela Bonina da Milana, Leonarda i Petra Petrovića, Andrije Alešija i Nikole Firentinca. Zasebnu cjelinu čini opus kipara i graditelja Jurja Matejeva Dalmatinca (XV. st.) s odljevima iz katedrale sv. Jakova u Šibeniku, njegova remek-djela, koje je uvršteno na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Izložena su i druga Dalmatinčeva djela iz Splita, Ancone, Paga i Dubrovnika.

Prezentacijom kapitalnih djela na jednom mjestu istaknuto je edukativno značenje zbirke, koja može zadovoljiti općeobrazovne, stručne, pa i znanstvene interese.

Zbirka sadrenih odljeva Jurja Matejeva Dalmatinca

http://gliptoteka.hazu.hr/hr/zbirke/zbirka-sadrenih-odljeva-jurja-matejeva-dalmatinca,3.html

Zbirka sadrenih odljeva stećaka

http://gliptoteka.hazu.hr/hr/zbirke/zbirka-sadrenih-odljeva-stećaka,4.html

U stalnom postavu Zbirke sadrenih odljeva stećaka izloženo je 29 eksponata nastalih u razdoblju od XIII. do XVI. st. Stećci su jedinstveni nadgrobni spomenici monolitnoga karaktera nastali u srednjem vijeku, uglavnom na tlu Bosne i Hercegovine, Hrvatske (u Dalmaciji, Slavoniji, Dalmatinskoj zagori i Lici), Crne Gore i Srbije.

Stećak pokriva pokojnikov grob te vrši funkciju grobnoga kamena, a ne kamene rake kao što je rimski sarkofag. Razlikuju se oblikom, veličinom i načinom ukrašavanja. Osnovni oblici su tumba, sarkofag, ploča, obelisk i križ. Ukrašavani su ornamentalnim i figuralnim ukrasima, a natpisi su pisani bosančicom i govore o pokojniku. Oblikovali su ih pučki stvaraoci, koji su romaničkim i gotičkim stilskim elementima dali svoj autohtoni pečat.

Većina izloženih stećaka potječe je iz jedne od najvećih i najbogatijih nekropola - Radimlja kraj Stoca u Bosni i Hercegovini.

Zbirka kopija fresaka od XI. do XVI. stoljeća

http://gliptoteka.hazu.hr/hr/zbirke/zbirka-kopija-fresaka-od-xi-do-xvi-stoljeća,5.html

Iz zbirke kopija fresaka od XI. do XVI. st. izložen je tek jedan segment, dio ciklusa iz crkve sv. Marije na Škrilinama (Škrilinah) kod Berma u Istri. U grobljanskoj crkvici sv. Marije na Škrilinah (na Škrilinama) majstor Vincent iz Kastva naslikao je, i potpisao, 1474. godine jedan od najljepših i najvrednijih ciklusa freskoslikarstva na istarskom području. Prizori iz Bogorodičina i Kristova života teku po zidovima gotičke crkvice u dva niza.

Majstor Vincent biblijske motive smješta u tipičan istarski pejzaž s brežuljcima i gradićima (Molitva na Maslinskoj gori), a scenu Poklonstva kraljeva interpretira izrazito svjetovno, slikajući dominantnu dvorsku povorku dama i vitezova u kasnogotičkoj odjeći. Ove kasnogotičke zidne slike karakteristične su za istarsku lokalnu školu druge polovice XV. st., a majstor Vincent iz Kastva njezin je najbolji predstavnik.

Izložene kopije fresaka (slike na platnu) naslikali su poznati slikari: Bruno Bulić, Hajrudin Kujundžić, Eugen Kokot i Željko Hegedušić 50-ih i 70-ih godina XX. st.

Zbirka hrvatskoga kiparstva od XIX. do XXI. stoljeća

http://gliptoteka.hazu.hr/hr/zbirke/zbirka-hrvatskoga-kiparstva-od-xix-do-xxi-stoljeća,6.html

U stalnom postavu Zbirke hrvatskoga kiparstva od XIX. do XXI. st. izložena su 243 djela 65 autora. Većinu zbirke čine originali: skulpture u trajnim materijalima (bronci, drvu, pleksiglasu, nehrđajućem čeliku ...) te originalni gipsani modeli i manji broj sadrenih kopija. Najveća i najsustavnije prikupljena zbirka modernoga hrvatskoga kiparstva daje pregled razvoja hrvatskoga kiparstva od druge polovice XIX. stoljeća do danas.

Zbirka je postavljena kronološki, počinje djelima Vatroslava Doneganija (1836. - 1899.) i Ivana Rendića (1849. - 1932.), prvih školovanih hrvatskih kipara, kojima se nastavlja prekinuti povijesni kontinuitet od Jurja Dalmatinca (XV. st.). U tom interregnumu strani umjetnici poput Antona Dominika Fernkorna (1813. - 1878.) po narudžbi podižu spomenike (Sv. Juraj ubija zmaja - Park skulptura Gliptoteke).

Slijede dvorane s djelima Rudolfa Valdeca (1872. - 1929.) i Roberta Frangeša-Mihanovića (1872. - 1940.), školovanih po poznatim europskim centrima, koji u hrvatsku skulpturu unose moderne europske stilove - simbolizam, secesiju i impresionizam. Branislav Dešković (1883. - 1939.), naš najpoznatiji animalist, predstavljen je skulpturama pasa ptičara i portretima koje karakterizira impresionistička obrada površine.

Najpoznatije ime hrvatskoga kiparstva, Ivan Meštrović (1883. - 1962.), jedan od osnivača bečke secesije, zastupljen je djelima iz ranoga secesijskog razdoblja, ali i kasnijim djelima.

Slijede djela umjetnika okupljenih oko Proljetnog salona, koji djeluju između dva svjetska rata: Frane Cote, Ferde Ćusa, Hinka Juhna, Ive Kerdića, Roberta Jeana Ivanovića, Dujama Penića, Joze Turkalja i Mile Wood.

Zasebno je izložen ciklus skulptura Vanje Radauša (1906. - 1975.) Panopticum Croaticum, nastao između 1959. i 1961. Ciklus od 25 skulptura prirodne veličine u obojenom gipsu nastao je pod utjecajem angažiranog ekspresionizma i nadrealizma.

Skulpture, pretežno ženski aktovi, Frane Kršinića, Ive Lozice i Grge Antunca pripadaju mediteranskom krugu djela lirskih obilježja.

Predstavnici apstraktne umjetnosti u kiparstvu: Vojin Bakić, Ivan Kožarić, Dušan Džamonja, Aleksandar Srnec, Branko Vlahović, Šime Vulas, Raul Goldoni zastupljeni su svojim antologijskim djelima, koja znatno obogaćuju Zbirku. Skulptura druge polovice XX. stoljeća predstavljena je djelima Marije Ujević-Galetović, Ivana Sabolića, Vjekoslava Rukljača, Branka Ružića, Ivana Lesiaka, Valerija Michielija, Vaska Lipovca i dr., koja ukazuju na heterogeni razvoj hrvatske skulpture svojstven našemu vremenu.