Gospodin Krešimir Krešo Dolenčić režira za veliku
scenu zagrebačkog HNK dramu Ludjakinja iz Chaillota, francuskoga pisca i jednog
od najvećih intelektualaca XX. stoljeća, Jeana Giraudouxa.
Premijera je 31.siječnja, 2014.u 19,30 sati, na dan
sedamdesete obljetnice piščeve smrti.
Za portal Collegium Hergešić, gospodin Dolenčić je
zamoljen za riječ o svojemu vidjenju djela danas i kod nas.
U očekivanju Vaše najnovije režije, na sceni
zagrebačkoga HNK,starija kazališna publika se sjeća nekadašnjeg susreta s
djelom, u sezoni 1963./64. u režiji Prof. Georgija Paro, s gospodjom Belom
Krležom u naslovnoj ulozi i najjačim snagama tadašnjega sastava Drame HNK.
Bela Krleža se tada sjećala da je “model” za svoj lik
Aurelie, bila našla u slučajnom susretu s likom jedne deklasirane grofice u
Veneciji, čija je otmjenost oslonjena na odgoj, bila u vertikali, a sve ostalo
je koreliralo s klošarstvom i vizualnim oblikom protesta, pobune spram
novostvorenih bogatuna kao društvene snage skorojevićskih kretanja i ambicija
mnogih vrsta zlorabe..
Prof. Paro je tada sve dao kao veliku društvenu satiru
i osobitu vrstu alegorije, kao prikaz neke moguće vizije apsurdnih socijalnih
devijacija, kakve su tada bile izvan sfere i najsmionije imaginacije….snažna i
smiona vizija na rubu mogućega čak i u mašti….
U medjuvremenu,za pola stoljeća od te interpretacije
slavnoga djela na sceni HNK, u koordinatama društvenih pojava suvremene Europe,
djelo Ludjakinja iz Chaillota ima gotovo zrelu mogućnost skoro naturalističke
prezentacije....
Gdje ste, molim Vas, gospodine Dolenčić, odlučili
polazišno biti u razvitku te drame i kako je intonirate interpretacijom koju
ćemo susresti u najnovijem životu slavnoga djela na sceni HNK?
- Kao prvo treba reći da je
tekst napisan u još okupiranom Parizu 1942. godine, a praizveden sa ogromnim
uspjehom 1945. Već tada je tekst imao snagu posve aktualnog trenutka. Parižani
su u nekim likovima prepoznavali ratne profitere, zelenaše i uopće cijelu tu
bulumentu ljudi koji su se ratom okoristili na najgori mogući način, bez
ikakvog obzira.
Sam autor vizionarski
još 1942. na raznim mjestima govori o tome da se za "mir treba dobro
pripremiti", upravo zato da nakon što se rat završi (a on je bez ikakve
sumnje bio da će se rat završiti upravo kako se i završio), ne smije se
dopustiti takvom soju ljudi koji će se pohlepno i bahato okoristiti tuđom
patnjom. S druge strane on je i veliki zagovornik određenog konzerviranja (mada
ne i konzervativnog) tradicionalnih vrijednosti malog čovjeka, drži do očuvanja
prirode i boljeg odnosa prema životinjama. I sve to zaodijeva u poetsko ruho
rekao bih "aktivističke bajke", prekrasnog jezika i duboke simbolike
koja se uzdiže u svoju kazališnu svevremenost. I tako smo došli u
vrijeme naše, 2014. godinu kada se čini da su junaci "Luđakinje iz
Chailotta" oživjeli u dramskom pismu prije najviše dvije - tri
godine. Groteskna stvarnost koju živimo, prepuna dokaza kako svijetom doista
upravlja elita koja prodaje hranu i energiju, bolesti, glad, ratove, oružje,
lijekove i manipulira ljudima kao stokom za klaonicu.
-
Zar nije fantastično da
se u zadnje vrijeme pojavio i izraz "fracking", tj. kopanje u potrazi
za plinom posvuda, pa i ispod naseljenih mjesta, što uzrokuje zagađenja voda,
bolesti i propadanje usjeva, a o tome se tek nagađa u "Luđakinji iz
Chailotta" prije 72 godine.
-
-
Danas sve to zvuči kao
dramatizacija nekoliko aktualnih skandala, bilo kod nas, ili u Europi. I da, nemamo
snage, a tako bismo htjeli da svi oni jednom, odjednom i zauvijek nestanu!
-
-
Svi ti pohlepom
zaslijepljeni upravitelji ljudskih života da uđu u neku rupu i da ih više
nikada ne vidimo. No, gdje završavaju dobre namjere, plemenite ideje, pravedna borba, a
gdje započinje pak drugo zlo, ono što se naziva "diktatura
proletarijata", mašina koja je u svom pravednom gnjevu, ideološki
podržavana, pobila milijune ljudi u raznim revolucijama? Imamo li pravo na to?
"Luđakinja
iz Chailotta" je tekst kojega bi svatko trebao pogledati i razmisliti o
svojoj vlastitoj mogućoj ulozi u ovom svijetu.
Jer "Svijet
je lijep i dobar, Bog je tako htio. Čovjek tu ne može ništa" kaže Aurelie,
glavna junakinja naše predstave.
Hvala Vam na
pažnji gospodine Dolenčić i na riječi čitateljstvu e-portala Collegium
Hergešić....
Jean Giraudoux
Luđakinja iz
Chaillota
http://www.hnk.hr/drama/ludakinja_iz_chaillota