Miroslav Krleža (7.srpnja,1893. – 29.prosinca,1981.)
Barunica Charlotta Castelli-Glembay (fotografije glumica na
sceni)
http://www.youtube.com/watch?v=r9ds6VR1y8k
Od premijere drame Miroslava Krleže ''Gospoda Glembajevi''
1929. pa do danas, na pozornici HNK Zagreb četiri su glumice odigrale jednu od
najznačajnijih dramskih uloga u povijesti hrvatske drame -- barunice Charlotte
Castelli Glembay rođ. Werner.
Do danas ova je uloga ostala trajnim izazovom za svoje
interpretatorice.
Najdulja, a po mnogima i najbolja Castellica, bila je Bela
Krleža, piščeva supruga, koja ju je igrala od 1929. do 1960. Audio isječak
njene interpretacije može se poslušati ovdje:
http://www.youtube.com/watch?v=t5t_h8
...
Nakon toga je ulogu igrala jednako izvanredno Neva Rošić.
Nakon uspjeha TV adaptacije Antuna Vrdoljaka, treća zagrebačka Barunica bila je
Ena Begović.
Posljednja u nizu, Alma Prica, igra ovu tajanstvenu ženu od
2011. godine. Reportaža s premijere može se pogledati ovdje:
http://www.youtube.com/watch?v=DJtqf3
...
Glazbeni lajtmotiv u drami vezan uz Barunicu je poznata
Beethovenova Mjesečeva sonata, koja služi i kao glazbena podloga ovog
fotografskog kolaža.
Ena Begović i Antun Vrdoljak govore o snimanju TV filma
'Glembajev
http://www.youtube.com/watch?v=Lcxc5X_lRGM
U ova dva isječka donosimo razmišljanja dvaju protagonista
uspješnog TV filma 'Glembajevi', utemeljenog na drami i proznim zapisima
Miroslava Krleže.
Pokojna hrvatska glumica Ena Begović se u emisiji Ive
Štivičića 'Zvijezde iznad' osvrnula na svoju ulogu barunice Castelli-Glembay na
velikom ekranu, a kasnije i pozornici HNK Zagreb.
Redatelj Antun Vrdoljak za potrebe emisije 'Sjeta i skepsa'
govori o svojoj motivaciji za snimanje Glembajeva, kao i pristupu samom djelu,
a evocira i svoja sjećanja na Krležu.
Miroslav Krleža pripovijeda o svom susretu s Josipom Brozom
Titom
http://www.youtube.com/watch?v=R0veG6rdPy0
Istaknuti hrvatski književnik Predrag Matvejević je tijekom
svojih dugogodišnjih razgovora s hrvatskim književnikom-klasikom Miroslavom
Krležom neke od tih njihovih susreta snimio na magnetofonsku vrpcu. Upravo
stoga imamo očuvane dragocjene snimke Krležina glasa, koje su vrednije tim više
što je Krleža zazirao od video i audio snimanja. Ovakva vrsta arhivskog gradiva
posebno je značajna, jer nam približava stvarnu osobu kroz njoj svojstvenu boju
glasa, te nam tako Krležu čini bliskijim i dostupnijim.
U ovom isječku Krleža pripovijeda o svom susretu s Josipom
Brozom Titom jednog vrućeg ljetnog dana 1939. u Šestinama kraj Zagreba. Bilo je
to vrijeme kada je još uvijek buktio sukob na književnoj ljevici u kojemu je
Krleža bio glavni akter, a svjetski je rat bio takoreći pred vratima.
Zanimljivo je čuti Krležin bogati narativni stil u usmenom
obliku, veoma sličan njegovoj pisanoj riječi.
Jedan dio Krležinog odgovora ovdje svojom ugodnom bojom
glasa i dikcijom čita Rade Šerbedžija.
Miroslav Krleža-Dragan Despot: Monodrama 'Na rubu pameti'
http://www.youtube.com/watch?v=_sTk1BFob54
Nastala prema istoimenom Krležinom romanu, u dramaturškoj
obradi, režiji i glumačkoj interpretaciji prvaka Drame HNK u Zagrebu Dragana
Despota, ova je monodrama prepoznata kao vrhunski kazališni događaj 2004.
godine. Već sljedeće godine nagrađena je gotovo svim relevantnim hrvatskim
kazališnim nagradama, poput Dujšinove nagrade, Nagrade Vladimir Nazor, Nagrade
Marul i Nagrade Slobodne Dalmacije na Marulovim danima te Nagrade Fabijan
Šovagović na Festivalu glumca.
Kao iskusan glumac, Dragan Despot se po prvi put u
monodramsku avanturu upustio upravo ovim svevremenim Krležinim proznim tekstom,
i to kao potpuni autor uprizorenja, s iznimkom glazbe koju je skladao Arsen
Dedić.
Na rubu pameti priča je o individualnoj tragediji koja se
događa unutar kolektivne drame društva utopljenog u laž i licemjerje. To je
priča o čovjeku koji živi kao neprimjetan objekt, naizgled dobro uklopljen u
građansko društvo, a onda se, jednom slučajnom ali iskrenom rečenicom koju
izgovori u krivom trenutku na krivome mjestu pretvara u subjekt otpora i pobune
protiv gluposti i hipokrizije društva utemeljenog na novcu i lažnim moralnim
vrijednostima.
Predstava nastala u trenutku svojevrsne depresivne
melankolije i revolta prema kazališnoj, ali i izvankazališnoj politici u
potpunosti je afirmirala sve vrijednosti hrvatskog književnog barda i ponovno
pokazala u kolikoj je mjeri Krleža naš suvremenik. Roman 'Na rubu pameti' mogao
je biti napisan i danas kada društvo neuklopljenog pojedinca, spremnog na borbu
za istinu, melje u mlinu svojih institucija, a prljave su političke igre
istodobno nepromijenjene gotovo svih sedam desetljeća od nastanka ovog
glasovitog Krležina romana.
Čitavim svojim golemim glumačkim habitusom Despot na
ogoljenoj sceni, promišljeno, senzibilno, čisto i otvoreno, profinjenim i
nježnim glumačkim nijansama gradi univerzalnu dramu pojedinca unutar svemira
hipokrizijskog i okrutnog kolektiviteta, stvorivši cjelovito scensko djelo
kojemu pripada osobito mjesto u novijoj hrvatskoj kazališnoj stvarnosti.
HTV je napravio pogrešku, napisavši pogrešan datum Krležina
rođenja na početku emisije.
Miroslav Krleža-Ivo Štivičić: Dramska serija 'Putovanje u
Vučjak' (1
http://www.youtube.com/watch?v=gdg7_9YKyHs
Miroslav Krleža-Ivo Štivičić: Dramska serija 'Putovanje u
Vučjak' (1
http://www.youtube.com/watch?v=BZwuEAZFpQ8&list=PLB719C2F9DA2F158F
Miroslav Krleža-Ivo Štivičić: Dramska serija 'Putovanje u
Vučjak' (15
http://www.youtube.com/watch?v=2Ux0-9uNcJY
Miroslav Krleža-Ivo Štivičić: Dramska serija 'Putovanje u
Vučjak' (2/1
http://www.youtube.com/watch?v=_QXK0kzi_eI
2. festival Miroslav Krleža
Izložba | 26.6.2013. - 8.7.2013. |
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića
Drugi Festival Miroslav Krleža u povodu 120. obljetnice
Krležina rođenja održava se u Memorijalnom prostoru Miroslava i Bele Krleža na
Gvozdu 23, od 1. do 7. srpnja 2013.
Pored toga što je namjera Festivala, u prvom redu, kako
ističe njegov ravnatelj, dostojno obilježiti 120. obljetnicu Krležina rođenja,
dodatno i est/etički citatno kontekstualizira Krležinim tumačenjima što to
zaista donosi Europa danas.
Drugo zdanje Festivala otvara se Agramerskim prolaznicima
(autor događanja: Goran Matović). U utorak, 2. srpnja (i u srijedu, 3. srpnja)
slijedi Evropa danas: glasovi, pojave, lica, osobe (redatelj: Zlatko Sviben)
gdje se cjelina Krležina eseja Evropa danas (1933.) u manjem dijelu dopunjuje
rečenicama iz njegova zapisa Na motiv klasne svijesti, o kojoj se govori i piše
u posljednje vrijeme, kao i onima iz Glembajevih (Nadopuna prvog čina), Na rubu
pameti i Zastava te stihovima iz balade Planetarijom. Za srijedu, 3. srpnja,
predviđena je promocija skraćenoga izdanja knjige S
Krležom iz dana u dan I-II. Enesa Čengića.
Nadalje, u četvrtak,
4. srpnja, slijedi projekt Castellice: uvod (autorica projekta: Mani Gotovac).
Istoga dana bit će otvorene i dvije izložbe: Europski Krleža u Nacionalnoj i
sveučilišnoj knjižnici i izložba Portreti Miroslava Krleže u Muzeju grada
Zagreba.
U petak, pored toga
što Hrvatsko društvo pisaca održava znanstveni skup u povodu 120. obljetnice
Krležina rođenja, gostuje i beogradska predstava Izlet u Rusiju u dramatizaciji
Miroslava Belovića (1927–2005) i režiji Jovana Ćirilova. Izlet u Rusiju pripada
kazališnom ciklusu Rizik koji CZKD (Centar za kulturnu dekontaminaciju) s
uspjehom ostvaruje od 2007. godine.
U subotu je organiziran
prijevoz autobusom do Varaždina na predstavu Tri kavaljera frajle Melanije
(režija: Georgij Paro). Scensku adaptaciju Krležina romana Tri kavaljera frajle
Melanije, koju potpisuje Georgij Paro, ujedno i redatelj predstave, HNK u
Varaždinu praizveo je 24. travnja 2013. godine. Time su se obilježile dvije
značajne obljetnice: 140. obljetnica otvorenja zgrade varaždinskoga Kazališta i
120. obljetnica rođenja Miroslava Krleže, najizvođenijega autora u povijesti
HNK u Varaždinu (riječ je o dvadesetoj premijeri Krležina teksta). Za isti je
dan predviđen i Razgovor u Krležinom vrtu (sudjeluju: Rade Šerbedžija, Nikola
Petković i Goran Matović) kao i projekcija dokumentarnoga filma Serbus Krleža
redatelja Željka Senečića.
Nedjelja se otvara
glazbeno-scenskim događanjem Krležine adrese (studenti/ice Hrvatskih studija i
polaznice Centra za ženske studije; voditeljice studentskih skupina: S.
Marjanić i D. Zima) s početkom u 5 sati ujutro u Radićevoj 7 (kod Krležine
rodne kuće), koje će završiti u 7 sati ujutro (u vrijeme Krležina rođenja: 7.
srpnja 1893. u 7 sati ujutro) na Krležinu Gvozdu gastronomsko-nadrealističkim
susretom gdje će u neformalnom razgovoru evocirati svoja sjećanja na susrete s
Krležom svi dobrodošli krležolozi/krležologinje, krležijanci/krležijanke i
krležofili (npr. Silvana Čengić Voljevica, Latica Ivanišević, Jolán Mann), a
glumci/ice će izvoditi fragmente iz Krležina opusa.
Ovo drugo izdanje
Festivala završava "mađarskim programom", premijerom drame U agoniji
u režiji Jánosa Dömölkyja (Kulturni centar Veszprém, Kazalište Petőfi).
'Mnogopoštovanoj gospodi mravima' - posljednji intervju
Miroslava Krleže
http://www.dnevnikulturni.info/vijesti/knjizevnost/2516/mnogopostovanoj_gospodi_mravima_-_posljednji_intervju_miroslava_krleze
Donacija gradu Zagrebu: Memorijalni prostor Bele i Miroslava
Krleže
http://www.mgz.hr/hr/zbirke/donacija-gradu-zagrebu-memorijalni-prostor-bele-i-miroslava-krleze,2.html
Posjetite 2. festival Miroslav Krleža, 1. - 7. srpnja 2013.
http://www.mgz.hr/UserFiles/file/Festival_Miroslav_Krleza_2013_Program.pdf