Uvodnik Inf.52. 2019., 3 -4 H / E
INFORMATOLOGIA U OBZORJU PLANETARNE
KOMUNIKACIJE (1969. - 2019.)
Mario Plenković
Sveučilište u Zagrebu, Grafički fakultet, Zagreb, Hrvatska & Alma Mater Europaea – ECM &
Univerza v Mariboru, Fakulteta za elektrotehniko, računalništvo in informatiko, Inštitut za
medijske komunikacije, Maribor, Slovenija / University of Zagreb, Faculty of Graphic Arts,
Zagreb, Croatia & Alma Mater Europaea – ECM & University of Maribor, Faculty of Electrical
Engineering and Computer Science, Institute of Media Communications, Maribor, Slovenia
E-mail: mario.plenkovic@almamater.si
Brojni znanstvenici shvaćaju i podrazumijevaju informatologiju (trijada: informacija,
komunikacija i medij) kao temeljni društveni komunikacijski proces. Iz toga proizlazi
da je cjelokupna struktura društvenog reda vezana uz prijenos razumljivih i
upotrebnih informacija. Informatologija, kao znanost, se tako razvijala u etapama
opisa, popisa, propisa, diseminacije te informativne i komunikativne regulacije
odaslanih poruka.Teorija i praksa informacija i komunikacija se sve više osvješćivala i
dobivala znanstveni dignitet generiranja informacija, čime se ljudsko komuniciranje
uspješnije regulira, u cilju razvoja čovjeka i društvene zajednice, na svim razinama
globalne, regionalne, nacionalne i lokalne komunikativne zajednice.
Razvidno je, iz povijesti komuniciranja kao i drugih znanosti, da je svaki progresivni
znanstveni čovjekov korak uvijek bio dugo pripreman i uvjetovan stupnjem razvoja
nove informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT -a). Bez pravodobne i valjane
informacije te adekvatne komunikacije svaki progresivni radni korak (znanstveni,
informacijski, komunikacijski, medijski,…) svakog čovjeka, u novom inkluzivnom
informacijskom društvu, je gotovo nemoguć. Povijesno gledano, kinetička ili
spacijalna komunikacija je omogućila čovjeku izlazak iz „zoosvijeta“, te osposobila,
tog istog čovjeka, da zajednički radi s drugim čovjekom (komunikativna zajednica).
Bez informiranja i komuniciranja svaki je radni proces čovjeka gotovo nemoguć, jer
se čovjek (ljudi) prije početka rada, u tijeku rada i poslije rada moraju sporazumijevati
(komunicirati), radi koordiniranja svojih radnih i komunikativnih procesa kao i drugih
životnih aktivnosti. Kao što je poznato, čovjek je u okvirima kinetičke komunikacije
živio i radio više od milijun godina. Na početku razvoja kinetičke komunikacije, koja je
razvila čovjekov ideomotorički (kinetički jezik), dolazi do pojavnosti verbalne
komunikacije kao (ne)dominantnog ljudskog izraza. U takvom komunikativnom
procesu zvuk je bio u funkciji pokreta i slike te je služio za detaljiziranje ljudskog
kinetičkog izražavanja. Naime, kinetički kod postaje preuzak da bi mogao memorirati
(uskladištiti) stečena ljudska informacijska i komunikacijska iskustva. Zvučni „potkod“
je omogućio proširenje ukupnog komunikacijskog kapaciteta „kinetičkog koda“, koji je
postao komunikativno neprikladan za održavanje i funkcioniranje svakodnevne
komunikacije, u novim uvjetima nagomilanog ljudskog iskustva. Kinetičko zvučni kod
komuniciranja zamjenjuje učinkoviti „verbalni kod“ komuniciranja što je dovelo do
razvoja temporalne komunikacije. Razvojem temporalne komunikacije
čovječanstvo, u svojoj povijesti, nije ostalo samo na verbalnoj komunikaciji, već je
negdje između 5.000 i 3.000 godina prije naše ere unaprijedilo pismoslovnu
komunikaciju koja je otvorila put za otkrivanje novih ekstrapsihičkih sistema za
pohranjivanje informacija. Pismoslovna komunikacija destriura mitsku komunikativnu
svijest (mit) te se komunikativno razvija nova filozofija znanosti i umjetnosti kao novi
superiorniji pogled na život i svijest komuniciranja. Snažan razvitak antičke
civilizacije, nakon renesanse, doveo je do nove tiskoslovne komunikacijske
revolucije (J. Gutemberg, 1450.). Tiskoslovna komunikacija demokratizira ljudsku
pamet, otvaraju se masovno škole kao institucije za diseminaciju informacija
(bibliotečna informacijska znanost). Čovječanstvo nije stalo na toj etapi
komunikacijskog razvoja već novi izumi (od osnovnih alata do novih ICT), u 20.
stoljeću, dovode do nove komunikacijske revolucije (film, radio, televizija,
elektroničko komuniciranje, kompjutor, grafička komunikacija, mobilna i
digitalna tehnologija, multimedijalne komunikacije, audio i video komponente),
koja (1969. godine) dovodi do priznanja zasebne znanosti o komuniciranju
(komunikologija) koja, doista danas, postaje jedna dominantna opća znanost o
komuniciranju. Potom se znanstveno strukturira i ostvaruje novo područje znanosti
informatologija (teorija i praksa informacija i komunikacija) koja je utemeljena na
znanosti o komuniciranju (komunikologiji) kao općom teorijom komunikativne
djelatnosti. U takvom novostvorenom znanstvenom okruženju pojavljuje se 1969.
godine znanstveni časopis INFORMATOLOGIA YUGOSLAVICA (1969. – 1990.),
pod mudrim dirigentskim vodstvom barda i klasika informacijskih i komunikacijskih
znanosti red.prof.dr.sc. Bože Težaka (1969. - 1980.). Nakon jednog desetljeća
života i rada časopisa imenovan je 1980.godine novi glavni i odgovorni urednik
znanstvenog časopisa INYU (Informatologia Yugoslavica) tadašnji doc.dr.sc. Mario
Plenković, doktor informacijskih i organizacijskih znanosti, uz operativnu
tehničku i stručnu pomoć vrijedne gospođe Branke Škvorc Podunavac (1980. –
1990.). Znanstveni časopis Informatologia Yugoslavica, nakon osamostaljenja
Republike Hrvatske, nastavio je uspješnu programsku i uredničku orijentaciju, pod
nazivom INFORMATOLOGIA pod vodstvom glavnog i odgovornog urednika red.
prof. dr.sc. Maria Plenković (1990. – 2019.). Znanstvena i uređivačka programska
orijentacija znanstvenog časopisa INFORMATOLOGIA (1969. - 2019.) temeljila se
na povijesnom, sadašnjem i budućem promicanju informacijskih i komunikacijskih
znanosti, publiciranjem odabranih znanstvenih i stručnih radova uglednih
međunarodno priznatih informacijskih i komunikacijskih znanstvenika, koji su svojim
znanstvenim postignućima zaslužili trajno mjesto na stranicama uglednog časopisa
INFORMATOLOGIA. Urednička i programska orijentacija znanstvenog časopisa
Informatologia (1969. - 2019.) se temeljila na, brojnim znanstvenim i stručnim
kritičkim uredničkim dilemama, analiziranju, valoriziranju i odabiranju kvalitetne
znanstvene informacijske i komunikacijske produkcije za publiciranje u časopisu
Informatologia ? U publicističko strateškom smislu, članovi uredništva, su poštivali
visoke znanstvene standarde, recenzentsko stručno mišljenje, te afirmirali selekcijsku
kritičku svijest i etičke uredničke principe u odabiru i selekciji pristigle autorske
produkcije za publiciranje znanstvenih i stručnih radova. Uredništvo je u proteklih pet
desetljeća rada i života časopisa, na temelju ponuđene ukupne autorske produkcije,
promišljalo pošteni i visoko odgovorni urednički balans, uvažavajući komunikološke
zakonitosti, kojim se publicistička znanstvena informacijska relacija jednog uma s
drugim, uvijek, temelji na ukupnim znanstvenim, nastavnim i egzistencijalnim
autorskim perspektivama. Nakon pojave znanstvenog časopisa
INFORMATOLOGIAE (1969. godine) osvješćuje se ključni odnos obrazovanja i
znanosti bez kojih se ne mogu rješavati problemi društvene i tehnološke sfere na
svim razinama globalne, regionalne, nacionalne i lokalne obrazovne i znanstvene
komunikacije. Utemeljitelj znanstvenog časopisa Informatologia Yugoslavica, ugledni
znanstvenik red.prof.dr.sc. Božo Težak, zacrtao je uredničku koncepciju časopisa te
postavio u fokus uređivačke politike promoviranje znanstvenih zbivanja čime se
afirmira i promovira novi profil informacijsko-komunikacijskih znanstvenika. Na
temelju njegovih promišljanja uvedena je uređivačka rubrika „INFORMACIJSKE I
KOMUNIKACIJSKE ZNANOSTI: ZNANSTVENICI I ZNANSTVENE INSTITUCIJE“ i
„NOVOSTI“.Time se informacijska i komunikacijska struka popularizira i pretvara u
interakcijski dijalektički znanstveni komunikacijski forum između obrazovanja,
znanosti, društva i tehnologije. Na stranicama znanstvenog časopisa Informatologia
razvila se nova komplementarna uređivačka znanstvena koncepcija časopisa (1980.
– 2019.), pod vodstvom glavnog i odgovornog urednika red.prof.dr.sc. Maria
Plenkovića, koja pridaje znanstvenom časopisu šire i veće značenje u interakcijskim
komunikativnim društvenim odnosima (informaciji, komunikaciji, emociji, ljudskoj
volji, moralu, mediju, informacijski sistemi, ICT, 3D, medijski dizajn,
multimedija, vizualne komunikacije, društvene mreže i digitalna komunikacija)
koji proizlaze iz poznate Augustinove teze “credo ut intelligam” (vjerujem da bih
spoznao). Uredništvo Informatologiae se opredijelilo za interakcijski dijalektički
odnos obrazovanja, znanosti, društva i tehnologije (ICT) u kojem, sve u društvu ne
određuje tehnologija (ICT), već i drugi znanstveno obrazovni čimbenici, posebno
čimbenik informacijske i komunikacijske volje, koji tvore novu vrijednosnu
komunikativnu svijest o sintetskom promatranju informatologije i komunikologije.
Nova sintetska informacijska znanost o teoriji i praksi informacija i
komunikacija (informatologija) i znanosti o komuniciranju (komunikologija), na
stranicama časopisa Informatologia, otvaraju novo povijesno razdoblje upravljanja i
vođenja (informacijski i komunikacijski menadžment). Informatologija i komunikologija
određuje i determinira novo suvremeno digitalizirano konvergentno medijsko
interakcijsko, komunikativno i digitalizirano inkluzivno informacijsko društvo (Social
Network, Facebook, Twitter, YouTube, Flickr, Bluetooth, blogeri, web
komunikacija, mobilne aplikacije, chat servisi, histogram, iPhone, instant
poruke (IM), nove IM aplikacije, WhatsAppa, Facebook Messenger, Big Data,
Metricom, …). Kreativna informatologia i komunikologija zahtijevaju nova
informacijska i komunikacijska znanja te medijske vještine virtualnog komuniciranja.
Programsku orijentaciju znanstvenog časopisa Informatologia je nužno promatrati s
aspekta upravljanja, vođenja i evaluacije medijskih, korporativnih, promocijskih,
gospodarskih, političkih, geostrateških, vjerskih, kulturnih, obrazovnih i drugih
informacijskih, komunikacijskih i medijskih događanja. Uredništvo znanstvenog
časopisa Informatologia se opredijelilo da na stranicama časopisa promovira
informacijsku i komunikacijsku misao (znanstvenu riječ) svih relevantnih
informacijskih i komunikacijskih znanstvenika. U publicističkom smislu uredništvo želi
informacijsku i komunikacijsku znanost „dići do neba“ (znanstvenu produkciju svih
informacijskih i komunikacijskih znanstvenika),no, znanstvena riječ, bez
informacijskog i komunikacijskog sadržajnog smisla „neće nikada stići do neba“..
Nova informacijska, komunikacijska i medijska slika svijeta je u interakcijskom
dijalektičkom odnosu između obrazovanja, znanosti, društva i tehnologije. Slika
svijeta na stranicama Informatologiae postaje „tako blizu“ a ujedno i „tako daleko“.
Informatologia u svojih 50. uspješnih uredničkih godina postojanja i djelovanja
aktivno promiče sintagmu informacijskog i komunikacijskog trolista: „Informacija +
komunikacija (relacija) = akcija“. Informacijsko-komunikacijski trolist tvori temelje
za nove informacijske uredničke spoznaje, ideje, motive i znanstvene riječi kao
simbole misli i pokretače informacijske i komunikacijske akcije na stranicama naše
INFORMATOLOGIAE. Što je danas urednički koncept znanstvenog časopisa
INFORMATOLOGIA i tko su informacijski i komunikacijski znanstvenici koji svojim
vrijednim znanstvenim i stručnim člancima, u proteklih 50. godina ? Kazalo autora
(Author Indeks) najbolje govori tko su ugledni domaći i međunarodni informacijski i
komunikacijski znanstvenici, te koliko, kao pojedinci, doprinose razvoju znanstvenog
korpusa informacijskih i komunikacijskih znanosti na svim razinama globalne,
regionalne, nacionalne i lokalne znanstvene komunikacije. Informatologia redovito
objavljuje znanstvene i stručne radove iz područja informacijskih i komunikacijskih
znanosti, koji se odnose na teoriju i praksu informacija i komunikacija, informacijsku
tehnologiju (IT), edukaciju, komunikologiju, novinarstvo, odnose s javnostima,
medijsku i vizualnu komunikaciju, organizaciju i translatologiju, kao i radove iz
srodnih znanstvenih područja u obliku separata iz društvenih i humanističkih znanosti
(Separati Speciale). Izdavanje časopisa financijski podupire Ministarstvo znanosti i
obrazovanja Republike Hrvatske. Informatologia se referira u brojnim primarnim i
sekundarnim bazama podataka. Do sada je redovito publicirano 52 volumena
časopisa (208 sveščića) i 23 Separata Speciale u opsegu od 24.960 stranica
tiskanog teksta formata A4. Iz uredničkog ugla gledanja, na dnevno-operativnu
redakcijsku i uredničku znanstvenu i publicističku orijentaciju časopisa, možemo
ustvrditi da je riječ o visoko postignutim progresivnim produkcijskim rezultatima
(1969. - 2019.). Urednička znanstvena i programska orijentacija časopisa
INFORMATOLOGIA postala je prepoznatljiva na svim razinama globalne,
regionalne, nacionalne i lokalne znanstvene i stručne informacijske, komunikacijske i
medijske komunikacije (EASA, ORBICOM, ICA, FIJET i IFCA). Sve navedeno
ukazuje da je uređivačka i programska orijentacija znanstvenog časopisa
INFORMATOLOGIA (1969. - 2019.) održala visoki znanstveni, etički, recenzentski
uređivački i publicistički standard. Želimo iskazati zahvalnost, u ovom prigodnom
svečarskom uvodniku, svim dosadašnjim i sadašnjim članovima Uredničkog
odbora i Članovima uredništva, autorima, recenzentima i suradnicima, kao i
autoru naslovnice (Josipu Škvorcu), lektoru prof.dr.sc. Slobodanu Elezović,
korektoru i autoru prijeloma doc.dr.sc. Dariji Mustić. Veliku zahvalnost dugujemo
prvom glavnom i odgovornom uredniku preminulom red.prof.dr.sc. Boži Težak
(1969. - 1980.) te vrijednom operativno-tehničkom uredniku gospođi Branki Škvorc
Podunavac, kao i svima koji su u proteklih pet desetljeća doprinosili kvaliteti
uređivanja, razvoju i održivosti znanstvenog časopisa INFORMATOLOGIA (1969. -
2019.). Posebna zahvalnost pripada nakladniku znanstvenog časopisa:
HRVATSKO KOMUNIKOLOŠKO DRUŠTVO (1993. - 2019.).
Znanstveni časopis INFORMATOLOGIA je utemeljen 1969. godine u obzorju
razvoja nove budućnosti planetarne komunikacije, u godini kada je čovjek
zakoračio na Mjesec, i u godini kada je komunikologija priznata kao
samostalna znanstvena disciplina (Montreal,1969.),…(…)….., budućnost
časopisa INFORMATOLOGIA znanstveno i uređivački pripada informatologiji i
komunikologiji u novom razvijenom inkluzivnom informacijskom globalnom
društvu.
Professor emerit. dr. sc. Mario Plenković,
Edittor in Chief /glavni i odgovorni urednik
Zagreb, 2019 - 12 - 23