Komunikacijska polja... i pravila....
Tri temeljna polja u iskustvu čovjeka, kao komunikatora, odredjuju njegov odnos, riječju i gestom, prema onima s kojima komunicira, ovisno o kategorijama odnosa i odrednica.
Čovjekovo intimno polje je, od tijela, u radiusu oko 50 cm.
Taj prvi krug najbliži tijelu, je tzv „intimno polje“,
....od 50 cm do 120 cm, od tijela, je „privatno polje“
..... a sve dalje i dulje od toga je „javno polje“
Tako dugo dok sam još sam, samo sam još ja.
Tako dugo dok sam još među znancima, još sam znanac.
Ali čim uđem među nepoznate –
Čim stupim na ulicu – na ulicu izlazi pješak.
Kad ulazim u tramvaj – u tramvaj ulazi putnik.
Kad ulazim u draguljarnicu – u draguljarnicu ulazi gospodin.
Kad guram kolica za kupovanje samoposlugom – to mušterija gura kolica za kupovanje samoposlugom.
Kad ulazim u robnu kuću – to čovjek raspoložen da kupuje ulazi u robnu kuću.
Tek što pojedem – već mogu kazati: mi potrošači!
Tek što mi nešto ukradu – već mogu kazati: mi posjednici!
Ne ispunjavam svoje dužnosti prema društvu – i već sam građanin.
Ne bježim od strke – i već sam buntovnik.
Onda netko ne izlazi iz jurećeg vlaka – netko? Putnik.
Onda netko govori bez akcenta – netko? Ovdašnji.
Onda se netko nađe nasuprot – i postaje susjed.
Dakle, u javnom polju, su svi ljudi koje susreće, kraj kojih prolazi, koji ga okružuju i s kojima uopćeno komunicira, pa je u tom polju i izbor riječi i način njihova kazivanja, osobito biran i pažljiv smijerom, značenjem, ukupnim smislom...Primjerice, susret s direktorom, istupanje na seminaru , izlaganje teme u grupi koja sluša ili kojoj se obraća idejom i programom koji se nudi itd. Sve pripada javnom polju – biranih i pažljivih riječi...
Drugo –privatno polje, je ono u kojemu su prijatelji i dobri znanci s kojima se pretežito dijeli vrijeme, zajednička zanimanja i zabave, često razgovara, pa su i riječi opuštenije, manje pažljivo birane, spontanije, izravnije, često je rečenica tek u naznaci, bez pune strukture s mjestom subjekta , predikata, priloških oznaka i svih vrijednosti normativno-govornih odrednica.
Treće –intimno polje je „samo za posebno izabrane“..
Koga i u kojim uvjetima se prepušta u taj prostor –„intimnog polja“....?
To je draga osoba,ljubav kojoj je posve blizu, kojoj je uz uho, koju dodiruje i šapće joj, a tada su i riječi osobito birane i svaka od riječi kazana tada, u tim uvjetima, u prostoru intimoga polja,najintimnijega, ima i osobito značenje......čak i neka posebna, skoro vulgarna riječ, u intimnom polju dobija značenje uzbudjenja i snažnoga poticaja...
Recimo – riječ „p..“, "k"... "j".... kazana u intimnom polju , u milovanju, je poticaj za žar strasti a , ista riječ, prebačena u drugo polje, recimo u „javno polje“ ima značenje prijetnje, psovke, svadje, sukoba..
A ta riječ u „privatnom polju“ znači brže objašnjenje ideje koja slobodno,spontano, prijateljski razmjenjuje s prijateljima, s kojima se često susreće,—i u mnogim smjerovima razgovora i priča sličnih afiniteta i svjetonazora
Zato je potrebno sve shvatiti i diferencirano, osjetljivo njegovati, jer –kriva riječ u krivom smjeru, u pogrešnom polju, ima posve druge efekte i izaziva mnogo vrsta nesporazuma.....a nastali nesporazumi se uvijek složenije ispravljaju nego što nastaju....
KOMUNIKACIJSKI PENTAGON
Kakvoća u komunikaciji svakodnevice
U komunikacijskoj interakciji koja predmijeva šiljatelja poruke-govornika i primatelja poruke-slušatelja, koji svojom reakcijom iskazuje koliko je i kako poruku usvojio, najčešće nailazaimo na pet varijacija koje se kakvoćom i opsegom razmijenjenoga sadržaja klasificiraju, kao što nam pokazuje shema:
Zamislimo li znakom „A“ opseg i volumen sadržaja informacije koja se razmjenjuje u odnosima šiljatelja ( Š ) i primatelja ( P ), iskustveno svrstavamo odnose kao što slijedi:
Šiljatelj ( Š ) Primatelj ( P )
1.) A = A
(znači da su šiljatelj i primatelj sličnoga obrazovnog i iskustvenog standarda, možda slične dobi,generacijske srodnosti i znanja, pa je puni opseg i značenje poruke od šiljatelja prešao k primatelju, a to znači da je komunikacija vrlo kvalitetna.)
2.) A = +A
ovaj odnos pokazuje da je sadržaj poruke šiljatelja primljen potpuno, pa i više, s poticajem za dopunsko kreativno promišljanje potaknuto primljenim sadržajem, pa je primatelj nadahnut i stvaralački pokrenut)
3.) A = - A
( rezultat pod 3. pokazuje da je primatelj usvojio manji opseg sadržaja od onoga koji mu je šiljatelj želio usmjeriti i prenijeti, pa je komunikacija takvoga ishoda slabijega značenja )
4.) A = 0
( primjer 4. pokazuje da je cio sadržaj koji je šiljatelj usmjerio primatelju, posve izgubljen, propao, bilo da je primatelj indisponiran, dekoncentriran ili je posve „isključen“ iz trenutka, a pažnjom je u posve drugom smjeru ...različitom od bilo kakve veze sa sadržajem odaslane poruke...možda je u odnosu šiljatelja i primatelja velika razlika u vrstama i kakvoći znanja, obrazovanja, životne dobi i niza drugih iskustava)
5.) A - nije A
(komunikacijski odnos pod 5. pokazuje da je primatelj posve drugačijega shvaćanja i odnosa prema sadržaju koji mu šiljatelj upućuje i posve ga odbacuje, negira i time stvara podlogu za moguću polemiku ili raspravu.....)
Polemika je najsloženija vrsta komunikacije, kada se dva posve različita stajališa glede nekoga subjekta, razmatraju širokim pristupom sudionika i obilatom razmjenom argumenata, dokaza...
Sudionici nastoje braniti svoj stav, svoje poglede i odnose prema subjektu, potiskujući stajalište i odnos suparnika, u polemici.
Stajališta se bruse snagom i brojem argumenata glede temeljnoga subjekta polemike i izbjegava se osobno vrijedjanje supranika i nedolična atribucija protivnika, izvan temeljnoga polja sadržaja polemike. Složenost i delikatnost polemike pokazujke da je, općenito u javnom prostoru, na javnoj sceni, vrlo malo vrsnih polemičara, erudita s naglašenom etikom uz motive polemike, u profilu komunikatora, poglavito sudionika polemike.
Polemika može imati stanovitu prispodobu s ring –scenom, u području „duhovnih aktivnosti“, borbe umnika.