Knjiga Lobiranje i diplomacija
http://www.andrejplenkovic.com/index.php?option=com_content&view=article&id=378:predstavljanje-knjige-lobiranje-i-diplomacija&catid=19:skupovi&Itemid=127
Predstavljanje knjige »Lobiranje i
diplomacija«
U Hrvatskom povijesnom arhivu održano je
predstavljanje knjige Petre Petrić Lobiranje i diplomacija. Zastupnik Plenković
bio je jedan od uvodničara
Knjiga je posvećena tehnikama političkog
komuniciranja, a kao primjer analizirano je lobiranje hrvatske diplomacije za
rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda o okupiranim područjima u
Hrvatskoj iz 1994. i 1995. godine.
Plenković je govorio o tome kako je prije 20
godina angažiranom i koordiniranom diplomatskom akcijom Hrvatska uspjela u
rezoluciju Opće skupštine ugraditi sve bitne sastavnice koje su zajamčile
teritorijalnu cjelovitost Hrvatske te stvorile preduvjete za oslobađanje
okupiranih područja i mirnu reintegraciju.
Iz perspektive zastupnika u Europskom
parlamentu pojasnio je lobističke aktivnosti koje se odvijaju u Bruxellesu u kontekstu usvajanja zakonskih
akata Europske unije.
Na predstavljanju su govorili bivši ministar
vanjskih poslova dr.Mate Granić, saborski zastupnik dr. Davor Božinović,
predsjednik Hrvatskog društva lobista Natko Vlahović i autorica knjige.
Europarlamentarac
Andrej Plenković o BiH
http://www.vecernji.ba/rezolucija-eu-za-bih-politicki-je-okvir-za-njenu-buducnost-922873
Rezolucija EU za BiH
politički je okvir za njenu budućnost
Za rezoluciju je bilo
468 zastupnika, a protiv samo 80 stoga Lagumdžijina teza o glasovima EU desnice
ne stoji
Kakva je budućnost rezolucije Europskog
parlamenta o BiH? Koliko ona obvezuje visokog predstavnika Valentina Inzka? Koliko
će se na njoj temeljiti politika EU-a prema BiH? - samo su neka od pitanja o
kojima u intervjuu za Večernji list govori zastupnik HDZ-a u Europskom
parlamentu Andrej Plenković.
Što nakon rezolucije? Koliko ona može biti
temelj za politiku Europske komisije i općenito EU-a prema BiH?
Rezolucija će imati utjecaj na formiranje
stavova izvršnih institucija EU-a prije svega Europske komisije. Ona
predstavlja jasnu političku poruku i volju političkih skupina u Europskom
parlamentu o aktualnom stanju u BiH. Osim što izražava zabrinutost za nepostojanje
konsenzusa o ustavnim reformama, isto tako prepoznaje i određena kretanja koja
opstruiraju dogovor, bilo da je riječ o procesima centralizacije ili retorici
koja dovodi u pitanje opstojnost BiH. Stoga je dobro da je Europski parlament
poslao važnu poruku decentralizacije, ravnopravnosti, načela federalizma i
legitimnog predstavljanja u institucijama kako bi se osigurao put Bosne i
Hercegovine u Europsku uniju.
Možemo li očekivati inicijativu glede njezine
provedbe?
Njen utjecaj će sigurno biti značajan za
dijalog koji se vodi između političkih čelnika u BiH. Decentralizirani ustroji
država i federalni modeli su uobičajena pojava u nizu zemalja EU. Stoga nema
nikakvog razloga da se takva europska ustavnopravna praksa ne bi mogla
primijeniti i u složenoj zemlji poput Bosne i Hercegovine.