Hrvatska i Njemačka su partnerske zemlje, cilj nam je pristupiti Schengenu do predsjedanja EU-om
https://vlada.gov.hr/vijesti/hrvatska-i-njemacka-su-partnerske-zemlje-cilj-nam-je-pristupiti-schengenu-do-predsjedanja-eu-om/24326
Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi u dvodnevnom radnom posjetu Saveznoj Republici Njemačkoj, gdje se susreo s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
U izjavi za medije, predsjednik Vlade kazao je da je ovo prigoda da se ojačaju odnosi između Hrvatske i Njemačke koje su prijateljske i partnerske zemlje.
Podsjetio je da je Njemačka prvi hrvatski vanjskotrgovinski partner s 5,2 milijardi eura razmjene u 2017. godini te s više od 3,1 milijarde eura ulaganja u Hrvatsku u proteklih dvadeseti pet godina, dodavši da važnu sastavnicu hrvatsko-njemačkih odnosa čini i preko 2,5 milijuna njemačkih turista u Hrvatskoj.
"U našim odnosima izrazito bitan aspekt je i uloga Hrvata u Njemačkoj, koji su dobro integrirani i koji pridonose njemačkom gospodarstvu, ali i hrvatskom sa svime onime što vraćaju u domovinu", kazao je predsjednik Vlade.
Akcijski plan
U cilju unaprjeđenja međusobnih odnosa, predsjednik Vlade i kancelarka Markel razgovarali su o prihvaćanju akcijskoga plana, koji će biti potpisan na razini ministara vanjskih poslova. Pojasnio je da je riječ o živom dokumentu koji uključuje sva važna područja suradnje, od vanjske i europske politike, gospodarstva i kulture, do sektorske i parlamentarne suradnje.
"Vjerujem da ćemo u mjesecima koji su pred nama dovršiti taj dokument i na taj način imati jasan hodogram međusobnih razmjena i partnerstva u godinama koje su pred nama", rekao je Plenković.
Predsjedanje Vijećem EU u 2020.
Predsjednik Vlade važnim je ocijenio i razgovor o zajedničkim europskim ambicijama u 2020., podsjetivši da će Hrvatska predsjedati Vijećem Europske unije u prvoj polovici godine, a Njemačka u drugoj polovici 2020. godine.
Izrazio je želju da Hrvatska bude domaćin summita između zemalja Europske unije i država jugoistoka Europe. Naglasio je da je Njemačka kroz Berlinski proces u 2014. godine pokazala vodstvo i snažnu potporu u projektnoj, ekonomskoj i infrastrukturnoj suradnji.
Vjerujemo da ta 2020. godina na početku mandata nove Komisije i Parlamenta, nove financijske perspektive može biti dodatni poticaj za naše susjede u europskim reformama", rekao je Plenković.
Schengen i Eurozona
Predsjednik Vlade razgovarao je s njemačkom kancelarkom i o hrvatskim nastojanjima da se priključi Schengenskom području, istaknuvši da očekuje potporu Njemačke te pozitivnu evaluaciju Komisije na sve što je učinjeno u tom smislu, kako bi Hrvatska ostvarila taj svoj politički cilj do predsjedanja Europskom unijom.
Predsjednik Vlade izvijestio je kancelarku Merkel o kvalitetnim ekonomskim postignućima, Hrvatske - snažnoj fiskalnoj konsolidaciji, proračunskom suficitu u 2017. i nikad manjoj nezaposlenosti te rapidnom smanjenju javnoga duga. Naveo je da su ulazak u Scgengen i približavanje punom ispunjavanju kriterija za članstvo u Eurozoni glavni prioriteti Vlade.
Predsjednik Vlade ocijenio je važnim da idući Višegodišnji financijski okvir o kojem se pregovora za Hrvatsku bude povoljan.
Naveo je da se razgovaralo i o odnosima Hrvatske sa susjednim državama, situaciji na jugoistoku Europe te konstruktivnoj ulozi Hrvatske u mirnom rješavanju svih otvorenih pitanja.
Njemačka je bliski prijatelj Hrvatske
Kancelarka Angela Merkel istaknula je da je Njemačka bliski prijatelj Hrvatske.
Želimo ohrabriti hrvatsku Vladu da krene u daljnje reforme", kazala je, dodavši da Hrvatska kao članica Europske unije ima važnu ulogu u regiji.
Odnosi u susjedstvu
Novinare je zanimalo može li migrantska kriza ubrzati hrvatski ulazak u Schengenski prostor.
Kancelarka Angela Merkel pohvalila je Hrvatsku zbog zaštite vanjskih granica EU-a i poduprla ulazak zemlje u šengensku zonu.
Smatra da je Hrvatska napredovala u ispunjavanju zadanih kriterija, te da je prirodna njezina želja za ulaskom u Schengen. Dodala je da za to postoji jasan postupak.
"Treba pričekati da Europska komisija procijeni taj napredak, a mi smo, naravno, pozitivni u vezi s hrvatskim pristupom u Schengenski prostor", kazala je kancelarka.
Predsjednik Vlade Plenković naglasio je da Hrvatska poštuje pozitivno europsko zakonodavstvo kad je riječ o migracijama, da želi jačanje zajedničkog europskog sustava azila te da poštuje svoje obveze.
Podsjetio je da Hrvatska na približavanju Schengenu radi već nekoliko godina, očekujući, nakon pozitivne evaluacije za Schengen od strane Europske komisije, snažnu podršku država članica, naravno i Njemačke.
Na upit o odnosima Kosova i Srbije, predsjednik Vlade Plenković odgovorio je da se Hrvatska, kad je riječ o odnosima u našem susjedstvu, zalaže za poštivanje teritorijalnog integriteta i mirno rješavanje sporova, te da prati sve što se zbiva u dijalogu Kosova i Srbije.
Glede poštivanja granica, cijelo naslijeđe bivše države bazirano je na Konferenciji o bivšoj Jugoslaviji i mišljenjima Badinterove komisije, prema kojima su nekadašnje granice bivših republika one koje treba poštivati. Stoga je Hrvatska, osobito vodeći računa o tome da bi promjene granica na jugoistoku Europe mogle imati refleksije na neke druge situacije, izrazito oprezna i nije prva u redu koja bi zagovarala promjene granica", poručio je premijer Plenković.
Drugi dan posjeta predsjednik Vlade Andrej Plenković započeo je sastankom s predstavnicima Udruženja njemačkih industrijskih i trgovinskih komora u Berlinu.
Tijekom boravka u Berlinu u Zakladi Konrad Adenauer održao je predavanje na temu "Hrvatska i budućnost EU-a".
Predsjednik Vlade posjet Njemačkoj završava sastankom s ministrom gospodarstva i energetike Peterom Altmeierom.
Hrvatska je otvorena nastavku njemačkih investicija, osobito za ulaganja u nove kapacitete
https://vlada.gov.hr/vijesti/hrvatska-je-otvorena-nastavku-njemackih-investicija-osobito-za-ulaganja-u-nove-kapacitete/24324
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se jutros u Berlinu, u Udruženju njemačkih industrijskih i trgovinskih komora, s predstavnicima njemačke poslovne zajednice.
https://www.bundeskanzlerin.de/Webs/BKin/EN/Homepage/homepage_node.html
ANGELA MERKEL RECEIVES ANDREJ PLENKOVIĆ
Croatia is a close friend
The Chancellor advocated stepping up economic cooperation between Germany and Croatia. With Prime Minister Andrej Plenković, Angela Merkel also agreed to cooperate closely during Croatia’s Presidency of the Council of the EU in 2020.
https://www.bundeskanzlerin.de/Content/EN/Artikel/2018/08_en/2018-08-28-merkel-plenkovic_en.html
During the visit of the Croatian Prime Minister Andrej Plenković, Chancellor Angela Merkel pointed to the long-standing good bilateral relations between the two countries. "We can rightly call ourselves a close friend of the country," said Angela Merkel. She continued, "In 1991 we supported Croatia’s independence, in 2009 its accession to NATO and in 2013 its accession to the EU, and as we agreed today, we will also cooperate very closely during Croatia’s Presidency of the Council of the EU in 2020, especially in view of the fact that Germany will then take over the Presidency."
Good relations on economic and migration issues
Germany and Croatia have a great interest in stepping up economic cooperation. "We are a major investor, but I’m sure we can do still more," said the Chancellor.
On migration-related issues, said the Chancellor, Germany and Croatia also work well together. Croatia is not yet part of the Schengen Area, but with its security forces it is doing an excellent job in protecting the EU’s external border.
The Chancellor expressed understanding for Croatia’s wish to join the Schengen Area and the euro zone. She stated her support for this project. "Certain criteria must be met. Croatia has made very good progress along this road," said Angela Merkel.
„Wir müssen deutlich machen, was auf dem Spiel steht“
https://www.welt.de/politik/ausland/plus181381086/Kroatiens-Premierminster-Plenkovic-Merkels-Reaktion-war-eine-Geste-der-Solidaritaet.html
WELT: Sie sind ein klar proeuropäischer Politiker in einer Region, aus der wir auch oft nationalistische Töne hören, sogar revanchistische.
Plenkovic: Ich bin überzeugt davon, dass das europäische Projekt allen europäischen Ländern viel Positives gebracht hat. Es ist besser, Probleme durch Dialog und Kooperation zu lösen statt mit anderen Mitteln. Im heutigen Europa, wo Populismus von links und von rechts auf dem Vormarsch ist, müssen Parteien der Mitte – wie meine Partei HDZ und unsere politische Familie, die Europäische Volkspartei – eine entscheidende Rolle bei der Wahl des Europäischen Parlaments übernehmen. Wir müssen das Vertrauen in das europäische Projekt wiederbeleben und Strategien entwickeln, die breite Unterstützung bekommen. Wir müssen ganz einfach deutlich machen, was auf dem Spiel steht.
Auch der Brexit ist ganz klar eine Konsequenz populistischer Rhetorik. Das ist eine tektonische Verschiebung. Wir haben noch gar nicht vollends realisiert, was der Brexit für die transatlantischen Beziehungen, den weltweiten Handel und die Wahrnehmung Europas als Verteidigungsmacht bedeutet.