Kriza u Agrokoru je ruska kazna Hrvatskoj. Most? Oni djeluju destruktivno
https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/kriza-u-agrokoru-je-ruska-kazna-hrvatskoj-most-oni-djeluju-destruktivno-20170515
Franjo Gregurić, nekadašnji hrvatski premijer i osoba koju s Nikicom Valentićem mnogi danas nazivaju vladarom u sjeni Plenkovićeve vlade, progovorio je o krizi u Agrokoru, za koju smatra da je ruska kazna zbog loše hrvatske politike prema toj zemlji. U isto vrijeme hvali Andreja Plenkovića, no zamjera mu jednu stvar
Na pitanje novinara Jutarnjeg lista je li istup ruskog veleposlanika u Hrvatskoj Anvara Azimova, u kojem se obrušio na Agrokor početkom godine, kazna zbog političkog odmaka od Rusije, Gregurić kaže da je i on to tako protumačio.
'Sberbank i VTB su banke u većinskom vlasništvu ruske države i sve što se događa i što se tamo službeno govori ne dolazi bez odobrenja državnog vrha, čak i Putina, pogotovo kada je riječ o ovom području', kaže Gregurić. Dodaje da je premijer Andrej Plenković napravio korak naprijed jer je nakon dvije i pol godine poslao veleposlanika u Moskvu.
Ipak, zamjera mu jedan potez spram Rusije. Naime, Plenković je, čim je postao predsjednik Vlade, otišao u službeni posjet Ukrajini i tamo otvoreno stao na ukrajinsku stranu kada je Krim u pitanju. 'Nije pogriješio što je otišao tamo, ali nije trebao govoriti o Krimu. U tom je trenutku već bio predsjednik hrvatske Vlade', kaže Gregurić, a Plenkovića smatra političarem pred kojim je budućnost i koji bi mogao puno napraviti za Hrvatsku.
Ovaj danas, kako sam kaže, umirovljenik odbacuje predodžbu da s Nikicom Valentićem zapravo upravlja Hrvatskom.
'To mi je potpuno neshvatljivo, priznajem i razočaravajuće. Ne može se očekivati ni od mene, ni od Valentića, koji smo sudionici stvaranja Hrvatske, da nam bude svejedno što se danas događa… Danas ne mogu nikome ništa narediti, nisam ni u jednom tijelu vlasti. Nisam savjetnik premijera. Kao da postoji neka fobija od nas', kaže.
Priznaje da je suradnju HDZ-a i Mosta u početku odobravao. 'Javno sam na televiziji rekao da je dobro što se Most pojavio kao katalizator između SDP-a i HDZ-a, kao netko tko može ponuditi novu viziju budućeg razvoja. Nažalost, opće je mišljenje da se očekivanja ne ostvaruju. Pojedinci svojim javnim istupima i neprincipijelnim ocjenama pojedinih dužnosnika ne pridonose sređivanju političke scene Hrvatske. Nažalost, djeluju destruktivno', poručuje Gregurić.
Stier se napokon oglasio, Plenkoviću se ovo neće svidjeti
https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/stier-se-napokon-oglasio-plenkovicu-se-ovo-nece-svidjeti-20170516
Ministar vanjskih poslova i politički tajnik HDZ-a Davor Ivo Stier konačno je, prvi put, komentirao krizu u kojoj se našla Vlada nakon svađe s Mostom, kazavši da je gradio tu koaliciju HDZ-a i Mosta i da mu je doista žao što nije uspjela
Stier je kazao da su na Predsjedništvu HDZ-a raspravljali o razlazu s Mostom, gdje je on kazao da bi u takvoj situaciji najpoštenije bilo ići na nove izbore.
'Međutim, naravno da se moraju uzeti u obzir i ona razmatranja koja su naglašavala kako je Hrvatska već 2015. i 2016. imala parlamentarne izbore. I u tom segmentu se napravio jedan zaključak koji je, rekao bih, kompromisan, da se pokuša vidjeti prvo što se tiče te nove većine u Saboru, a onda i drugi element, spremnost HDZ-a da se ide i na parlamentarne izbore. To je bio zaključak. Mislim da se ne treba toga bojati', izjavio je Stier za Večernji list.
Na opasku da to znači da je on imao drukčiji stav od predsjednika stranke Plenkovića, Stier je odgovorio da može samo ponoviti to što je rekao.
Iskopali smo neke detalje o tajanstvenom Karamarkovu institutu
https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/iskopali-smo-neke-detalje-o-tajanstvenom-karamarkovu-institutu-20170515
Tek rijetke i strogo kontrolirane objave na Facebooku Tomislava Karamarka otkrivale su da bivši šef HDZ-a nipošto ne miruje. Hodao je po svijetu i prikupljao dragocjene savjete za novi oblik djelovanja. Svoj Institut za sigurnost i prosperitet registrirao je kao udrugu, ali o detaljima novog angažmana i dalje šuti. No njegov trenutno najbliži suradnik i tajnik njegova novoosnovanog instituta Robert Bosak otkrio nam je nekoliko stvari
Karamarkov institut smješten je u Masarykovoj ulici u samom centru Zagreba, a osnivačka skupština održana je prije nešto više od mjesec dana. Institut za sigurnost i prosperitet Hrvatske upisan je u Registar udruga 5. svibnja. Na čelu mu je Karamarko, a tajnik je Robert Bosak, koji je na izborima 2015. bio nezavisni kandidat HDZ-a na manjinskoj listi.
Bosak je političkim angažmanom punio novinske stupce jer je u isto vrijeme bio vlasnik agencije za ispitivanje javnog mnijenja.
Tko je bio na osnivačkoj skupštini i tko su ljudi koji će sudjelovati u radu Instituta, nije želio otkriti. 'Bit će uskoro sve javno obznanjeno. Ali ima tu već i akademika i profesora i doktora', hvali se Bosak za tportal.
Napominje da se bivši prvi potpredsjednik Vlade želio maknuti iz politike i da je osnivanje Instituta 'dobar put za budućnost'. 'Hrvatskoj to fali. Putovao je po inozemstvu i vidio je kako to rade u RUSI-ju. Ne vidim razloga da to ne ide u pozitivnom smjeru', kaže nam Bosak.
Napominje da je jako interesantno to da svi sve probleme u proteklih godinu dana vežu uz Karamarka. 'On ne stoji iza toga, niti kontaktira s nekim iz HDZ-a', zaključuje Bosak.
Predsjednica primila članove Europske akademije znanosti i umjetnosti
http://predsjednica.hr/objava/1/1/1542
16. svibnja 2017. Zagreb
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je izaslanstvo ugledne međunarodne akademske udruge, Europske akademije znanosti i umjetnosti koju su 1990. godine osnovali austrijski kardinal Franz König, filozof i politički teoretičar Nikolaus Lobkowicz i prof. dr. Felix Unger, prvi kirurg koji je izvršio transplantaciju srca u Europi.
Akademija danas okuplja oko dvije tisuće članova uključujući i trideset i tri nobelovca. U ime Europske akademije znanosti i umjetnosti Predsjednicu su posjetili predsjednik akademije prof. dr. Felix Unger i član akademije, bivši slovenski političar i rektor Mariborskog sveučilišta prof. dr. Ludvik Toplak.
Prilikom susreta bilo je riječi o pitanjima budućnosti Europske Unije, te izgradnje mostova suradnje diljem Europe. Prof. dr. Unger predstavio je projekt Europske akademije znanosti i umjetnosti pod nazivom „Next Europe“.