Koncert Matije Dedića, ovogodišnjeg rezidencijalnog gosta u okviru programa Jazz na Vrhu u Zbirci Richter održat će se u petak, 18. rujna, u 20 sati. Matija koncert posvećuje svome nedavno preminulom ocu, a istog naziva, 'Matija svira Arsena', bit će i njegov novi diskografski rad koji izlazi u listopadu. Moći ćete poslušati najveće hitove Arsena Dedića kao i dijelove njegova iz opusa filmske glazbe.
Matija Dedić rođen je u Zagrebu. Jazz akademiju u Grazu upisao je 1991. godine, a diplomirao 1997. u klasi profesora Haralda Neuwirtha. Privatne sate imao je kod J. Taylora u Kölnu, te kod Hala Galpera, Billa Dobinsa i Barryja Harrisa. Povratkom u Zagreb 1997. Godine, počinje aktivno nastupati, a njegova glazba postiže veliki ugled u Hrvatskoj i inozemstvu. U godinama koje su uslijedile svira s vlastitim sastavom pod nazivom «Boliers Quartet», s kojim prati glazbenike kao što su Benny Golson, Kenny Burrell, Roy Haynes, José Feliciano i sastav All Stars Band.
Koncerte je održao, između ostaloga, u Italiji, Njemačkoj, Slovačkoj, Engleskoj, Brazilu, Belgiji, Turskoj, Španjolskoj, Austriji, Sloveniji, Srbiji, Makedoniji, Francuskoj, Danskoj, Švedskoj, Švicarskoj, Mađarskoj, Grčkoj i SAD-u, s uglednim glazbenicima kao što su Alvin Queen, Martin Drew, Ron Ringwood, Boško Petrović, Marc Murphy Band, Patrizia Conte, David Gazarov, Gianni Basso, Miles Griffith, Onder Fokan, J. L. Rassinfosse, Anca Parghel, Tomi Emanuel, Lenny White, Kendrick Scott, Jim Madison, Jeff Ballard, Vicente Archer, Buster Wiliams, Larry Grenadier, N. H. O. Pedersen, Ron Mcclure, Tamara Obrovac, Marek Patrman, Salvatore Maiore, Antonio Sanchez, Scott Colley, Gene Jackson, itd.
Matija Dedić piše glazbu za televiziju i kazalište, te povremeno nastupa s poznatim hrvatskim pop glazbenicima. Od Hrvatskog društva skladatelja dobio je nagradu za album pod nazivom «Octopussy» u kategoriji najboljeg mladog hrvatskog skladatelja i autora u posljednjih 10 godina. U srpnju 2002. godine nastupio je na Montreux Jazz festivalu u Francuskoj kao jedan od 11 finalista odabranih među više od 400 pijanista iz cijelog svijeta.
Projekt Jazz na Vrhu posebno je osmišljen za prostor Zbirke Richter i dio je programa u kojem se povezuje glazbena i izložbena djelatnost. Program je prvi put održan u lipnju 2013, ove jeseni nastavljamo uspješnu sezonu jazz koncerata u parku skulptura Zbirke Richter.
U Zbirci Richter, od 19 sati možete pogledati stalni postav umjetničkih radova Vjenceslava Richtera i potom u Parku skulptura Zbirke Richter poslušati koncert Matije Dedića pod nebom.
(R.P.B., 15.09.2015)
Matija Dedić,photos
https://www.google.hr/search?q=matija+dedić&client=opera&hs=uyU&sa=N&biw=1745&bih=857&tbm=isch&tbo=u&source=univ&ved=0CBkQsAQ4CmoVChMIteSuu-v4xwIViXEUCh3G1Qdc
Zbirka Richter, Vrhovec 38,Zagreb
Zbirka je smještena u vili na Vrhovcu 38 u Zagrebu, koju je za sebe projektirao i u kojoj je živio arhitekt i umjetnik Vjenceslav Richter.
U kući se nalaze brojni radovi umjetnika Sistemske grafike, Spontane grafike, Spontani crteži, Sistemsko slikarstvo i Reljefometri u aluminiju (skulpture s mobilnim dijelovima).
Zbirka, odnosno kuća s inventarom i likovnim djelima, primjer je specifičnog umjetničkog izraza i kulture življenja 60-ih godina. Prostori vile dijelom su rezervirani za dokumentaciju, prezentaciju i stručnu obradu materijala koji je u vezi s hrvatskom umjetnošću konstruktivizma pedesetih i šezdesetih godina.
1980. godine Vjenceslav Richter i njegova supruga Nada Kareš-Richter darovali su gradu Zagrebu, tadašnjoj općini Črnomerec, svoju kuću s vrtom i umjetnička djela Vjenceslava Richtera nastala u razdoblju od 1964. do 1979. godine.
Odlukom Gradskoga poglavarstva donesenom 1997. godine, a na temelju Darovnog ugovora donatora Gradu Zagrebu iz 1980. godine i aneksa Ugovora iz 1993. godine, Zbirkom Vjenceslava Richtera i Nade Kareš-Richter upravlja Muzej suvremene umjetnosti.
Vjenceslav Richter, arhitekt, urbanist, slikar, crtač, grafičar, skulptor, scenograf, teoretičar dizajna i istraživač novih likovnih mogućnosti na raznim područjima oblikovanja, rođen je 08. 04.1917. godine u Drenovi (Sv. Ivan Zelina) kraj Zagreba, a umro u Zagrebu 02.12. 2002. godine.
Diplomirao je 1949. kod ing. arh. Zdenka Strižića na arhitektonskom odsjeku Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
U godinama od 1937. do 1941. Vjenceslav Richter prati razvoj dizajna u svijetu putem engleskog časopisa "Art and Industry", a posebno proučava djela umjetnika "oktobarske avangarde" i ruskih konstruktivista.
Zanimao se za Tatlina i El Lissitzkog te za djela njemačkog ekspresionističkog arhitekta Mendelsona i Le Corbusiera.
U vrijeme Drugog svjetskog rata sudjeluje u antifašističkom pokretu, a godine 1946. počeo se baviti arhitektonskim projektima i izvedbama izložbenih paviljona u zemlji i u svijetu.
Vjenceslav Richter,photos
https://www.google.hr/search?q=Vjenceslav+Richter&client=opera&hs=c5U&sa=N&biw=1745&bih=857&tbm=isch&tbo=u&source=univ&ved=0CBoQsAQ4CmoVChMI5efQge34xwIVKpRyCh0Zcw9O