Mira
Župan, dramska umjetnica
U
ponedjeljak,12.kolovoza se navršavaju dva desetljeća od smrti velike dramske
umjetnice,prvakinje Drame zagrebačkoga HNK, Mire Župan.
Svojim
talentom,stjecanim znanjima i volumenima ostvarenih iskuatava na
dramsko-umjetničkoj sceni, Mira Župan je stvorila široku podlogu za impresivanu
galeriju dramskih likova koji su utjecajno živjeli na zagrebačkoj sceni HNK
odredjujući smjernice i putokazne vrijednosti za razvitak psihološke
vrijednosti tumačenoga lika, kao i socijalnih značajki u iskazu karakteroloških
slojeva lika.
Mira Župan je
ostvarila nekoliko antologijskih uloga,
pa je značajno prisjetiti se njezine Glorije u Marinkovićevoj drami,
koju je preuzela od Mire Stupice u režiji Bojana Stupice, nakon što su Mira i
Bojan Stupica bili otišli iz Zagreba,1958.
U prigodi
obilježavanja stote obljetnice zagrebačkoga HNK, 24.studenoga 1960,bila je
svečana izvedba Krležine drame Gospoda Glembajevi i u toj svečanoj, povijesnoj
zgodi,Mira Župan je tumačila ulogu Barunice Zygtmuntowicz Beatrix, udovice
Glembajeva sina Ivana, koja se zaredila, i u drami se pojavljuje kao Sestra
Angelika, dominikanka, na Glembajevoj svečanosti....
Predstava u kojoj
su nastupili Bela Krleža, Vanja Drach, Emil Kutijaro, Relja Bašić, Zvonko
Strmac, Joso Martinčević, Zlatko Crnković, Dragan Milivojević...i koja je
živjela na sceni HNK do 1964..
Ulogom Olge u
Čehovljevoj drami Tri sestre,23.svibnja,1962.u režiji Davora Šošića,Mira Župan
je dala prinos spektru Čehovljevih junaka, a osobito ugodjaju odnosa sestara Maše i Irine, koje su u toj predstavi igrale
Minja Nikolić i Marija Aljinović....
I Krležina Leda
je imala medju protagonistima kreaciju Mire Župan, a u zagrebačkoj izvedbi Tko
se boji Virginije Woolf ?, Mira Župan je velikim ekspresivnim volumenom
tumačila glavnu ulogu.
Gospodin Relja
Bašić, prvak Drame HNK, od 1956.do 1968.
se sjeća svoje suradnje s Mirom Župan i kaže:
S Mirom Župan sam
imao dosta zajedničkih predstava, a to su pretežito bile velike ansambl-predstave
u kojima nismo imali izravne scenske relacije.
Tri naše
zajedničke velike predstave su bile ,svečana izvedba Gospode Glembajevih u
režiji Prof.Mirka Perkovića, kojom je HNK obilježio stotu obljetnicu i u
kojoj je Mira Župan emanirala otmjenošću kao Sestra Angelika.
Ta predstava je
na scenu dovela provjerene velike glumce-krležijance, Belu Krležu, Emila
Kutijara, Amanda Alligera, kojima smo se pridružili mi, tada mladi, u velikim
ulogama djela. Vanja Drach, Jovan Ličina i ja. Mira Župan je tada bila u srednjoj
generaciji, koja je već imala velike radove s redateljima Gavellom, Bojanom
Stupicom, Vladom Habunekom, Georgijem Parom, Kostom Spaićem i umjeli smo, a i
imali što učiti od nje. Tu smo predstavu izveli preko 40 puta na sceni HNK i na
brojnim gostovanjima.
Druga moja
suradnja s Mirom Župan je bila 1962.u Krležinoj Ledi, koju je na sceni HNK
režirao Bojan Stupica. Bojan je angažirano skrbio o mladim glumcima i, primjerice,
mene je tada bio doveo u HNK, dao mi poticaj za razvitak i stasavanje u teatru,
iako još nisam bio završio Akademiju u doba prvih Bojanovih predstava od 1955.do
1957.Osjećao je ambicije mladih i osobito nas podržavao s velikim djelima
velikih pisaca, kao što je bilo i s Krležinom Ledom.
Treća moja
suradnja s Mirom Župan je bila u izvedbi
drame Edwarda Albeeja,Tko se boji Virginije Woolf? koju je kao svoj prvi
kazališni rad ,ostvario veliki televizijski redatelj Ivan Hetrich, na sceni
Komorne pozornice.Uvijek prepuno gledalište u 35 izvedaba djela u Zagrebu i na nizu
gostovanja,bili su mi poticaj da u nailazeće dvije tri godine osnujem Teatar u
gostima, i godinama proputujem sve moguće scenske destinacije u Hrvatskoj,a kasnije,postupno
i šire i u inozemstvu.
Za snimanja filma
Sutjeska, suradjivao sam s Richardom Burtonom, i u jednoj zgodi sam imao veliki
razgovor za novine s tim magom glumačke umjetnosti.Taj razgovor je bio
publiciran s naslovom: RB.(Relja Bašić) razgovara s RB.(Richardom Burtonom)
Taj razgovor je
gospodin Burtom osobito naglasio kao sebi impresivan i nazvao me je u svojim
dnevničkim zapisima svojim prijateljem,što držiom osobitim priznanjem i čašću.
U jednom momentu
sam, za vrijeme razgovora,s velikom tremom pokazao Richardu Burtonu i Liz Taylor
snimku naše predstave, Virginije Woolf, moje scene s Mirom Župan, u Hetrichovoj
režiji, na Komornoj pozornici, i oni su
dugo diskutirali o tome, s divljenjem, da se na sceni tako slojevito složeno
djelo može toliko uspješno ostvariti,u tako kratkom vremenu“
Mirina kreacija
Ane Andrejevne u Gogoljevu Revizoru, bila
je poučkom profila komične uloge, koja je nastala spregom metafore i
alegorije..
Svoju umjetničku obljetnicu na sceni HNK Mira Župan je bila
obilježila kreacijom Majke Courage, Bertolta Brechta i suptilnom gradacijom u
profiliranju lika, kroz mnoge izazovne situacije u dramaturškom slogu djela,
postigla koncentrične krugove sve većega i utjecajnijega radijusa, koji
afirmiraju Brechtovu junakinju kao jednu od najvećih u autorovu obilatom
dramsko-umjetičkom opusu, s mottom” Ljubav je sila što dolazi s neba” i “Courage
se, naredniče, zovem jer sam se bojala da će mi propasti posao pa sam se iz
Rige provezla kroz zaštitnu vatru i 50 štruca kruha u kolima”
Posebno poglavlje
u scenskom životu Krležine drame u U agoniji, pripada onom razdoblju u kojemu
je ulogu Laure Lenbachove maestralno tumačila Mira Župan.
Laura Mire Župan
je prototip dame koja se hitrinom svojega odgoja,društvene norme elitnoga kruga
kojemu je rodjenjem i pretežitim životom pripadala, hipom prilagodila posve
drugačijim socijalnim odrednicama novoga doba, u kojemu je njezina društvena klasa nestala i trebalo je prihvatiti nove parametre vremena, biti na usluzi novim
„milostivama“novonastalim pripadnicima tzv “društvene kreme“ koja to ni po čemi
nije mogla biti.......uvjerena to to - jeste.
Dok se njezin
suprug, barun Lenbach, gubi u uvjetima novoga života i odrednica vremena,
Laura, disciplinirano i samozatajno skrbi za elementarne uvjete egzistencije i
otvara modni salon, da bi stvorila okrilje za egzistencijalno dostojanstvo u
uvjetima diametralno različitim od svih odredica njezinih
navika,odgoja,obrazovanja i društvene
klime kojoj je
pripadala kao kćerka austrougarskoga generala i supruga austougarskog
potpukovnika, baruna Lenbacha.
Socijalna i
psihološka pozicioniranost Laure u tumačenju Mire Župan, godinama nezamjenljive
u toj ulozi na zagrebačkoj sceni HNK, označila je kreaciju koja je dragocjeni
izvor analitičkih pristupa, znanstvenih studija i rasprava teatrologa, i danas
kao i jučer, a nedvojbeno će to biti i –sutra! Jer se velike kreacije pamte i kao
narodna pjesma, prenose s generacije na
generaciju.. ..