Autor: admin
Datum objave: 19.01.2020
Share


INFORMATOLOGIA U OBZORJU PLANETARNE KOMUNIKACIJE (1969. - 2019.) Mario Plenković

Uvodnik Inf.52

Uvodnik Inf.52. 2019., 3 -4 H / E


INFORMATOLOGIA U OBZORJU PLANETARNE

KOMUNIKACIJE (1969. - 2019.)


Mario Plenković


Sveučilište u Zagrebu, Grafički fakultet, Zagreb, Hrvatska & Alma Mater Europaea – ECM &

Univerza v Mariboru, Fakulteta za elektrotehniko, računalništvo in informatiko, Inštitut za

medijske komunikacije, Maribor, Slovenija / University of Zagreb, Faculty of Graphic Arts,

Zagreb, Croatia & Alma Mater Europaea – ECM & University of Maribor, Faculty of Electrical

Engineering and Computer Science, Institute of Media Communications, Maribor, Slovenia

E-mail: mario.plenkovic@almamater.si


Brojni znanstvenici shvaćaju i podrazumijevaju informatologiju (trijada: informacija,

komunikacija i medij) kao temeljni društveni komunikacijski proces. Iz toga proizlazi

da je cjelokupna struktura društvenog reda vezana uz prijenos razumljivih i

upotrebnih informacija. Informatologija, kao znanost, se tako razvijala u etapama

opisa, popisa, propisa, diseminacije te informativne i komunikativne regulacije

odaslanih poruka.Teorija i praksa informacija i komunikacija se sve više osvješćivala i

dobivala znanstveni dignitet generiranja informacija, čime se ljudsko komuniciranje

uspješnije regulira, u cilju razvoja čovjeka i društvene zajednice, na svim razinama

globalne, regionalne, nacionalne i lokalne komunikativne zajednice.

Razvidno je, iz povijesti komuniciranja kao i drugih znanosti, da je svaki progresivni

znanstveni čovjekov korak uvijek bio dugo pripreman i uvjetovan stupnjem razvoja

nove informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT -a). Bez pravodobne i valjane

informacije te adekvatne komunikacije svaki progresivni radni korak (znanstveni,

informacijski, komunikacijski, medijski,…) svakog čovjeka, u novom inkluzivnom

informacijskom društvu, je gotovo nemoguć. Povijesno gledano, kinetička ili

spacijalna komunikacija je omogućila čovjeku izlazak iz „zoosvijeta“, te osposobila,

tog istog čovjeka, da zajednički radi s drugim čovjekom (komunikativna zajednica).

Bez informiranja i komuniciranja svaki je radni proces čovjeka gotovo nemoguć, jer

se čovjek (ljudi) prije početka rada, u tijeku rada i poslije rada moraju sporazumijevati

(komunicirati), radi koordiniranja svojih radnih i komunikativnih procesa kao i drugih

životnih aktivnosti. Kao što je poznato, čovjek je u okvirima kinetičke komunikacije

živio i radio više od milijun godina. Na početku razvoja kinetičke komunikacije, koja je

razvila čovjekov ideomotorički (kinetički jezik), dolazi do pojavnosti verbalne

komunikacije kao (ne)dominantnog ljudskog izraza. U takvom komunikativnom

procesu zvuk je bio u funkciji pokreta i slike te je služio za detaljiziranje ljudskog

kinetičkog izražavanja. Naime, kinetički kod postaje preuzak da bi mogao memorirati

(uskladištiti) stečena ljudska informacijska i komunikacijska iskustva. Zvučni „potkod“

je omogućio proširenje ukupnog komunikacijskog kapaciteta „kinetičkog koda“, koji je

postao komunikativno neprikladan za održavanje i funkcioniranje svakodnevne

komunikacije, u novim uvjetima nagomilanog ljudskog iskustva. Kinetičko zvučni kod

komuniciranja zamjenjuje učinkoviti „verbalni kod“ komuniciranja što je dovelo do

razvoja temporalne komunikacije. Razvojem temporalne komunikacije

čovječanstvo, u svojoj povijesti, nije ostalo samo na verbalnoj komunikaciji, već je

negdje između 5.000 i 3.000 godina prije naše ere unaprijedilo pismoslovnu

komunikaciju koja je otvorila put za otkrivanje novih ekstrapsihičkih sistema za

pohranjivanje informacija. Pismoslovna komunikacija destriura mitsku komunikativnu

svijest (mit) te se komunikativno razvija nova filozofija znanosti i umjetnosti kao novi

superiorniji pogled na život i svijest komuniciranja. Snažan razvitak antičke

civilizacije, nakon renesanse, doveo je do nove tiskoslovne komunikacijske

revolucije (J. Gutemberg, 1450.). Tiskoslovna komunikacija demokratizira ljudsku

pamet, otvaraju se masovno škole kao institucije za diseminaciju informacija

(bibliotečna informacijska znanost). Čovječanstvo nije stalo na toj etapi

komunikacijskog razvoja već novi izumi (od osnovnih alata do novih ICT), u 20.

stoljeću, dovode do nove komunikacijske revolucije (film, radio, televizija,

elektroničko komuniciranje, kompjutor, grafička komunikacija, mobilna i

digitalna tehnologija, multimedijalne komunikacije, audio i video komponente),

koja (1969. godine) dovodi do priznanja zasebne znanosti o komuniciranju

(komunikologija) koja, doista danas, postaje jedna dominantna opća znanost o

komuniciranju. Potom se znanstveno strukturira i ostvaruje novo područje znanosti

informatologija (teorija i praksa informacija i komunikacija) koja je utemeljena na

znanosti o komuniciranju (komunikologiji) kao općom teorijom komunikativne

djelatnosti. U takvom novostvorenom znanstvenom okruženju pojavljuje se 1969.

godine znanstveni časopis INFORMATOLOGIA YUGOSLAVICA (1969. – 1990.),

pod mudrim dirigentskim vodstvom barda i klasika informacijskih i komunikacijskih

znanosti red.prof.dr.sc. Bože Težaka (1969. - 1980.). Nakon jednog desetljeća

života i rada časopisa imenovan je 1980.godine novi glavni i odgovorni urednik

znanstvenog časopisa INYU (Informatologia Yugoslavica) tadašnji doc.dr.sc. Mario

Plenković, doktor informacijskih i organizacijskih znanosti, uz operativnu

tehničku i stručnu pomoć vrijedne gospođe Branke Škvorc Podunavac (1980. –

1990.). Znanstveni časopis Informatologia Yugoslavica, nakon osamostaljenja

Republike Hrvatske, nastavio je uspješnu programsku i uredničku orijentaciju, pod

nazivom INFORMATOLOGIA pod vodstvom glavnog i odgovornog urednika red.

prof. dr.sc. Maria Plenković (1990. – 2019.). Znanstvena i uređivačka programska

orijentacija znanstvenog časopisa INFORMATOLOGIA (1969. - 2019.) temeljila se

na povijesnom, sadašnjem i budućem promicanju informacijskih i komunikacijskih

znanosti, publiciranjem odabranih znanstvenih i stručnih radova uglednih

međunarodno priznatih informacijskih i komunikacijskih znanstvenika, koji su svojim

znanstvenim postignućima zaslužili trajno mjesto na stranicama uglednog časopisa

INFORMATOLOGIA. Urednička i programska orijentacija znanstvenog časopisa

Informatologia (1969. - 2019.) se temeljila na, brojnim znanstvenim i stručnim

kritičkim uredničkim dilemama, analiziranju, valoriziranju i odabiranju kvalitetne

znanstvene informacijske i komunikacijske produkcije za publiciranje u časopisu

Informatologia ? U publicističko strateškom smislu, članovi uredništva, su poštivali

visoke znanstvene standarde, recenzentsko stručno mišljenje, te afirmirali selekcijsku

kritičku svijest i etičke uredničke principe u odabiru i selekciji pristigle autorske

produkcije za publiciranje znanstvenih i stručnih radova. Uredništvo je u proteklih pet

desetljeća rada i života časopisa, na temelju ponuđene ukupne autorske produkcije,

promišljalo pošteni i visoko odgovorni urednički balans, uvažavajući komunikološke

zakonitosti, kojim se publicistička znanstvena informacijska relacija jednog uma s

drugim, uvijek, temelji na ukupnim znanstvenim, nastavnim i egzistencijalnim

autorskim perspektivama. Nakon pojave znanstvenog časopisa

INFORMATOLOGIAE (1969. godine) osvješćuje se ključni odnos obrazovanja i

znanosti bez kojih se ne mogu rješavati problemi društvene i tehnološke sfere na

svim razinama globalne, regionalne, nacionalne i lokalne obrazovne i znanstvene

komunikacije. Utemeljitelj znanstvenog časopisa Informatologia Yugoslavica, ugledni

znanstvenik red.prof.dr.sc. Božo Težak, zacrtao je uredničku koncepciju časopisa te

postavio u fokus uređivačke politike promoviranje znanstvenih zbivanja čime se

afirmira i promovira novi profil informacijsko-komunikacijskih znanstvenika. Na

temelju njegovih promišljanja uvedena je uređivačka rubrika „INFORMACIJSKE I

KOMUNIKACIJSKE ZNANOSTI: ZNANSTVENICI I ZNANSTVENE INSTITUCIJE“ i

„NOVOSTI“.Time se informacijska i komunikacijska struka popularizira i pretvara u

interakcijski dijalektički znanstveni komunikacijski forum između obrazovanja,

znanosti, društva i tehnologije. Na stranicama znanstvenog časopisa Informatologia

razvila se nova komplementarna uređivačka znanstvena koncepcija časopisa (1980.

– 2019.), pod vodstvom glavnog i odgovornog urednika red.prof.dr.sc. Maria

Plenkovića, koja pridaje znanstvenom časopisu šire i veće značenje u interakcijskim

komunikativnim društvenim odnosima (informaciji, komunikaciji, emociji, ljudskoj

volji, moralu, mediju, informacijski sistemi, ICT, 3D, medijski dizajn,

multimedija, vizualne komunikacije, društvene mreže i digitalna komunikacija)

koji proizlaze iz poznate Augustinove teze “credo ut intelligam” (vjerujem da bih

spoznao). Uredništvo Informatologiae se opredijelilo za interakcijski dijalektički

odnos obrazovanja, znanosti, društva i tehnologije (ICT) u kojem, sve u društvu ne

određuje tehnologija (ICT), već i drugi znanstveno obrazovni čimbenici, posebno

čimbenik informacijske i komunikacijske volje, koji tvore novu vrijednosnu

komunikativnu svijest o sintetskom promatranju informatologije i komunikologije.

Nova sintetska informacijska znanost o teoriji i praksi informacija i

komunikacija (informatologija) i znanosti o komuniciranju (komunikologija), na

stranicama časopisa Informatologia, otvaraju novo povijesno razdoblje upravljanja i

vođenja (informacijski i komunikacijski menadžment). Informatologija i komunikologija

određuje i determinira novo suvremeno digitalizirano konvergentno medijsko

interakcijsko, komunikativno i digitalizirano inkluzivno informacijsko društvo (Social

Network, Facebook, Twitter, YouTube, Flickr, Bluetooth, blogeri, web

komunikacija, mobilne aplikacije, chat servisi, histogram, iPhone, instant

poruke (IM), nove IM aplikacije, WhatsAppa, Facebook Messenger, Big Data,

Metricom, …). Kreativna informatologia i komunikologija zahtijevaju nova

informacijska i komunikacijska znanja te medijske vještine virtualnog komuniciranja.

Programsku orijentaciju znanstvenog časopisa Informatologia je nužno promatrati s

aspekta upravljanja, vođenja i evaluacije medijskih, korporativnih, promocijskih,

gospodarskih, političkih, geostrateških, vjerskih, kulturnih, obrazovnih i drugih

informacijskih, komunikacijskih i medijskih događanja. Uredništvo znanstvenog

časopisa Informatologia se opredijelilo da na stranicama časopisa promovira

informacijsku i komunikacijsku misao (znanstvenu riječ) svih relevantnih

informacijskih i komunikacijskih znanstvenika. U publicističkom smislu uredništvo želi

informacijsku i komunikacijsku znanost „dići do neba“ (znanstvenu produkciju svih

informacijskih i komunikacijskih znanstvenika),no, znanstvena riječ, bez

informacijskog i komunikacijskog sadržajnog smisla „neće nikada stići do neba“..

Nova informacijska, komunikacijska i medijska slika svijeta je u interakcijskom

dijalektičkom odnosu između obrazovanja, znanosti, društva i tehnologije. Slika

svijeta na stranicama Informatologiae postaje „tako blizu“ a ujedno i „tako daleko“.

Informatologia u svojih 50. uspješnih uredničkih godina postojanja i djelovanja

aktivno promiče sintagmu informacijskog i komunikacijskog trolista: „Informacija +

komunikacija (relacija) = akcija“. Informacijsko-komunikacijski trolist tvori temelje

za nove informacijske uredničke spoznaje, ideje, motive i znanstvene riječi kao

simbole misli i pokretače informacijske i komunikacijske akcije na stranicama naše

INFORMATOLOGIAE. Što je danas urednički koncept znanstvenog časopisa

INFORMATOLOGIA i tko su informacijski i komunikacijski znanstvenici koji svojim

vrijednim znanstvenim i stručnim člancima, u proteklih 50. godina ? Kazalo autora

(Author Indeks) najbolje govori tko su ugledni domaći i međunarodni informacijski i

komunikacijski znanstvenici, te koliko, kao pojedinci, doprinose razvoju znanstvenog

korpusa informacijskih i komunikacijskih znanosti na svim razinama globalne,

regionalne, nacionalne i lokalne znanstvene komunikacije. Informatologia redovito

objavljuje znanstvene i stručne radove iz područja informacijskih i komunikacijskih

znanosti, koji se odnose na teoriju i praksu informacija i komunikacija, informacijsku

tehnologiju (IT), edukaciju, komunikologiju, novinarstvo, odnose s javnostima,

medijsku i vizualnu komunikaciju, organizaciju i translatologiju, kao i radove iz

srodnih znanstvenih područja u obliku separata iz društvenih i humanističkih znanosti

(Separati Speciale). Izdavanje časopisa financijski podupire Ministarstvo znanosti i

obrazovanja Republike Hrvatske. Informatologia se referira u brojnim primarnim i

sekundarnim bazama podataka. Do sada je redovito publicirano 52 volumena

časopisa (208 sveščića) i 23 Separata Speciale u opsegu od 24.960 stranica

tiskanog teksta formata A4. Iz uredničkog ugla gledanja, na dnevno-operativnu

redakcijsku i uredničku znanstvenu i publicističku orijentaciju časopisa, možemo

ustvrditi da je riječ o visoko postignutim progresivnim produkcijskim rezultatima

(1969. - 2019.). Urednička znanstvena i programska orijentacija časopisa

INFORMATOLOGIA postala je prepoznatljiva na svim razinama globalne,

regionalne, nacionalne i lokalne znanstvene i stručne informacijske, komunikacijske i

medijske komunikacije (EASA, ORBICOM, ICA, FIJET i IFCA). Sve navedeno

ukazuje da je uređivačka i programska orijentacija znanstvenog časopisa

INFORMATOLOGIA (1969. - 2019.) održala visoki znanstveni, etički, recenzentski

uređivački i publicistički standard. Želimo iskazati zahvalnost, u ovom prigodnom

svečarskom uvodniku, svim dosadašnjim i sadašnjim članovima Uredničkog

odbora i Članovima uredništva, autorima, recenzentima i suradnicima, kao i

autoru naslovnice (Josipu Škvorcu), lektoru prof.dr.sc. Slobodanu Elezović,

korektoru i autoru prijeloma doc.dr.sc. Dariji Mustić. Veliku zahvalnost dugujemo

prvom glavnom i odgovornom uredniku preminulom red.prof.dr.sc. Boži Težak

(1969. - 1980.) te vrijednom operativno-tehničkom uredniku gospođi Branki Škvorc

Podunavac, kao i svima koji su u proteklih pet desetljeća doprinosili kvaliteti

uređivanja, razvoju i održivosti znanstvenog časopisa INFORMATOLOGIA (1969. -

2019.). Posebna zahvalnost pripada nakladniku znanstvenog časopisa:

HRVATSKO KOMUNIKOLOŠKO DRUŠTVO (1993. - 2019.).

Znanstveni časopis INFORMATOLOGIA je utemeljen 1969. godine u obzorju

razvoja nove budućnosti planetarne komunikacije, u godini kada je čovjek

zakoračio na Mjesec, i u godini kada je komunikologija priznata kao

samostalna znanstvena disciplina (Montreal,1969.),…(…)….., budućnost

časopisa INFORMATOLOGIA znanstveno i uređivački pripada informatologiji i

komunikologiji u novom razvijenom inkluzivnom informacijskom globalnom

društvu.

Professor emerit. dr. sc. Mario Plenković,


Edittor in Chief /glavni i odgovorni urednik


Zagreb, 2019 - 12 - 23

1366
Kategorije: Fenomeni
Developed by LELOO. All rights reserved.