Mala zemlja za sve veći broj komunikologa
http://www.academlink.com/vesti/mala-zemlja-za-sve-veci-broj-komunikologa
Za razliku od studija na područjima prirodnih znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, broj studijskih programa vezanih za komunikacijske znanosti u Hrvatskoj kontinuirano raste. Je li došlo vrijeme da se hrvatska visokoškolska zajednica umjesto osnivanju novih studija, jače posveti jačanju i razvoju onih koji već postoje?
Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu, privatna institucija s državnom potporom, nedavno je objavilo kako u novoj akademskoj godini 2018./2019. započinje s izvođenjem diplomskog sveučilišnog studija komunikologije. “Polazeći od aktualnog društvenog konteksta, potreba na tržištu rada, kao i novijih trendova u promišljanju obrazovanja današnjih komunikatora i medijskih djelatnika, na diplomskom studiju komunikologije studentima su ponuđena dva usmjerenja: Interkulturalna komunikacija i novinarstvo te Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću”, navedeno je u priopćenju odaslanom medijima.
Osnivanje novog studija komunikologije izazvalo je raspravu na društvenim mrežama jer u posljednjih 13 godina u našoj zemlji slični studiji niču kao gljive poslije kiše. Samo u Zagrebu i okolici izbrojili smo ih nekoliko: komunikologija na Hrvatskim studijima, novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti, novinarstvo te odnosi s javnošću i studij medija na Sveučilištu VERN, komunikacijski menadžment na Veleučilištu Baltazar Krčelić u Zaprešiću, a dodamo li tome komunikologiju na Sveučilištu Sjever, studij turizma i komunikologije u Zadru, studij medija i kulture na Sveučilištu Dubrovnik i druge, opravdano se postavlja pitanje gdje će mladi ljudi s diplomama tih studija raditi. Istodobno, u Hrvatskoj se vrlo rijetko otvaraju studiji na STEM području (prirodne znanosti, tehnologija, inženjerstvo i matematika) koje uvelike oblikuje moderna društva zasnovana na fascinantnom razvoju tehnologije.
Različiti studiji, isti profesori
- Ne znam odakle toliki interes mladih za studije komunikologije i novinarstva, možda je to njima i dalje privlačno i popularno, baš kao što je u doba kad sam ja studirala bila popularna sociologija ili filozofija. No otkad postoji državna matura, uviđam da mnogim našim studentima novinarstvo nije prvi odabir. Dakle, među stotinjak mladih koliko ih na FPZG-u godišnje upiše studij novinarstva, velik je broj onih koji su to upisali samo da bi nešto studirali. Studenti novinarstva kod nas na trećoj godini biraju smjerove: trenutačno je opća pomama za smjerom odnosa s javnošću, dok je nekad veliki interes vladao za televiziju - rekla je dr. Tena Perišin, profesorica novinarstva, informacijskih i komunikacijskih znanosti s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu (FPZG).
- Apsolutno mislim da je u Hrvatskoj previše srodnih studija komunikacijskih i informacijskih znanosti. I onda ne samo da se preklapaju isti kolegiji, nego ih i drže isti profesori. Problem je što i svi ti studiji nude iste, mahom teorijske predmete. Zasad jedino studij novinarstva na FPZG-u nudi praktičan rad u studentskim medijima, no i tu treba napraviti puno više. Digitalna je revolucija donijela goleme promjene - rekla je dr. Perišin koja smatra da bi trebalo napraviti i temeljite promjene u studijima komunikacijskih znanosti i novinarstvu.
- Možda zvuči heretički, no po meni bi Sveučilište u Zagrebu, koje ima studij novinarstva na FPZG-u i komunikologiju na Hrvatskim studijima, trebalo napraviti iskorak tako da ta dva studija udruže snage. Umjesto da porezni obveznici duplo plaćaju za dva srodna studija na SuZG-u, mogli bismo napraviti jedan odličan studij koji bi nudio sve ono što nude i srodni fakulteti na Zapadu te išao ukorak s izazovima digitalnog doba. Danas na Zapadu nema modernog studija novinarstva bez inovacijskih laboratorija u kojima surađuju prirodnjaci i društvenjaci. Potrebno je više interdisciplinarnosti među postojećim fakultetima - istaknula je Tena Perišin.
Dr. Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja smatra da nije problematično ako neka privatna institucija, kao što je Katoličko sveučilište, otvara novi studij komunikologije.
- Ako mogu organizirati kadar i smatraju da im je to isplativo te da mogu privući studente kojih je u našoj zemlji sve manje zbog demografske situacije, ne vidim problem da oni otvaraju takav studij. No kad se govori o višku studija poput komunikologije, filozofije ili povijesti na SuZG-u, to je problem koji proizlazi iz njegove neintegriranosti. Nije jasno zašto bi na javnom sveučilištu trebala postojati, primjerice, tri studija povijesti s gotovo identičnim programom. To otvara problem ljudskih kapaciteta: ili imamo previše ljudi ili neki ljudi predaju na više fakulteta. Dodatni razlog gomilanja nekih studija su i niži troškovi njihove uspostave - rekao je Baketa koji je doktorirao na temi promjene politika na hrvatskim javnim sveučilištima od 2001. do 2013. godine.
Gledamo li broj studija i studenata, komunikologija je tek kap u moru. Po meni, paradigmatski studiji koje bi najviše trebalo spominjati su ekonomija i pravo. Kad se pogleda ukupni broj studenata u RH i broj studenata u društvenim znanostima, spoznate da više od dvije trećine studenata u društvenim znanostima otpada na studente ekonomije i prava. A stanje na tržištu rada pokazuje da nam zapravo ne treba toliko studenata ekonomije i prava - istaknuo je Baketa.
Fizičar Mirko Planinić, profesor na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu, kritički je nastrojen prema osnivanju novih studija, bilo u STEM, bilo na području društveno-humanističkih znanosti. - STEM studije nije lako osnovati, treba imati laboratorije, kompetencije, a ljudi koji na njima rade trebali bi ići u inozemstvo steći potrebno iskustvo. Što se tiče komunikologije i općenito društvenih znanosti, čini mi se da je puno jeftinije osnovati takve studije. Također, imam dojam da studenti koji nemaju jasnu ideju što bi studirali i radili biraju studije koje je lakše završiti, poput komunikologije. No temeljno je pitanje jesu li novi studiji popraćeni kompetencijom profesora. Uvijek je pitanje kakav će biti neki novi studij i tko će predavati te hoće li imati stalno zaposlenje ili su to pridruženi članovi - rekao je Planinić.
Potrebno jačanje kompetencija
Istaknuo je kako već sada u Hrvatskoj imamo situaciju u kojoj na jednog završenog srednjoškolca dolaze 1,2 mjesta na sveučilištima. - Nemoguće je s tolikim brojem mjesta na fakultetima privući kvalitetne studente. U Kini je odnos 1 naprama 10, jedno mjesto na fakultetu na 10 završenih srednjoškolaca. Osobno ne bih preporučio osnivanje nikakvih novih studija nego usavršavanje postojećih, podizanje njihove kvalitete, jačanje kompetencija profesora, otvaranje programa na engleskom jeziku zbog privlačenja stranih studenata - rekao je Planinić
- Kad god dolaze strani studenti, onda je tu prisutna razmjena ideja. Također, kad se fakultete i sveučilišta rangira na listama, uvijek se gleda koliko je ljudi iz međunarodnog okruženja koji na njima studiraju. Naši fakulteti i sveučilišta bi se puno više trebali otvarati prema stranim studentima, a dobar je primjer Medicinski fakultet u Zagrebu koji ima program na engleskom koji upisuju strani studenti. I mi smo na Fizičkom odsjeku razmišljali o tome, ali trenutačno nam se čini da ne bismo baš mogli privući ljude izvana zbog velike konkurencije takvih studija u svijetu. No o tome ozbiljno razmišljamo - dodao je Planinić te se osvrnuo na studije na STEM području.
- Radili smo istraživanja, a to pokazuju i rezultati državne mature: STEM fakultete kod nas može studirati oko 1000 do 1500 mladih godišnje koji u Hrvatskoj završe srednju školu. Tu nema nekog velikog prostora za povećanje kvota, nego za privlačenje studenata izvana, a za to treba podići kvalitetu samih studija. Nadalje, važno je da kad ljudi završe budu na tržištu rada sposobni nešto raditi ili kod nas ili vani. To što netko ode van može nam kratkoročno izgledati loše, ali to je puno bolje nego da ništa ne radi nakon što završi fakultet - zaključio je Mirko Planinić.