Otkrijte kako su ulice Zagreba mijenjale imena kroz jedno stoljeće
https://www.vecernji.hr/zagreb/otkrijete-kako-su-to-ulice-zagreba-mijenjale-imena-kroz-jedno-stoljece-1060945
Vanja Radovanović, autor bloga Nepoznati Zagreb, pronašao je plan Zagreba iz 1951., u kojem se već u uvodu spominje da su 194 ulice “u posljednje vrijeme preimenovane”
Da je Jadranko Črnko svoju pjesmu Zagrebačkim ulicama posvetio nekoj konkretnoj ulici, ta bi pjesma vjerojatno odavno prestala biti evergrin. Jer bi joj možda promijenili ime. Prebirući povijesne arhive, dolazimo do zaključka kako samo mijena na tim ulicama stalna jest. Vanja Radovanović, autor bloga Nepoznati Zagreb, pronašao je plan Zagreba iz 1951., u kojem se već u uvodu spominje da su 194 ulice “u posljednje vrijeme preimenovane”. No, to nije i period najintenzivnijih promjena. Od 1990. do 2007. preimenovane su čak 474 ulice te trgova. Neke su i zaboravili – Teško je uspoređivati Zagreb 1945. i 1991., grad je bio puno veći 1991. U svakom slučaju, broj ulica preimenovanih 1991. i iduće dvije do tri godine je znatno veći od broja ulica kojima su imena promijenjena 1945. – kaže Radovanović. Foto: Milan Ilić Grafika: Milan Ilić Jasno je da su ustaše promijenili sva imena koja su podsjećala na Kraljevinu Jugoslaviju, ali i ulice koje su podsjećale na ideju sveslavenskog jedinstva. Prema radu triju autorica s PMF-a Jelene Stanić, Laure Šakaja i Lane Slavuj objavljenog u časopisu Migracijske i etničke teme 2009.godine, koji se jedini sustavno bavi preimenovanjima zagrebačkih javnih prostora, izbacili su i trgove nazvane prema državnicima SAD-a i članicama antifašističke koalicije, protivnicama NDH u Drugom svjetskom ratu. Preimenovali su i Stančićevu, nazvanu prema Marku Horvatu Stančiću, branitelju Sigeta, najveće zapreke Turcima u prodoru na Zapad – radi održavanja dobrih veza s muslimanima. Ulice su dobili pobornici ustaštva poput Stipe Javora i Petra Milutina Kvaternika. Ili prema kriteriju iskazivanja tijesnih veza s BiH, pa su ulice dobili ban Kulin i Mehmed Džemaludin Čaušević. Nije zanemarena nacionalna baština pa su ulice dobili Ante Trumbić i Milan Šufflay, ali ni dobri odnosi sa silama Osovine. Nastaje Trg Münchenskih žrtava u spomen na nacistički puč te Mussolinijeva ulica prema Arnaldu Mussoliniju, uredniku fašističkog lista. Neke ukinute nazive ustaški režim nije stigao nadomjestiti pa su u kartama iz NDH ucrtani kao bezimeni trgovi označeni brojevima, I., II. i III., navode znanstvenice s PMF-a. Triput u 70 godina S dolaskom nove vlasti uklanjaju se nazivi koje je uvela stara. Trumbićeva je opet Dalmatinska, Šufflayeva Masarykova, Javorova Praška... Dolaze i nova imena. Duićev trg je Trg Petra Drapšina, Trg Kulina bana postaje Trg žrtava fašizma. Ali, nestaju ulice i trgovi Josipa Jelačića, Petra i Tome Erdödyja, Bauerova, a dolaze imena koja vrednuju noviju povijest. Ulice dobivaju komunisti, vojne postrojbe, događaji i ideje. Lokacije su birane pažljivo, uz indikativne procese poput spajanja četiriju ulica Donjeg grada. Vukotinovićeva, Hatzova, Žerjavićeva i Trenkova, tj. “zeleni val” dobivaju ime 8. maja. Možda i najljepši zagrebački trg koji se zvao Sajmište, pa Kazališni, Sveučilišni, Aleksandra I. i Trg I. konačno dobiva ime Trg maršala Tita. Plansko je mijenjanje imalo i svojih štucavica, poput raskida sa Staljinom. – To se može vezati s nestankom Ulice Crvene armije te Staljinova trga. Bilo je još pojedinačnih preimenovanja, npr. Krapinska u Moskovsku kada je tvrtka Nikola Tesla počela izvoziti u tadašnji SSSR – kaže Radovanović. A onda se ponovo mijenja vlast. Nakon 1990. 21 posto ulica Donjeg grada mijenja naziv, u stara ili još starija imena. Ima i novih, po osobama kojima je nova vlast dala povijesnu relevantnost. Šest od 16 novih naziva dobivaju kraljevi i kneževi – Borna, Ljudevit, Mislav, Mutimir, Višeslav i Držislav. Zanimljivo, trg na kojem je sjedište HDZ-a imenovan je Trgom hrvatskih velikana, a kada je stranka izgubila na izborima 2000., taj trg dobiva svoje mjesto malo dalje. Miču se politički i ideološki simboli prošlosti i mjesto ustupaju ilirskom preporodu, političarima promicateljima hrvatstva te hrvatskim vladarima. Prepoznajemo, kaže i Radovanović, jednu ulicu kojoj je ime promijenjeno najviše puta – Varaždinska/Dubrovačka – nekad tretirana kao dvije odvojene ulice, Moskovska, Beogradska, Ulica proleterskih brigada, a sad je Ulica grada Vukovara. Politička preorijentacija glavni "motor" promjena U časopisu Migracijske i etničke teme Jelena Stanić, Laura Šakaja i Lana Slavuj s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta obradile su 2009. temu preimenovanja zagrebačkih ulica i trgova. Pet je razdoblja, navodi se u tekstu, ideološki motiviranih imenovanja i preimenovanja – modernizacija Hrvatske kada je provedeno prvo službeno imenovanje, razdoblje Kraljevine SHS/Jugoslavije, NDH, razdoblje socijalizam i razdoblje nakon demokratskih promjena 1990. Posljednja tri razdoblja najintenzivnija su te i danas izazivaju brojne prijepore. Kako su se u Zagrebu smjenjivali režimi, tako su se mijenjala i imena ulica, pogotovo onih u centru grada. Politička preorijentacija glavni je motiv za promjene imena ulica. Posljednji val preimenovanja obilježava davanje imena na staru nacionalnu kulturnu i povijesnu tradiciju.