Govor predsjednika Josipovića na 68. zasjedanju Opće skupštine UN-a

26 09 2013 - New York

http://www.predsjednik.hr/26092013-  

Govor predsjednika Josipovića na 68. zasjedanju Opće skupštine UN-a

Gospodine predsjedniče,

Prvo mi dopustite da Vam čestitam, g. predsjedniče, na izboru na ovaj važan položaj i izrazim svoje povjerenje u Vaše vodstvo.

Veliko mi je zadovoljstvo obratiti se ovoj Skupštini sada po prvi put kao predsjednik najnovije države članice EU-a.

Naša je rasprava ove godine usredotočena na pitanje od ogromne važnosti za budućnost našeg planeta – na program rada za razvoj nakon 2015. godine. Ali prije nego Vam izložim svoja viđenja te glavne teme, želio bih Vam predstaviti svoja razmišljanja o jednom širem shvaćanju održivosti. Teško je, ako ne i nemoguće, nagovijestiti održivi razvoj, a da se pritom ne dotaknemo jednog od njegovih bitnih preduvjeta – mira i sigurnosti.

Kao svjetska zajednica i dalje smo svjedoci, godinu za godinom, mnoštva smrtonosnih i dugotrajnih međunarodnih kriza, kao i novih i tek nastalih prijetnji i sukoba. Trenutna sigurnosna i humanitarna katastrofa u Siriji sa svim njezinim štetnim utjecajima i potencijalom za destabilizaciju regije nam je, naravno, ponajprije na umu.

Žalosni smo zbog ogromnog gubitka ljudskih života koji je rezultat tog sukoba. Posebno zgroženi i zabrinuti zbog nalaza i zaključaka izvješća misije UN-a o korištenju kemijskog oružja u području Ghoute 21. kolovoza.

Hrvatska najoštrije osuđuje uporabu kemijskog oružja. Međunarodna zajednica mora osigurati da takvi zločini ne ostanu nekažnjeni te da počinitelji ovih i drugih zločina odgovaraju.

Pozdravljamo Američko-ruski okvir [za uklanjanje sirijskog kemijskog oružja] od 14. rujna 2013. godine. Prioritet sada mora biti osiguranje njegove brze i pune provedbe, počevši s procesom u Vijeću sigurnosti i najskorije moguće donošenje relevantne rezolucije Vijeća.

Ujedinjeni su narodi osnovani u vrijeme kad je svijet izlazio iz razdoblja koje je svjedočilo najgore strahote 20. stoljeća.

Zapravo, UN je izgrađen upravo zbog toga da bi osigurao kako se te strahote više neće ponoviti. I dok možemo raspravljati, pa često i raspravljamo, o ukupnoj uspješnosti UN-a u osiguranju međunarodnog mira, važno je da gradimo na lekcijama naučenima kako iz prošlih uspjeha tako i pogrešaka.

Dopustite mi da ovdje istaknem jedan takav prošli uspjeh. U siječnju ove godine bila je 15. obljetnica završetka mandata UNTAES-a u Hrvatskoj. On se smatra jednom od najuspješnijih mirovnih operacija u povijesti UN-a.

Ova je misija mogla mirnim putem potvrditi neovisnost, suverenost i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske i utrti put normalizaciji odnosa i suradnji u regiji.

Tijekom proteklih 20 godina Hrvatska je prevalila dug i zahtjevan put od zemlje koja je na svom teritoriju imala nekoliko mirovnih misija UN-a do zemlje koja danas daje svoj doprinos održavanju mira.

Danas smo odlučni nastaviti sudjelovati u mnogim sadašnjim mirovnim operacijama i misijama potpore mira širom svijeta.

Ove se godine isto tako navršava 20 godina od osnutka Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Dobro je poznato da se Hrvatska od samog početka zalagala za osnutak MKSJ-a.

Svesrdno smo podržavali čvrstu odlučnost međunarodne zajednice da konačno, jednom za svagda, prekine kulturu nekažnjavanja koja je tako dugo pratila ratove i oružane sukobe.

Uspostava privremenih kaznenih sudova promijenila je izgled međunarodnog kaznenog pravosuđa i utrla put potpuno novom sustavu, na čijem je čelu Međunarodni kazneni sud. Osnutak Međunarodnog kaznenog suda 1998. može se smatrati jednim od najvažnijih civilizacijskih postignuća prošloga stoljeća te početkom nove ere odgovornosti.

To je razlog zašto pozivamo one zemlje koje još nisu odlučile prihvatiti Rimski statut da to učine što je prije moguće.

Naše nas vlastito iskustvo uči da mir često dolazi uz visoku cijenu. Održavanje mira često zahtijeva dugoročan i sveobuhvatan angažman međunarodne zajednice.

UN je priznao tu činjenicu osnutkom Komisije za izgradnju mira (Peacebuilding Commission – PBC) 2005. godine, cilj koje je usmjeriti i zadržati pozornost i napore međunarodne zajednice u zemljama koje izlaze iz sukoba.

Hrvatska se već neko vrijeme zanima za izgradnju mira i sudjeluje u tim naporima. To je dodatno naglašeno našim gorkim iskustvom u nedavnoj povijesti. Hrvatska je od samog početka aktivno sudjelovala u radu Komisije za izgradnju mira (PBC) i dala mu doprinos.

U PBC-u koncentrirali smo se na tri različita područja koja se ipak međusobno pojačavaju – jačanje sigurnosti, poticanje društvenog i gospodarskog prosperiteta i promicanje ljudskih prava i ravnopravnosti spolova.

Na primjer, kao trenutna predsjedateljica PBC-a i u skladu s Akcijskim planom PBC-a za 2013. Hrvatska je u lipnju ove godine organizirala zajednički sastanak PBC-a i UN Global Compact o važnoj temi „Poslovanje za izgradnju mira“.

Tijekom današnjeg dana, Hrvatska je, kao predsjedateljica PBC-a, i u suradnji s UN WOMEN, organizirala ministarski sastanak na temu ekonomsko osnaživanje žena u procesu izgradnje mira.

Na ovom je sastanku naglašena ključna uloga žena u procesima izgradnje mira i činjenica da je osnaživanje i jačanje položaja žena u gospodarstvu bitno za ostvarenje prava žena i za postizanje širih ciljeva razvoja.

Po našemu mišljenju, napredak na području sigurnosti, razvoja, vladavine prava i ljudskih prava mora ići ruku pod ruku. Posebno bismo željeli naglasiti ključnu važnost vladavine prava za izgradnju mira nakon sukoba, čime se postiže trajan mir i održivi razvoj.

Hrvatska, sa svoje strane, nastavlja put promicanja otvorene i pluralističke demokracije kao najboljeg jamca očuvanja ljudskih prava svojih građana. Vjerujemo da se demokraciji treba pristupati holistički.

Ljudska i manjinska prava, vladavina prava, dobra vlast i borba protiv korupcije svojstveni su demokratskim vrijednostima.

Demokracija – to nisu samo građanska i politička prava; ona se ne koncentrira samo na slobodne i pravedne izbore nego i na gospodarska, socijalna i kulturna prava.

Hrvatska će i dalje tražiti pridržavanje standardima ljudskih prava širom svijeta. Posebno podupiremo ukidanje smrtne kazne, provedbu politika usmjerenih uklanjanju diskriminacije, djelotvornu i punu zaštitu prava djeteta i ostvarenje prava osoba s invaliditetom.

Isto tako nećemo štedjeti truda u podizanju svijesti o važnosti poštivanja i poboljšanja prava žena i manjina.

Hrvatska potpuno podupire stožernu ulogu Ujedinjenih naroda i njegovih mehanizama vezanih za ljudska prava, napose Vijeća za ljudska prava.

Zbog toga je Hrvatska podnijela kandidaturu za članstvo u Vijeću za ljudska prava za razdoblje od 2017. do 2019. godine, ostajući predana davanju aktivnog i bitnog doprinosa aktivnostima i naporima ovoga važnog UN-ova tijela.

Na polju sigurnosti smatramo da je prioritet svjetske sigurnosti sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje, napose onim akterima koji nisu države.

Hrvatska vjeruje da je uspješno neširenje moguće postići samo kombinacijom marljivog rada na nacionalnoj razini i najširom mogućom međunarodnom suradnjom.

Čvrsto vjerujemo da je pridržavanje multilateralnim ugovorima o neširenju oružja, kao i sudjelovanje u neformalnim inicijativama vezanim uz neširenje, prijeko potreban dio napora koji se čine u pogledu neširenja.

Najnovija događanja u Siriji strašan su podsjetnik i upozorenje kako je važno da se svi pridržavaju svih međunarodnih sporazuma o neširenju.

Hrvatska je također vrlo zabrinuta zbog problema nekontrolirana širenja pješačkog i lakog oružja i njegova pretjerana gomilanja. Vjerujemo da to oružje predstavlja veliki rizik za stabilnost i sigurnost mnogih slabih i krhkih područja širom svijeta.

Veliki korak na tom polju uspješan je dovršetak i otvaranje na potpis međunarodnog Ugovora o trgovini oružjem, jedinstveno sastavljenog dokumenta koji uspostavlja pravila i kriterije za trgovinu konvencionalnim oružjem.

Hrvatska, kao izvorna država potpisnica, željela bi se priključiti onima koji traže hitno i opće pridržavanje odredbama ovog međunarodnog ugovora i njegovo brzo stupanje na snagu.

Danas svjedočimo širom svijeta kako je strašan broj ljudskih žrtava u oružanim sukobima i ratovima. U svakoj humanitarnoj krizi, oni koji plaćaju najveću cijenu sukoba su civili, napose žene i djeca.

Odajemo priznanje naporima UN-a i drugih međunarodnih donatora usmjerenima na ublažavanje patnji civila, a mi dajemo svoj doprinos u okviru svojih mogućnosti.

Kako smo i sâmi bili korisnici pomoći, naučili smo da odnos između donatora i korisnika pomoći može biti učinkovit i djelotvoran samo ako se temelji na jednakopravnom partnerstvu, obostranom poštivanju i razumijevanju. Razvojna suradnja je proces u više razina u kojemu sve strane mogu nešto naučiti i dalje napredovati.

Hrvatska će i dalje svoje donatorske aktivnosti koncentrirati na pitanja vezana za spol i djecu, na zdravlje majki i sprečavanja smrtnosti djece mlađe od pet godina kao i na povećanje obrazovanja djevojčica.

Stvarajući preduvjete za program rada za razvoj nakon 2015., mi ćemo se kao svjetska zajednica i dalje suočavati s mnogim izazovima, od kojih sam neke upravo spomenuo. Sastanak na vrhu Rio+20 dao nam je važan smjer glede postavljanja ciljeva i multilateralne arhitekture nužne za njihovu primjenu.

U tom smislu izražavamo svoje zadovoljstvo osnutkom Političkog foruma na visokoj razini, za koji se nadamo da će biti odskočna daska za uspostavu ojačane institucionalne arhitekture za održivi razvoj.

Znanstvenici nas upozoravaju da ćemo uskoro trebati dva planeta da bismo održali korak s rastom koji pokreće potrošnja, a koji je potreban da bi se održalo naše stalno rastuće stanovništvo.

Iako se slažemo da je potreban transformativni pomak prema održivijem razvoju, ostaje pitanje kako da se to postigne.

Ključ je u znanju.

Sučelje znanosti i politike, koje se tako često naglašavalo tijekom priprema za Sastanak na vrhu Rio+20 i koje je uključeno u viziju Budućnost koju želimo, ključna je karika prema tim inovativnim rješenjima.

Da bi se postigla održiva budućnost, potrebna nam je istodobna baza koja se sastoji od jakih institucija, solidarnosti, pravde i socijalnog razvoja, s ciljanijim pristupom marginaliziranim skupinama, uključujući osnaživanje žena, kao i veće poštivanje okoliša i inovativnog rasta.

Hrvatska pozdravlja već široko prihvaćeno mišljenje da obrazovanje predstavlja jedan od glavnih temeljnih komponenti svakoga društva i da je ključan pokretač razvoja. Ponosan sam što predstavljam zemlju koja je među državama zagovarateljima Svjetske inicijative „Obrazovanje je prvo“.

Hrvatska je potpuno predana poduprijeti ovu inicijativu i koristim ovu prigodu da pozovem i druge da se priključe našim naporima kako bi se ostvarili ciljevi ove inicijative.

Prvog srpnja 2013., prije nešto više od dva i pol mjeseca, Hrvatska je postala 28. država članica Europske unije.

Jedan od glavnih razloga zašto je moja zemlja nastojala da postane punopravna članica Europske unije bio je da nama i budućim naraštajima osigura sigurnu, demokratsku i stabilnu budućnost. Hrvatska čvrsto vjeruje da je proširenje EU-a jedna od najuspješnijih i najproduktivnijih politika EU-a.

Zbog toga vjerujemo da se europski projekt ne smije i ne može zaustaviti na našim granicama.

Čvrsto vjerujemo u stratešku važnost politike proširenja EU-a. Ona se mora nastaviti u pogledu svih zemalja Zapadnoga Balkana, na temelju njihovih individualnih postignuća, kao najbolja opcija za dugoročnu stabilnost te regije.

Snažno podupiremo sve zemlje u našemu susjedstvu u njihovim stremljenjima. I vjerujemo da će njihovi napori usmjereni na njihovo buduće članstvo u Europskoj uniji biti uspješni.

Važno je shvatiti da pomirba i suradnja postaju novi standard regionalne politike i u tom pogledu pozdravljamo čvršću suradnju među zemljama Jugoistočne Europe, kako bilateralno tako i u okviru regionalnih organizacija i inicijativa.

Prije no što zaključim, želio bih načeti pitanje reforme UN-a.

Vjerujemo da postoji potreba za istinskom reformom postojećih struktura i mehanizama UN-a ako UN želi postići svoje ambiciozne ciljeve te da se treba ojačati sposobnost UN-a da se sučeljava s novim izazovima.

Prvo je reforma Vijeća sigurnosti UN-a. Hrvatska odaje priznanje ustrajnoj predanosti država članica u pregovaračkom procesu koji traje i vjeruje da bi i u ovom slučaju šire razumijevanje održivosti trebalo pronaći svoje mjesto.

Ali reforma Vijeća ne smije imati negativan učinak na njegovu sposobnost da obavlja svoje glavne dužnosti i ispunjava prvenstvene odgovornosti.

Proširenje Vijeća čvrsto je povezano s reformom njegovih metoda rada, dok nastavak prava veta pet stalnih članica i dalje izaziva brojna pitanja.

To je razlog zašto reforma treba biti sveobuhvatna.

To rekavši, stav je Hrvatske da se proširenje treba dogoditi i u kategoriji stalnih i u kategoriji nestalnih država članica, pri čemu dodatno mjesto treba rezervirati za skupinu država Istočne Europe u kategoriji nestalnih članica. To bi primjerenije odražavalo stvarnost međunarodnih odnosa u 21. stoljeću.

Kao članica ECOSOC-a namjeravamo nastaviti zagovarati jaču i učinkovitiju ulogu toga glavnog tijela u pronalaženju rješenja za najznačajnije socijalne i ekonomske izazove našega vremena.

Opća skupština i ECOSOC isto bi tako trebali naći načina kako zajednički raditi i uzajamno se pomagati dok razmatraju kompleksnu temu održiva razvoja.

Unutar svog širokog mandata, Opća skupština UN-a ipak ostaje središnje mjesto svih naših rasprava. Hrvatska pozdravlja što se ovogodišnja rasprava usredotočuje na program rada za razvoj nakon 2015. godine.

Naposljetku želio bih naglasiti kako smo svi svjesni globalnih izazova s kojima smo danas suočeni.

Kao svjetska zajednica, u traženju održivih rješenja, preuzeli smo čvrste obveze na prošlogodišnjoj konferenciji Rio+20 i trebat ćemo i dalje preuzimati obveze kako nastavljamo s programom rada za razdoblje nakon 2015. godine.

Da bi se sve to postiglo, bit će nam potrebno ojačati stara i stvoriti nova partnerstva, kako među vladama tako i između vlada i civilnog društva i drugih ključnih zainteresiranih strana.

U tome, prema našem uvjerenju, Ujedinjeni narodi i njegove institucije nude najbolju priliku da se pomogne udovoljiti tim očekivanjima. Kao države članice iskoristimo najbolje što možemo ono što nam Ujedinjeni narodi nude.

Hvala Vam, gospodine predsjedniče.