Josipović: I kod Tuđmana i kod Tita pretežu dobre strane
http://m.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Najnovije/tabid/296/articleType/ArticleView/articleId/251406/Default.aspx
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović danas je u Velikom Trgovišću posjetio rodnu kuću prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana te potom u Kumrovcu kuću predsjednika bivše SFRJ Josipa Broza Tita, a za obojicu je rekao kako kod njih pretežu dobre strane te će kao važne osobe biti upisane u hrvatskoj povijesti.
"Obojica su označila našu povijest i bili iznimno važne ličnosti. Kod obojice pretežu dobre strane i ostat će upisani kao važne ličnosti u našoj povijesti", izjavio je Josipović novinarima, istaknuvši kako bi bio grijeh za posjeta Hrvatskom zagorju ne posjetiti kuće obojice predsjednika.
Za Franju Tuđmana rekao je kako se kao prvi hrvatski predsjednik borio za samostalnost Hrvatske, ali da je s druge strane u njegovu radu bilo i dijelova koju mu nisu dragi ni simpatični, prije svega vezano uz pretvorbu i privatizaciju te uz neke aspekte povezane sa zločinima.
"Mislim da on tu nije možda i osobno odgovoran, ali kao predsjednik nosi i taj teret", rekao je Josipović.
Novinari su ga pitali i s kojim se stvarima i etapama u Titovu radu ne slaže, na što je odgovorio da je Tito obilježio hrvatsku povijest 20. stoljeća.
"Putevi Tuđmana i Tita su donekle slični, a donekle različiti. Ostavili su nam puno dobroga u nasljeđe, ali su imali i onih epizoda koje nam nisu tako drage", kazao je Josipović.
Za Josipa Broza je rekao i da je bio vođa antifašističke borbe i poslije predsjednik zajedničke države koja je uživala velik međunarodni ugled, a da je i gospodarstvo u mnogim aspektima bilo jače nego što je danas.
"S druge strane, u njegovo vrijeme bilo je sasvim sigurno i zločina koje nije trebalo počiniti na kraju Drugog svjetskog rata", istaknuo je Josipović i ustvrdio da je to bio režim za koji se može reći da je bio sve samo "ne jako demokratski".
Na svečanosti u Kumrovcu u povodu 150 godina organiziranog vatrogastva u Hrvatskoj predsjednik je otkrio spomenik ocu hrvatskog vatrogastva Gjuri Stjepanu Deželiću.
Spomenik je postavljen u starom selu Kumrovec koji je muzej na otvorenom, a rad je kiparice Mirjane Drempetić Hažić Smolić. Inicijativu za postavljanje spomenika dala je Udruga Muži zagorskoga srca i kumrovečko Vatrogasno društvo, a na svečanosti su bili nazočni i predstavnici Hrvatske vatrogasne zajednice, vatrogasnih društava Zagorja te čelnici Krapinsko-zagorske županije.
Josipović je istaknuo da je vatrogastvo svjetonazor te da vatrogasce krase hrabrost i požrtvovnost, zahvalivši inicijatorima svečanosti na prepoznavanju velikana Gjure Deželića.
Đuro Deželić
http://en.wikipedia.org/wiki/Đuro_Deželić
Đuro Deželić (25 March 1838 Ivanić-Grad – 28 October 1907 Zagreb) was a Croatian writer.
After finishing law school at the University of Zagreb, he soon became involved with the city's municipal government. From 1871 until his death he served as a member of the Zagreb city council and deputy mayor of Zagreb. In 1868 he established the Croatian firefighting service. Politically, he considered himself a Unionist until 1873, but in later years he shifted closer to the Party of Rights.
He was also editor of Narodne novine and Danica newspapers, and was the first editor of magazines Domobran (1866) and Vienac (1869). He also wrote historical and philosophical essays, political articles, poetry, short stories, novels, travel literature and biographies of notable Croats. His contemporaries were especially fond of his popular history articles dealing with Croatian history.
photos
https://www.google.hr/search?q=gjuro+deželić&client=opera&hs=4mZ&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=3jfIU6rBEaLg4QT7lYBI&ved=0CCoQsAQ&biw=1024&bih=660
Zagorska slikarica i kiparica Mirjana Drempetić Hanžić Smolić izlagala u Čileu
http://www.zagorje.com/clanak/vijesti/zagorska-slikarica-i-kiparica-mirjana-drempetic-hanzic-smolic-izlagala-u-cileu
Najpoznatija zagorska slikarica i kiparica Mirjana Drempetić Hanžić Smolić početkom travnja izložila je svoje radove na „drugom kraju svijeta“, u gradu Santiagu u južnoameričkoj državi Čile. Izlagala je u Klubu hrvatskih iseljenika odnosno kulturnom Clubu Estadio Croata, kamo ju je pozvao voditelj za kulturu ovoga kluba Franco Fererra Citanovic.
Na izložbi „Hrvatski krajolici“ 12 radova
– Iz Zaboka sa suprugom Domagojem krenula 31. ožujka. Nakon presjedanja u Parizu za Čile smo letjeli 14 sati,izložbu smo postavili odmah prvog dana, a trajala je do 7. travnja. Club Estadio Croata prostor je Čileanaca koji su podrijetlom vezani uz Hrvatsku. Nitko nije rođen u Hrvatskoj i rijetko tko govori hrvatski jezik, to su zapravo potomci Hrvata koji su otišli trbuhom za kruhom prije više od 100 godina – pojašnjava umjetnica.
– Dočekali su nas predsjednik kluba Ruben Marinkovic, porijeklom s Visa i njegov djed koji ima 82 godine, a nikada nije bio u Hrvatskoj. No to su ljudi ponosni na svoje porijeklo, pa su tako u restoranima izložena djela hrvatskih umjetnika, a vidjeli smo i grafičku mapu s kunama. Pozdravila nas je i ambasadorica Nives Malenica – dodaje Mirjana Drempetić Hanžić Smolić.
Izložba je bila službeno otvorena 4. travnja, a naša je istaknuta umjetnica tom prilikom domaćinima promovirala našu kulturu.
– Na izložbi„Hrvatski krajolici“ kroz 12 radova najviše sam predstavila svoj kraj. Naglasila sam da dolazim iz zelenog i brdovitog dijela Hrvatske, koji je prava bajka na dlanu, te govorila o našem Zagorju i vrijednostima. Slikama su predstavljeni i drugi dijelovi Lijepe naše, poput Kopačkog rita, Gorskog kotara, otoka...Slike su ih oduševile, a mene veseli priznanje iskovano na pladnju koje će mi ostati kao vječna uspomena – ispričala je svoje dojmove Mirjana, koja je priliku iskoristila i za promociju zagorja katalozima i drugim materijalima.
„Nevjerojatno iskustvo“
Kako ova čileanska zajednica nije financirala put i boravak, Mirjana i suprug bili su smješteni kod njezine prijateljice, a financijski su putovanje pomogli Županija, Grad Zabok, domaći poduzetnici i donatori.
– Iskustvo je bilo nevjerojatno. Osim izložbe, svaki dan smo imali ispunjen. Razgledali smo Santiago, obilazili kvartove, muzeje, kuću u kojoj je živio Pablo Neruda, kušali njihova tradicijska jela. Domaćin Franco odveo nas je u jedno selo u Ande, gdje smo mogli osjetiti izvorni konatakt s domorocima i vidjeti njihove neobične crkvice i kućice. Posjetili smo i grad Valparaiso, umočili noge u hladni Tihi ocean, gdje su se i iskrcavali ti prvi Hrvati, kušali plodove oceana, egotične vrste muzgavaca. Avokado je kod njih neizbježan, glavno jelo za doručak, ručak i večeru – puna je dojmova Mirjana Drempetić Hanžić Smolić, koja je preko svojih radova u Južnu Ameriku ponijela dašak Zagorja, a u domaći kraj se vratila s lijepom uspomenom i novim poznanstvima koja će možda uroditi daljnjom suradnjom.
– Vratili smo se doma još sretniji što imamo tako lijepu zemlju i što smo slobodni. Santiago ima 7 milijuna stanovnika, no pola ih se ne može normalno prehranjivati, ima mnogo kriminala, nema šetnje po kvartovima...Bilo je baš lijepih momenata, sve to me obogatilo i vidjet ću u kojem će to smjeru utjecati na moje stavralaštvo – zaključuje umjetnica.
photos
https://www.google.hr/search?q=mirjana+drempetić+hanžić+smolić&client=opera&sa=N&tbm=isch&tbo=u&source=univ&ei=ejvIU4C9FcaA4gSxvIGADg&ved=0CDwQsAQ4Cg&biw=1024&bih=660