Izjava Predsjednice Republike na sjednici Vijeća sigurnosti o izvješćima MKSJ i Mehanizmu međunarodnih kaznenih sudova
http://predsjednica.hr/objava/2/3/1976
6. prosinca 2017. New York, Sjedinjene Američke Države
Poštovani predsjedniče,
prije 24 godine Hrvatska je bila jedna od država koja je zagovarala formiranje Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju. Njegovo osnivanje dalo je nadu tisućama Hrvata izloženih okrutnom agresoru. Hrvatska se uzdala u MKSJ da će zaštititi njezine građane od teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava te da će kazniti počinitelje i organizatore.
Hrvatska dijeli mišljenje da je MKSJ u velikoj mjeri opravdao očekivanja međunarodne zajednice, odigravši važnu ulogu u borbi protiv kulture nekažnjavanja i da je bio instrument u osiguranju odgovornosti za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid. Jednako je važna uloga Suda što je dao glas više od stotini tisuća žrtava najtežih zločina.
Sud je pokazao da zločini neće ostati nekažnjeni i da je međunarodna zajednica pronašla sredstvo s pomoću kojeg može i mora reagirati. To potvrđuje činjenica da je nakon osnivanja Suda međunarodna zajednica osnovala i druge ad hoc sudove te Međunarodni kazneni sud, uzimajući u obzir svoje iskustvo s MKSJ-om, njegovim najboljim praksama, ali i nedostacima.
Poštovani predsjedniče,
četvrt stoljeća kasnije, dok Sud zatvara svoja vrata, ocjenjujemo njegov rad i ostavštinu u odnosu na njegovu očekivanu ulogu u osiguranju pravde za žrtve svih ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije, utirući tako put pomirenju i ostavljanju teške prošlosti za nama. Dopustite mi izraziti najdublje poštovanje žrtvama zločina počinjenih na svim stranama, a posebno izražavam svoju najiskreniju sućut obiteljima nestalih osoba.
U cjelokupnoj procjeni rada Suda moramo razlikovati pravnu ocjenu i političke konotacije. U tome smislu mogu govoriti samo u ime Hrvatske.
Pogledamo li rezultate MKSJ-a u privođenju pravdi počinitelja ratnih zločina počinjenih tijekom agresije na Hrvatsku, možemo biti umjereno zadovoljni njegovom ostavštinom. Dopustite mi da kao primjer navedem predmet protiv Milana Martića i Milana Babića, u kojem je Sud utvrdio postojanje udruženog zločinačkog pothvata s ciljem protjerivanja hrvatskog stanovništva s okupiranog hrvatskog teritorija kako bi se stvorila Velika Srbija. Napominjem da su na zatvorsku kaznu osuđena dva oficira takozvane JNA odgovorna za nezamisliva zvjerstva na Ovčari, gdje su srpske snage pogubile više od 260 hrvatskih zatvorenika, zakopavši ih u masovnu grobnicu. Jedan je od njih u međuvremenu u zatvoru umro, a drugi je pušten ranije. U predmetu Strugar, MKSJ je osudio još jednog oficira takozvane JNA za napade na civilno stanovništvo Dubrovnika te za uništavanje i namjernu štetu na UNESCO-vom zaštićenom lokalitetu.
S druge strane, prošli je mjesec Hrvatska obilježila tužnu obljetnicu ratnih tragedija i zvjerstava počinjenih ujesen 1991. godine.
Nakon tromjesečne opsade i potpunog razaranja Vukovara, u kojem je sravnjen sa zemljom, grad je sa svojim stanovnicima doživio sudbinu koja se u Europi ne pamti od 2. svjetskog rata. Gotovo tisuću bijelih križeva na vukovarskom groblju podsjećaju na masakr i na žrtve ekshumirane iz masovnih grobnica u gradu i oko njega. Križevi su također obilježje 86 djece ubijene tijekom opsade Vukovara, od koje je najmlađe imalo samo šest mjeseci. U Hrvatskoj se, da citiram suca Međunarodnog kaznenog suda Cancada Trinidadea, dogodila „agresija, a ne rat.”
Za te strahote tromjesečne opsade Vukovara MKSJ nažalost nije optužio nikoga.
Iako je presuda na suđenju Ratku Mladiću donijela stanovito olakšanje obiteljima njegovih brojnih žrtava genocida u Srebrenici, ovdje moram ponovno podsjetiti da je on upravo u Hrvatskoj 1991. godine započeo svoj ratni pohod, da bi ga kasnije nastavio u susjednoj Bosni i Hercegovini. Stotine njegovih žrtava u Hrvatskoj, u Škabrnji ili Nadinu, da spomenem samo najpoznatija mjesta, nikada nisu dočekali da mu se za te zločine sudi. Štoviše, oni nikada nisu ni bili uključeni u optužnicu protiv njega.
Budući da su neki od tih najstrašnijih zločina počinjeni u studenome 1991. godine, u Hrvatskoj je komemoracija bila održana samo nekoliko dana prije konačnih presuda na Međunarodnom sudu, čime je stvoreno vrlo emotivno i osjetljivo stanje.
Poštovani predsjedniče,
neke od kritika upućenih radu MKSJ-a ne umanjuju našu potporu radu ovoga Suda. Kao u svim pravosudnim sustavima u svijetu, postoje nedostaci. Napominjem da je i sam tužitelj MKSJ-a u prošlosti javno izjavljivao da je u nekim predmetima koji su završili oslobađajućom presudom optuženika on sam poštivao presude sudaca, ali se „u osnovi s njima nije slagao“.[1] Slično tome, Hrvatska potpuno podupire rad Međunarodnog kaznenog suda i poštuje sve njegov presude, iako povremeno izražava neslaganje s određenim aspektima rada Suda.
U ovoj konačnoj analizi treba reći da je u više od 10 tisuća dana svojega postojanja MKSJ previše vremena potrošio na proceduralna i statusna pitanja, a nedovoljno vremena žrtvama na pružanje osjećaja zadovoljene pravde.
Više smo puta u ovoj sudnici rekli da je odgođena pravda zapravo uskraćena pravda. U prevelikom broju slučajeva, pravda je stigla prekasno ili nije uopće stigla.
Treba naglasiti da su pošteno suđenje i redoviti pravni postupak pred MKSJ-em ovisili o suradnji odgovornog rada ureda tužitelja, branitelja i sudaca.
Nadalje, jedan od rezultata otegnutog rada MKSJ-a, usmjeravanje na pomirbu i budućnost, često je usporavano zbog nekih presuda i njihovih suprotstavljenih tumačenja, pa se nije omogućilo da slojevi pijeska vremena prekriju mučnu prošlost.
Na kraju, Slobodan Milošević kao glavni kreator projekta Velike Srbije, koji je doveo do tragedije u bivšoj Jugoslaviji, izbjegao je konačnu presudu, što ostavlja veliku prazninu u ostavštini Suda.
Poštovani predsjedniče,
Sud nije osnovan kako bi utvrdio legitimitet i opravdanost ratova, nego kako bi se utvrdilo jesu li neki pojedinci djelovali u skladu sa zakonima ratovanja, uz poštivanje međunarodnog humanitarnog i kaznenog prava.
Stoga se ovaj Sud nije bavio legitimitetom rata, nego kaznenom odgovornošću pojedinaca tijekom rata. Pa ipak, bez obzira na to što je na Sudu suđeno pojedincima, brojne političke konotacije u pojedinačnim presudama te iz njih proistekle pravne i političke posljedice, uključujući i rad ovoga Suda kao cjeline, neizbježne su.
Međutim, tijekom svog rada MKSJ je dao doprinos shvaćanju da su u ratu počinjeni zločini na svim sukobljenim stranama i da su takvi nalazi olakšali proces prihvaćanja odgovornosti.
Nije lako naći snagu i priznati da su neki od vaših sunarodnjaka počinili zločine i da za njih trebaju odgovarati. S tom smo se istinom u Hrvatskoj suočili, a isto očekujemo i od drugih. Međutim, postoji razlika između pojedinačne odgovornosti i kolektivne krivnje.
Prilikom osnivanja MKSJ-a Vijeće sigurnosti dalo mu je zadatak da utvrdi pojedinačnu kaznenu odgovornost i obvezalo ga na strogo poštivanje postojećih humanitarnih i kaznenih zakona. MKSJ nije trebao donositi presedane niti novo međunarodno humanitarno i kazneno pravo. Njegova je dužnost bila potvrditi najviše standarde vezane uz tumačenje i odgovarajuću primjenu postojećeg prava. Mandat MKSJ-a jest utvrditi pojedinačnu kaznenu odgovornost za počinjena kaznena djela, tj. goniti pojedince zbog konkretnih djela koja su počinili – ni više ni manje od toga.
Posljedično, odbijamo tumačenja nedavne presude MKSJ-a u predmetu Prlića i drugih da su Hrvatska, tadašnje hrvatsko vodstvo ili hrvatski narod optuženi ili proglašeni krivima pred MKSJ-em. MKSJ se bavio pojedinačnim optuženicima koji su pred tim Sudom bili strane u postupku. Svako tumačenje ove presude izvan pravnog okvira i nepostojanje izričitih nalaza nužnih za utvrđivanje kaznene odgovornosti Hrvatske ili njena vodstva navodi na krivi trag i pogrešno je.
Važno je naglasiti da je isto Žalbeno vijeće u srpnju 2016. godine prilikom odbijanja zahtjeva Hrvatske za amicus curiae i tumačeći presudu iz 2013. jasno i nedvosmisleno navelo da nema eksplicitnih nalaza vezanih uz sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu visokih hrvatskih dužnosnika, da protiv njih nije podignuta optužnica i da nisu proglašeni krivima ni za koje zločine.[2]
Nadalje, isto je Žalbeno vijeće potvrdilo da Sud nema ovlasti davati nalaze o odgovornosti država i da nalazi sudskog vijeća ni na koji način ne čine zaključke o odgovornosti Hrvatske.
Nedavna presuda MKSJ-a u predmetu Prlić i drugi ne smije se zlorabiti kako bi se implicirala kolektivna krivnja Hrvata u BiH ili kako bi se onemogućavali njihovi legitimni politički ciljevi kao jednog od tri konstitutivna naroda u toj zemlji. Nijedna se zajednica ondje ne smije osjećati uznemireno, a upravo to je nažalost ono čemu svjedočimo ovih dana. Hrvati se moraju osjećati sigurno u domovini koju dijele s Bošnjacima i Srbima. Pozivam sve političare u BiH da prvenstveno misle na svoju odgovornost za dobrobit obaju entiteta i BiH kao cjeline. Hrvatska kao supotpisnik i jamac Dejtonskog mirovnog sporazuma ima posebnu odgovornost za stabilnost našeg susjedstva i za očuvanje Hrvata u toj njihovoj domovini Bosni i Hercegovini. Neumorno ćemo zagovarati produktivni dijalog među konstitutivnim narodima i svim manjinama u BiH, na taj način utirati put njihovoj prosperitetnoj budućnosti u EU.
Gospodine predsjedniče,
povijesna je činjenica da je Hrvatska bila ključna u opstanku BiH kao neovisne države. Sama je bila žrtva agresije i u to vrijeme pod stalnom prijetnjom, no Hrvatska je godinama pružala utočište stotinama tisuća izbjeglica iz BiH i liječila više od deset tisuća osoba u svojim bolnicama. Velik dio humanitarne i vojne pomoći u BiH je stizao iz Hrvatske ili kroz nju. Istodobno su Hrvati u BiH bili žrtvama ratnih zločina koje je počinila Armija BiH, posebice u Srednjoj Bosni. Ti zločini još nisu kažnjeni.
Na kraju, Hrvatska je imala ključnu ulogu u porazu velikosrpske agresije. Nakon zahtjeva iz Sarajeva za pomoći te u skladu s našim bilateralnim sporazumima, Hrvatska je u Bihaću 1995. spriječila neposrednu opasnost ponavljanja genocida iz Srebrenice Hrvatska se vojska uz potporu Hrvatskog vijeća obrane i Armije BiH sukobila s Slobodanom Miloševićem dovodeći do njegova neizbježnog i sveukupnog vojnog poraza, natjeravši ga za pregovarački stol i na taj način privela kraju rat u BiH.
Da budem sasvim jasna: kada mi u Hrvatskoj govorimo o velikosrpskoj agresiji, koja je dovela do sukoba, razaranja imovine i gubitaka ljudskih života, ni na koji način ne pripisujemo krivnju srpskom narodu, nego naglašavamo isključivu odgovornost Slobodana Miloševića i njegova režima u to vrijeme.
Poštovani predsjedniče,
na kraju, moja je želja da rat i svu nesreću s ovih prostora ostavimo iza sebe, da iskažemo poštovanje svim žrtvama, osudimo sve zločine, ali da prvenstveno i iznad svega gledamo u budućnost.
Zatvaranjem Suda i dalje imamo odgovornost naći snagu pomiriti sve narode i ljude u ovoj regiji.
Sveti Papa Ivan Pavao II. rekao je da ˝nema mira bez pravde, nema pravde bez oprosta,... puta oprosta koji otvara vrata međusobnom razumijevanju, poštivanju i povjerenju.˝
Žrtve zločina počinjenih na svim stranama i obitelji žrtava koje još nisu nađene zaslužuju pravdu. Neki su je dobili u Haagu, mnogi nisu. Zločini se moraju razriješiti zbog naše budućnosti. Hrvatska je to učinila i nastavit će to činiti, a isto to očekuje i od drugih.
Pozivam i druge vođe u našem susjedstvu da osiguraju da se presude MKSJ-a ne tumače pogrešno niti da se zlorabe, nego da se ovaj trenutak smatra početkom novog razdoblja, razdoblja međusobnog razumijevanja, poštovanja i povjerenja.
Moja je odgovornost poboljšati odnose s našim susjedima. Moja je odgovornost usredotočiti se na budućnost. Nadam se da ćete se složiti da to nije samo moja, nego naša zajednička odgovornost.
[1] Intervju s Sergeom Brammertzom, tužiteljem MKSJ-a, The Fletcher Forum of World Affairs, 24. lipnja 2013.
[2] Tužitelj protiv Jadranka Prlića, predmet IT-04-74-A, Odluka o zahtjevu RH za Amicus Curiae i dostavljanje podneska Amicus Curiae, 19. srpnja 2016., st. 9. [“U tom smislu Žalbeno vijeće primjećuje da protiv tri hrvatska dužnosnika nije podignuta optužnica niti su optuženi u ovom slučaju. Nadalje, Sudsko vijeće nije navelo eksplicitne nalaze vezane uz njihovo sudjelovanje u UZP-u i nije ih proglasilo krivima ni za koje zločine. U skladu s time, Žalbeno vijeće smatra da nalazi Sudskog vijeća vezani uz samo postojanje i članstvo u UZP-u ne čine i ne mogu činiti zaključak o kaznenoj odgovornosti bilo kojih osoba koje nisu optužene i osuđene u ovom slučaju. Stoga Sudsko vijeće obvezuje samo šestoricu optuženih, i presumpcija nevinosti nije ugrožena. Žalbeno vijeće nadalje primjećuje da je nadležnost Suda ograničena na „fizičke osobe“ i da Sud nema ovlasti donositi zaključke o odgovornosti države. U skladu s time Žalbeno vijeće naglašava da nalazi u presudi Sudskog vijeća vezani uz tri hrvatska dužnosnika ni na koji način nisu zaključci o odgovornosti hrvatske države.”
Carmel Agius (ICTY) on the Work of the International Tribunals - Security Council, 8120th meeting
6 Dec 2017 H.E. Judge Carmel Agius, President of the International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia (ICTY), on the International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 at the 8120th meeting of the Security Council.
http://webtv.un.org/watch/carmel-agius-icty-on-the-work-of-the-international-tribunals-security-council-8120th-meeting/5663570526001/
Serge Brammertz (MICT) on the Work of the International Tribunals - Security Council, 8120th meeting
6 Dec 2017 - Remarks by Serge Brammertz, Chief Prosecutor of the Mechanism for International Criminal Tribunals, on the Work of the International Tribunals at the 8120th meeting of the Security Council.
http://webtv.un.org/watch/serge-brammertz-mict-on-the-work-of-the-international-tribunals-security-council-8120th-meeting/5663574757001/
Theodor Meron (MICT) on the Work of the International Tribunals - Security Council, 8120th meeting
6 Dec 2017 -Statement by Judge Theodor Meron, President of the Mechanism for International Criminal tribunals (MICT), on the Work of the International Tribunals at the 8120th meeting of the Security Council.
http://webtv.un.org/watch/theodor-meron-mict-on-the-work-of-the-international-tribunals-security-council-8120th-meeting/5663572748001/?term=
International Criminal Tribunal For Former Yugoslavia
http://www.popflock.com/learn?s=International_Criminal_Tribunal_for_former_Yugoslavia
Statement By Sweden At The UN Security Council Debate On ICTY/ICTR
http://www.publicnow.com/view/9900DA046E50621A0A96D7385F28DEA1F8A54FBD?2017-12-06-19:30:09+00:00-xxx4063
National Statement delivered by Ambassador Irina Schoulgin Nyoni on behalf of Sweden at the United Nations Security Council Debate on ICTY/ICTR, 6 December 2017, New York.
Mr President,
I would like to begin by expressing my sincere appreciation for the comprehensive briefings and reports on the International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia (ICTY) and the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals (MICT) by President Carmel Agius, President Theodor Meron and the Prosecutor Serge Brammertz. As the ICTY concludes its work and we approach this closure, I would also like to take a moment to recognise the staff of ICTY for their invaluable contribution to international justice. We welcome the fact that the Tribunal has issued its judgements in the final trial case, regarding Ratko Mladić, concluded on November 22, and the final appeal case of Prlić et al. on the 29 November.
I also pay tribute to the commitment by President Agius to lead his team until the closing date. Finally, let me also express a special word of thanks to the Netherlands in its role as host country for the tribunal.
Mr President,
The establishment of the ICTY in the aftermath of the Yugoslav wars - the first war-crimes court established by the UN and the first war-crimes tribunal since the Nuremberg and Tokyo tribunals - signaled the Security Council and the international community's determination to end such crimes and to bring those responsible to justice. The ICTY was unique in being the first tribunal to address conflict related sexual violence, the first tribunal to consider violations against cultural heritage as a crime against humanity, and the first tribunal to indict a sitting head of state for war crimes. The legacy of the ICTY, together with the ICTR, is therefore not only the justice that they have brought to victims, but also their important contribution to the development of international criminal law.
There can be no lasting peace without justice. Ensuring that the perpetrators of atrocity crimes are held to account, either by international or national courts, is essential to rebuilding trust between communities and to national reconciliation.
As the Tribunal completes its work, it is our hope that national judicial systems will take up their responsibility to build on the legacy of the tribunal in order to contribute to reconciliation in the region. We note, with regret, that Serbia has not carried out the arrest and surrender orders issued by the Tribunal in January 2015.
We share the Prosecutor's deep concern about wide-spread denial of crimes and facts established by ICTY in relation to its cases. These issues have the potential to have real consequences for reconciliation on the Western Balkans. As the Prosecutor points out in his report, it is now more important than ever to address these issues. In this regard, we agree with the President that the Tribunal's creation of a historical record is a key part of its legacy.
We hope that the Council will be in a position to adopt a statement in connection with the closure of the ICTY by the end of the year, in order to recognise and highlight the substantial contribution of the tribunal to the achievement of justice for the atrocities committed in the former Yugoslavia.
Mr President,
We welcome the handover to the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals upon the closure of the ICTY.
We underline the importance of continued work by the MICT on victim and witness protection.
Finally, we are concerned that eight individuals indicted by the ICTR for serious crimes remain at large. We call on states to cooperate fully with the MICT for the speedy arrest of these individuals as well as on other matters where it can assist the Mechanism.
Mr President,
The international criminal tribunals have played an important role in acknowledging the wounds that remain after conflicts end, and by providing a means through which survivors of the worst crimes known to humanity can seek and find justice. In this process they have also strengthened the international legal framework; showing that despite the impunity we so regularly lament in this chamber, accountability is possible. Sweden will remain firmly committed to international criminal justice, and the MICT can be assured of our full support for its work.
Thank you
Judge Carmel Agius
http://www.unmict.org/en/about/judges/judge-carmel-agius
Sudija Haškog tribunala Carmel Agius: Isporučili smo pravdu
http://vijesti.ba/clanak/385001/sudija-haskog-tribunala-carmel-agius-isporucili-smo-pravdu
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda danas će, na redovnoj sjednici u New Yorku, razmotriti 24. po redu izvještaj o radu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, koji je ujedno i posljednji izvještaj o radu suda.
Na sjednici je govorio i predsjednik Haškog suda Carmel Agius.
"U utorak navečer u svibnju 1993. godine usred brojnih ratnih strahota, masovnih ubojstava i rata, ovo međunarodno tijelo je uspostavilo međunarodni tribunal za progon osoba teških djela počinjenih na području bivše Jugoslavije. Izazov je bio hrabar, odvažan i inovativan odgovor na sukob. Rezultat je bio 161 od 161. Kada pogledamo unatrag, poput sjećanja na taj utorak, usred poIitičkog optimizma 90-tih, mnogi bi se sa mnom složili da je uspostava Haškog tribunala jedan od najsvjetlijih trenutaka međunarodno zajednice", kazao je Agius pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda.
"Danas se prisjećamo onoga što smo učinili, učinili smo nešto dobro, značajno. Postoji i druga povijest, povijest onih koji su se od samoga početka bojali prihvatiti Tribunal i bojali ga se. Obje ove povijesti će ostati upamćene. Prema prvoj ćemo se odnositi na dobar način, a druga će biti odbacivana", naveo je Agius.
"Oni koji su poricali, koji su se od samog početka borili protiv Tribunala. Ponosan sam što se danas pojavljujem pred UN i što je naša misija uspjela. Tribunal je završio sa svojim radom. Dijeli nas još samo tri tjedna od kraja mandata Haškog tribunala i dovršavanja njegove strategije. Tijekom četvrt stoljeća postigli smo ono što je smatrano da će biti nemoguće", naveo je predsjednik Haškog suda Carmel Agius.
"Nasilno djelovanje protiv građana te kršenje zakona i običaja ratovanja, sve ovo predstavlja točku bez povratka koja je zauvijek promijenila pejzaž međunarodne pravde. Tribunal je ostvario revolucionarne pomake i na drugim područjima. U inicijalnom izvješću UN Antonio Cassese, prvi predsjednik Tribunala, izjavio je da je uspostava Tribunala nešto što predstavlja prekretnicu za međunarodnu zajednicu. Tribunal je ispunio proročanstvo svog prvog predsjednika".
"Zadaci koji su nam povjereni su bili zastrašujući, iskustva otriježnjavajuća. Isporučili smo pravdu progoneći zločine koje su počinili pojedinci, ponavljam pojedinci, ne narodi, ne zemlje, ne vlade. To smo učinili na objektivan i učinkovit način. Razvili smo i implementirali strategije i načine da unaprijedimo učinkovitost".
"Sa presudom u slučaju Ratka Mladića i presudom u postupku u predmetu Prlić i drugi, Tribunal je završio svoju ključnu zadaću u skladu sa onim što je propisalo ovo Vijeće. Suci koji su bili u vijećima u ova dva predmeta su danas ovdje. Ja sam bio predsjedavajući u slučaju Prlić i drugi. Svi su suci i sve su presude budno praćene diljem svijeta. Ono što se dogodilo u slučaju Prlić prošle srijede je bilo veoma žalosno. Tribunal veoma ozbiljno gleda na ovaj incident koji se istražuje. Iako je ovaj slučaj, tužan on ne smije zasjeniti zadnje tjedne rada Tribunala niti potkopati naslijeđe Tribunala. Veoma je uznemirujuće da neki iskorištavaju ovu situaciju, ne smijemo im dopustiti i ne smiju se izvući s time", naveo je predsjednik Haškog suda Carmel Agius u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.
(Vijesti.ba / N1)
Serge Brammertz
https://en.wikipedia.org/wiki/Serge_Brammertz
SVIJET
NA SJEDNICI UN-A
LAPSUS GLAVNOG HAŠKOG TUŽITELJA: Serge Brammertz nazvao Kolindu Grabar Kitarović – predsjednicom Srbije
http://net.hr/danas/svijet/veliki-lapsus-glavnog-haskog-tuzitelja-bramertz-grabar-kitarovic-nazvao-predsjednicom-srbije/
Glavni tužitelj Haškoga suda Serge Brammertz u svom obraćanju na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović zabunom je nazvao predsjednicom Srbije, nakon čega se brzo ispravio. Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a posvećena je radu Haškog suda.
'Dopustite da prvo iskoristim ovu priliku i poželim dobrodošlicu gospođi Grabar- Kitarović, predsjednici Republike Srbije… Hrvatske, jednako kao i gospođi Neli Kuburović, ministrici pravosuđa Republike Srbije”, kazao je Bramertz smješkajući se svom lapsusu dok je Grabar-Kitarović sjedila tik do njega.
SVIJET
NA SJEDNICI UN-A
LAPSUS GLAVNOG HAŠKOG TUŽITELJA: Serge Brammertz nazvao Kolindu Grabar Kitarović – predsjednicom Srbije
http://net.hr/danas/svijet/veliki-lapsus-glavnog-haskog-tuzitelja-bramertz-grabar-kitarovic-nazvao-predsjednicom-srbije/
Glavni tužitelj Haškoga suda Serge Brammertz u svom obraćanju na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović zabunom je nazvao predsjednicom Srbije, nakon čega se brzo ispravio. Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a posvećena je radu Haškog suda.
“Dopustite da prvo iskoristim ovu priliku i poželim dobrodošlicu gospođi Grabar- Kitarović, predsjednici Republike Srbije… Hrvatske, jednako kao i gospođi Neli Kuburović, ministrici pravosuđa Republike Srbije”, kazao je Bramertz smješkajući se svom lapsusu dok je Grabar-Kitarović sjedila tik do njega.
Podsjetimo, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u posjetu je Sjedinjenim Američkim Državama, a na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda održava govor o Haškoj presudi šestorki koja se održala prošlog tjedna. Sama sjednica posvećena je radu Haaškog suda, tek tjedan dana nakon pravomoćne presude šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata.
http://www.un.org/News/dh/infocus/Lebanon/brammertz_bio.htm
RAZGOVOR ZA DELOBrammertz: Nema ništa herojsko u spaljivanju sela ili poticanju vojnika na silovanja
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Brammertz-Nema-nista-herojsko-u-spaljivanju-sela-ili-poticanju-vojnika-na-silovanja
Serge Brammertz: Mnogi osuđene ratne zločince i dalje smatraju herojima, dok se žrtve ignoriraju
http://www.index.hr/vijesti/clanak/serge-brammertz-mnogi-osudjene-ratne-zlocince-i-dalje-smatraju-herojima-dok-se-zrtve-ignoriraju/1012105.aspx