Autor: mr.sc.Ante Dulčić
Datum objave: 03.07.2020
Share


HNK kao svojevrsni pokret mladih ekstremno podijelio mišljenja: Evo kako okupljanja vide zagrebački akademičari!

HNK je nakon potresa 22. ožujka postao spontana gradska špica u trenutku kad su zatvoreni prostori bili opasni, a klubovi zatvoreni zbog korone.

HNK kao svojevrsni pokret mladih ekstremno podijelio mišljenja: Evo kako okupljanja vide zagrebački akademičari!

https://www.zagreb.info/zagrebackim-ulicama/hnk-kao-svojevrsni-pokret-mladih-ekstremno-podijelio-misljenja-evo-kako-okupljanja-


HNK je nakon potresa 22. ožujka postao spontana gradska špica u trenutku kad su zatvoreni prostori bili opasni, a klubovi zatvoreni zbog korone. Vikend okupljanja do zore pretvorila su se u svojevrsni pokret, a više od tisuću mladih se subotom i nedjeljom se bez dosad prijavljenih incidenata zabavlja na livadama oko teatra, donose svoje piće, puštaju si glazbu, pjevaju i plešu, a oni skloni ovakvim tulumima proglasili su HNK “Mleting potom” u kojem se zajedno mogu vidjeti različite generacije i subkulture, od pankera do skejtera, od sveučilišnih profesora do umjetnika, piše Jutarnji.

Drugi će se građani, međutim, požaliti, prije svega na grafite na kazalištu, na miris urina dan poslije, na prazne boce, kao i na smeće koje ostaje iza “kazališnih partijanera” – na devastaciju prostora oko HNK. Prvo je na svom Facebook profilu reagirao zagrebački fotograf Jasmin Krpan, podijelivši tako fotografije trga nakon noćnog provoda mladih, i to pod naslovom “Svinje kod HNK”. Objasnio je svoj stav za Jutarnji.

“Nisam ja protiv okupljanja, krivo ste shvatili, ja sam protiv nereda. Pa u Münchenu se 30.000 ljudi okupi i sve ostane čisto. A ovdje, fascinantno, mladi razbijaju prozore, bacaju boce balerinama u garderobe… Prestrašno je kako prostor oko HNK izgleda poslije okupljanja. To je nemoguće sada riješiti. Odraz je nasilja koje vlada Hrvatskom. Nema smisla slati ni policiju. Smatram da je zabrinjavajuće što se tamo okupljaju urbani ljudi koji uopće nisu urbani, ne znaju da je to zajednički prostor. To što se događa kod HNK je najopasnija socijalna boba trenutačno. Tamo se suprotstavljaju oni koji imaju i oni koji nemaju. Hipsteri sa skupim pićima i pankeri koji žicaju”, rekao je Krpan.

Reagirao je i predstavnik mlađe generacije, one koja se u najvećem broju i okuplja na HNK, filmski redatelj Svebor Mihael Jelić.

“Ja sam vrlo često bio na HNK u posljednje vrijeme i imao sam prilike izbliza vidjeti kako to izgleda pa sam osjetio potrebu da to izložim”, govori mladi redatelj, koji je pažnju šire javnosti privukao početkom godine svojim “no budget” filmskim uratkom “Zagrebački ekvinocij” gdje je portretirao istu onu generaciju ljudi koja se upravo skuplja na HNK, i kojoj sam pripada, pa ne čudi da se založio za svoju generaciju.

“Kolektiv. To je ono što se događa na HNK svakog petka i subote. Mladi više nisu razdijeljeni u klubove u kojima jedni moraju nositi štikle, a drugi marte, jedni moraju imati para, drugi se klošare s jeftinim vinom pred ulazom, jedni slušaju cajke, a drugi trep. Nema više razmišljanja gdje spadaš i gdje ćeš se dobro osjećati – dođeš na HNK i netko će biti tamo, naći ćeš svoju ekipu odmah pored skupine kojoj inače nikad ne bi prišao”, napisao je Jelić na svojoj Facebook objavi koja je dobila mnoge komentare podrške.

“Jasno je da postoje neki problemi. Ali svugdje gdje se okupi 500 ili 1000 ljudi može nastati problem. Međutim, na HNK se ti problemi sprječavaju. Primjerice, kada se netko krene penjati na lampu, drugi ga skidaju s nje. Tučnjave ili eskalacije nasilja nisam vidio nikada, a proveo sam barem deset vikenda na HNK otkako nas je napala korona. Najgora stvar kojoj sam svjedočio na HNK jest grafitiranje zidova, ali nepošteno je da se zbog nekoliko pojedinaca cijela jedna generacija ljudi portretira kao problematična. Što se tiče WC-a, da, to je problem. Ali, ne mora biti. Preko puta se nalazi javni WC. Zašto se zaključava u 21 navečer?”, pita se mladi redatelj, pa dodaje:

“Grad bi morao reagirati na ono što građani žele. Tako stvari funkcioniraju u društvu. Postoji potražnja za stvarima, u ovom slučaju za WC-om u blizini HNK, i postoji novac koji mi svi zajedno dajemo društvu, za rješavanje sistemskih stvari. I na tržnici Dolac tijekom subote i nedjelje nastaje nered i, naravno da kumice ne bi trebale biti zadužene da ga očiste. Tu su javne službe, koje se time bave, a isto bi se trebalo događati i na HNK. Javne službe bi trebale voditi računa o javnom prostoru koji koriste građani”, napominje Jelić, koji je na svojoj Facebook objavi pisao o specifičnom osjećaju kolektiviteta koji je doživio na trgu pred kazalištem.

“Od svih problema u našem društvu, činjenica da druženje ljudi na samoorganiziran način kod HNK uzrokuje poneku kolateralnu žrtvu je minorna stvar naspram kolektiva koji se tamo osjeća, povezivanja ljudi na intrinzičan i organski način. Moglo bi se razgovarati o šteti nastaloj u potresu zbog neulaganja u grad, o neizgrađenim bolnicama i izgrađenim crkvama, o naplaćivanju ZET karata i rezanju mirovina, neulaganju u kulturu a građenju fontana, o činjenici da dolazi nova kriza za koju mi nismo spremni, a 1% našeg društva je. Ali ne. Ajmo se žaliti na to da kada u subotu navečer odlazim u kazalište, smeta mi miris mokraće iz obližnjeg grma”, iznio je Jelić na svojoj Facebook objavi, u kojoj je donio i niz savjeta vezanih za rješenje negativnih posljedica druženja mladih na tom trgu.

“Ako vam smeta da se piša po grmlju i stepenicama, neka se organiziraju TOI TOI WC-i na svakom uglu. Ako vam smeta da se grafitira po zgradi, stavite nekoliko zaštitara koji će spriječiti manjinu od istih pokušaja. Ili ne daj bože, uložite mali dio novca koji odlazi na sve moguće strane, samo ne tamo gdje treba, u sanaciju štete nastale kao posljedica druženja. Ako vam smeta da je HNK prljav dva dana nakon druženja, organizirajte one koji će nered počistiti odmah po završetku. Sve su to mehanizmi koji su općeprihvaćeni i djelotvorni na svim ostalim vrstama masovnih skupljanja. Zašto ovdje nisu implementirani?”, upitao se retorički mladi redatelj, dodavši i odgovor na vlastito pitanje:

“Jer nitko ne profitira. Nitko ne prodaje ulaznice za druženje na HNK. Nitko ne naplaćuje cugu duplo skuplje na HNK. Nitko ne naplaćuje glazbu, nitko ne promovira svoju ideologiju, nitko se ne koristi večerima na HNK. Jer to je društvo u kojem mi živimo. Profit određuje stvarnost, a ne želja većine. Većina je jasno rekla, ovdje nam se sviđa, ovdje ćemo biti. Nećemo otići”, tvrdi Svebor Mihael Jelić. Spontano okupljanje društva s HNK i prateću festivalsku atmosferu, koja se ondje pojavljuje vikendima, kaže, nije uspjela spriječiti niti policija.

Uz ekipu koja partija kod HNK stao je i Saša Šimpraga, analitičar prostora te voditelj platforme 1postozagrad.

“Dinamika grada podrazumijeva i stalnu promjenu koja može biti uvjetovana nizom faktora, primjerice dobom dana, godišnjim dobima i svakako društvenim okolnostima i trendovima. Noću korišteni trg ispunjava svoju ulogu trga, i u svom mjerilu, daje Zagrebu na metropolitanskom karakteru. Objektivni problemi velikoga broja ljudi na jednome mjestu ne rješavaju se npr. zabranama, već odgovornim upravljanjem javnim prostorom. Činjenica je da na trgu postoji javni WC koji se, međutim, predvečer i sve do jutra zaključava, što je i inače bizarna praksa”, smatra Šipraga.

Dodaje tome da ga jednostavno treba odmah otključati.

“Svojevrsni uzmak s drugih mjesta u centru grada prema HNK, dijelom je uvjetovan i radikalnim iznajmljivanjem i poništavanjem mogućnosti javnog prostora. Mjesta poput Cvjetnog trga time su izgubila na važnosti i urbanitetu. Kroz prošlost zagrebačke špice mijenjale su lokacije, od Južne promenade tj. današnjeg Strossmayerova šetališta, preko Zrinjevca, Cvjetnog ili Tkalče, do sada HNK. U skoroj budućnosti Zagreb bi trebao dobiti novu promenadu i to onu koja će pješačkom Masarykovom i Teslinom spojiti Zrinjevac i HNK. Okupljanja oko HNK na to samo dodatnu upućuju”, objašnjava.

Dr. sc. Irena Kraševac s Instituta za povijest umjetnosti kaže kako je mladima mjesto u centru grada.

“Pa i Advent devastira Zagreb, pogotovo Zrinjevac i Tomislavac gdje se klizalište svake godine iznova montira. Da, istina, to su, kao i HNK, sve reprezentativna mjesta okupljanja i susreta, ali njih treba zaštititi od devastacije. S druge strane, okupljanja kod HNK su bunt mladih koji nemaju gdje bolje iživjeti svoju mladost. Oni su alternativa. Koriste prostor kako znaju jer ih nitko nije drugačije usmjerio. Smatram da centar u svakom slučaju mora biti otvoren mladim ljudima jer upravo je u centru veliki broj škola i fakulteta. Zagreb se ne smije očistiti od mladih i već je prenamjena zgrade gimnazije u muzej Mimaru bila loša. Mi nismo u Americi koja ima kampuse. Mladima treba prostor, trebaju biti u centru gdje daju taj muving. Večernja okupljanja su drugačija, priča za sebe. Ali, opet bolje da se mladi muvaju po centru, nego da je centar grada ispražnjen od Zagrepčana i prenamijenjen samo za turiste kao što se desilo sa starom jezgrom Splita i Dubrovnika”, zaključuje Kraševac.

Da su spontana okupljanja uvijek simpatična, smatra i filozofkinja i prevoditeljica Nadežda Čačinovič koja je prije nekoliko dana bila u kazalištu te nije pritom zamijetila znatnu devastaciju o kojoj se govori.

“Nisam primijetila neku groznu štetu. Smatram da je bolje da budu vani nego po noćnim klubovima. No zanimljivo je da nitko iz gradskih vlasti ne pregovara s tim mladima ako im već smetaju, zašto im ne daju poljski WC ili ne predlože neki drugi prostor? Gdje su ti redarstvenici?”, pita se Čačinovič.

Operni pjevač Ronald Braus svakodnevno prolazi uz HNK i situacija je, kaže, zastrašujuća.

“I ja sam u početku dolazio. Bilo je stotinjak ljudi, dobra vibra, kao 80-ih. Pomislio sam da će HNK dobiti novo ruho. No, sada je to prešlo svaku granicu ljudskog ukusa i zastrašujuće je. Iza svakog grma su papiri i fekalije, pobacane čaše i boce, cvijeće je uništeno, kao i neki službeni ulazi u kazalište. Na ovaj način nema smisla nastaviti niti program na otvorenoj pozornici HNK.To je protiv svakog ukusa. Zašto Grad ne pošalje policiju? Od najljepšeg gradskog trga stvorilo se smetlište. Ovako nešto se još nije dogodilo u Zagrebu. Moj apel kao kulturnog djelatnika je da se ovo zaustavi”, šokirano će Braus.

Negativnih komentara, posebice na Facebooku, sve je više. Svoje nezadovoljstvo podijelila je i spisateljica Sanja Pilić koja je Jutarnjem pojasnila svoj stav.

To nije najpogodnije mjesto za okupljanje mladeži. Iskreno, nisam presretna ni s kućicama na Zrinjevcu koje također devastiraju grad. Bila sam ljuta kada sam vidjela fotografije Jasmina Krpana nakon vikend-druženja. Ja sam uvijek za druženja s primjerenim ponašanjem, ali ne oko HNK! To komunalni redari trebaju kažnjavati ili barem kontrolirati ta druženja. Radi se o ekskluzivnom prostoru koji se ne smije narušavati. I mi smo se nekad u mladosti okupljali oko Kazališne kavane, ali iza nas nije ostajao nered, proliveni alkohol, urin… Ljudi idu u kazalište i okolica zaudara. Mi nemamo mnogo ovakvih elegantnih mjesta u gradu i treba ih čuvati. Istina, i HNK organizira vanjska okupljanja, ali to privlači drugačiju publiku iza koje ne ostaje smeće, a i HNK se za to pobrine. Vikendom i noćima su drugačija okupljanja, a mladež se treba znati ponašati. U moje doba nismo bili tako bahati prema imovini, pa samo pogledajte koliko je Zagreb uništen grafitima”, smatra književnica.

S njom se nimalo ne slaže povjesničar umjetnosti i galerist Feđa Gavrilović.

“To što je prostor oko kićene historicističke torte HNK oživio, može biti samo pozitivno. Dapače, tamo treba biti još više raskalašenosti, spontanih akcija i happeninga. Zagrebu nedostaje atmosfera Central parka 1960-ih, a s ovim okupljanjima osjetili smo tek jednu njezinu mrvicu. A znamo da se umjetnost i kultura rađaju i na ulici, a ne samo u institucijama. Koliko god institucije pokušavale prigrliti i asimilirati alternativnu kulturu, uvijek će se stvarati nova, antiinstitucionalna alternativa.

Događanja oko kazališta djeluju kao najbolja ilustracija toga. Što se tiče sanitarnih čvorova, podsjećam da je preko puta, pokraj zgrade Sveučilišta, jedan stari javni WC, pa je ovo možda dobra prilika da ga se ponovno stavi u uporabu”, kazao je Gavrilović, dodajući tome da treba pustiti da se barem netko zabavlja, u našem društvu punom anksioznosti, nesigurnosti i depresije.

Na upit postoje li kakvi posebni napuci prema kojima policija postupa obzirom na situaciju i epidemiološke mjere, iz zagrebačke policije su odgovorili sljedeće:

“Policijski službenici ove policijske uprave u sklopu redovite ophodne djelatnosti između ostalog, obilaze i područje oko Hrvatskog narodnog kazališta i u svom radu primjenjuju policijske ovlasti propisane Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima. Dakle, ne postupaju temeljem bilo kakvih „naputaka“. U tom smislu možemo potvrditi da se u posljednje vrijeme, posebno u dane vikenda, građani okupljaju i zadržavaju na otvorenim prostorima i to poglavito u zonama gdje se u blizini nalaze i ugostiteljski objekti. U redovitoj ophodnoj djelatnosti policijski službenici su u zoni Hrvatskog narodnog kazališta u više navrata primjenjivali policijske ovlasti, samostalno i u suradnji s drugim nadležnim službama, s obzirom na uočenu problematiku, a koja nije u isključivoj nadležnosti policije (komunalni red, poštivanje Odluka Stožera civilne zaštite, Preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i dr.).”

 

53
Kategorije: Fenomeni
Developed by LELOO. All rights reserved.