Kiklop, premijera Velika scena
Petak, 22. veljače 2019. 20:00
http://www.gavella.hr/predstave/aktualne_predstave/kiklop
Kiklop Ranko Marinković
Redatelj i autor dramatizacije: Saša Anočić
Dramaturginja: Petra Mrduljaš
Scenograf: Saša Anočić
Asistent scenografa: Tomica Hrupelj
Kostimografkinja: Marita Ćopo
Autor glazbe: Matija Antolić
Autorica video materijala: Jelena Sušac
Oblikovatelj svjetla: Zdravko Stolnik
Suradnica za scenski govor: Ivana Buljan Legati
Vizualni identitet predstave: Vanja Cuculić / Studio Cuculić
Autorica fotografija: Vladimira Spindler
Igraju:
Melkior: Franjo Dijak
Maestro: Dražen Kühn
Atma: Filip Šovagović
Beznogi, Mali, Njutanji, Gost u Dajdamu, Kero: Nenad Cvetko
Fredi, Pukovnik, Slijepac: Hrvoje Klobučar
Thernardier, Major liječnik, Invalid s vagom, Melankolik: Sven Medvešek
Ugo: Živko Anočić
Luda pijanistica, Elza, Gošća u Dajdamu: Antonija Stanišić Šperanda
Čičak, Menjou, "Meksikanac", Vodnik 2: Andrej Dojkić
Starija glumica, Žena na ulici, Mama Kurtova: Natalija Đorđević
Major obuke, Cviker, Gost u Dajdamu: Ivica Pucar
Vodnik 1, Vojnik seljak, Hermafrodit, Plakater, Cikorije: Ivan Grčić
Enka: Martina Čvek
Vojnik Mađar, Trafikant, Gost u Dajdamu, Vodnik 3, Regrut 2, Tartuffe: Andrej Kopčok
Mitar: Đorđe Kukuljica
Mršavi student, Šofer (prolaznik s novinama), Gost u Kutiću, Regrut 1, Maršal Dvora: Nikola Baće
Vivijana: Dijana Vidušin
Kurt, Krele, Brabonjak (prolaznik): Janko Rakoš
Don Fernando: Amar Bukvić
Acika (bolničarka), Žena na ulici, Gošća u Dajdamu, Gošća u Ugodnom kutiću: Anja Đurinović Rakočević
Starac Sitni
Starac Orijaški
Inspicijentica: Snježana Majdak
Šaptačica: Andrea Glad
Prva proba: 24. listopada 2018. Premijera: 22. veljače 2019.
O predstavi
"Kiklop" Ranka Marinkovića neosporno se ubraja među klasična djela hrvatske književnosti 20. stoljeća, a neki ga smatraju i prvim postmodernim hrvatskim romanom. Na jednoj razini, "Kiklop" je omaž boemskom ozračju međuratnoga Zagreba u kojem je Tin Ujević pisao i obilazio kavane, što su bile poprišta intelektualnih nadmetanja jednog od posljednjih naraštaja umjetnika-erudita. U tom miljeu kreće se sada već gotovo arhetipski lik Melkiora Tresića, mladoga intelektualca u potrazi za identitetom, u isti mah zadivljena i zgađena plejadom likova s kojima se želi poistovjetiti, poput očinske figure pjesnika Maestra te zbunjujućeg Uga, istodobno neodoljivog, odvratnog i smiješnog. Na drugoj razini, roman je i ljubavna priča kojoj je u žarištu Žena-Nepoznanica. Melkior joj nadijeva ime Vivijana, prema francuskoj glumici Viviane Romance, stvarajući u umu i mašti utjelovljenje vječne žudnje koja poprima obrise niza mitskih i literarnih žena, budeći u Melkioru neizdrživu ljubomoru, ali i idealističku čežnju za ljepotom. Ovaj roman složene strukture može se čitati realistično, kafkijanski, pa čak i pirandellovski, a da se njegova slojevitost pritom ne iscrpi, čemu teži i nova scenska adaptacija – nakon više od četiri desetljeća – koju potpisuje redatelj predstave Saša Anočić...