Muzej suvremene umjetnosti

MSU

Muzej suvremene umjetnosti, Avenija Dubrovnik 17, Zagreb,

  .

Program kolokvija

Petak, 13. prosinca 2013.

10.00 – 10.15

uvodna riječ

Radmila Iva Janković i Ivan Molek

10.15 – 11.00

Muriel Pic: Ključevi sličnosti. Dokumentarne fikcije W. G. Sebalda

11.00 – 11.15

diskusija / discussion

moderator: Ivan Molek

11:15 – 11.30 Ivan Molek: Intermedijalni paratekst Saturnovih prstena

11:30 – 11.45 Aleksandar Mijatović: Fotoliteralna ekfraza: Učinak irealnog i infinintenziteta sjećanja u romanima W. G. Sebalda

11:45 – 12:00 Tatjana Jukić: Anatomija melankolije: Sebald za Agambena i Kofman

12:00 – 12:10 diskusija

12: 10 – 12: 25. pauza

moderatorica: Leonida Kovač

12: 25 – 12:40 Leonida Kovač: Malte i Austerlitz u slici vremena

12. 40 – 12:55 Žarko Paić: Tehnosfera i digitalni zaborav: Bilješka o estetskome kodu komunikacije na rubovima teksta W. G. Sebalda

12:55 – 13:10 Tomislav Brlek: Schwindelgefühl – ili, sljeparski diskurs figurā u prozi W.G. Sebalda

13: 10 – 13: 20 diskusija

13: 20 – 13: 35 pauza

moderatorica: Radmila Iva Janković

13:35 – 13:50 Radmila Iva Janković: Između melankolije i aktivizma

13:50 – 14:05 Ana Peraica: Fotografije bez anotacija

14:05 – 14:20 Renata Jambrešić Kirin: Fotografske potvrde propusnih granica između života i smrti

14:20 – 14:30 diskusija

14:30 – 14:45 pauza

14:50 – 16:10 projekcija filma: G. Gee Patience (After Sebald)

Kolokvij:

(Ne)vjerodostojni dokumenti. Intermedijalni prostori W.G.Sebalda

Školica, petak,  13. 12. 2013.

Pozivamo vas na izlaganja o ulozi fotografija, melankolije, svjedočenja, kulture pamćenja, povijesti kao zaborava i destrukcije,  inspirirana djelima njemačkog književnika W.G. Sebalda (1944. – 2001.) te projekciju dokumentarnog filma Patience (After Sebald) snimljenog prema motivma iz  Saturnovih prstena.

Djela W. G. Sebalda već puna dva desetljeća privlače pozornost čitatelja različitih profila i interesa. Ona su se pokazala višestruko poticajna u razmatranjima prethodno slabije zastupljenih intermedijalnih pripovjednih tehnika, mehanizama međugeneracijskog prijenosa pamćenja i kulture pamćenja, sposobnosti slika da se odupiru svojoj povijesnoj deaktualizaciji i padu u (nepovratan) zaborav. Posrijedi je, općenito govoreći, odnos tekstualnog i slikovnog, dokumentarnog i fikcionalnog. Kolokvij (Ne)vjerodostojni dokumenti. Intermedijalni prostori W. G. Sebalda iz tog će razloga okupiti povjesničare umjetnosti i književne teoretičare s ciljem raspravljanja o navedenim izazovima i ujedno biti svojevrstan priključak na još donedavno vrlo živa i plodna istraživanja Zagrebačke škole intermedijalnosti i intertekstualnosti koja su na istim poslovima (Pojmovnik ruske avangarde, Intertekstualnost & intermedijalnost) uspješno okupljala hrvatske i europske stručnjake te stjecala prepoznatljivost u međunarodnim razmjerima. Povijesni se kontekst, naravno, u međuvremenu promijenio pa otuda i dodatan povod ovome kolokviju.

Kolokvij je posebno zaokupljen slikom (post)moderne povijesti i kulture kod W. G. Sebalda te njegovom inačicom intermedijalnog umjetničkog djela za koju dio kritičke recepcije rabi oznaku photo-fiction ili récit-photo. Između ta dva aspekta, vjerujemo, mogu se uspostaviti određene poveznice. Povijest nalazi put u Sebaldova djela u vidu melankoličnog pogleda, nekoga tko na svijet kojim je okružen gleda kao na nakupinu ruševina i fragmenata izloženih trajnim procesima razaranja, osipanja i erozije, nekoga tko “uspijeva prisvojiti svoj objekt jedino u mjeri u kojoj potvrđuje njegov gubitak” (G. Agamben). Otuda i potreba za (fotografski vjerodostojnim) dokumentiranjem predmeta, osoba, događaja i situacija, pronalaženje dokaza postojanja nekog (prethodnog) poželjnijeg i uljuđenijeg stanja stvari, ali isto tako i potreba za posve neizvjesnim “hodočašćem”, tj. kretanjem prema mjestu “ozdravljenja, odriješenje ili samospoznaje”. To je “hodočašće” neizvjesno u nekoliko

smislova i zapreke na njegovu su putu mnogovrsne. Tamo gdje nije na djelu kakva obiteljska zavjera šutnje ili obuhvatnije zatajeni dijelovi prošlosti (brutalnost kolonijalne politike, Holokaust, “zračni rat” protiv Hitlerove Njemačke), Sebaldov promatrač povijesti učestalo se suočava s time da “vjerojatno želi biti na mjestu na kojemu mu je svijet iza leđa, a pred njime nema ničega osim praznine”. Od nekadašnjih golemih i naizgled neiscrpnih prirodnih bogatstava, preko noći sagrađenih palača kakve “ni Coleridge u opijumskom polusnu ne bi bio kadar zamisliti” te ideje nezaustavljivog prosperiteta preostalo je vrlo malo, ponajviše sjećanja. Sebaldova djela prožeta su heterogenim Bildmaterialom stavljenim u funkciju “učinka zbiljskog” (R. Barthes). Međutim, Sebald nema ambiciju slijediti historiografski ideal utvrđivanja jednom i za svagda kolektivno važeće istine – “onako kako je doista bilo” (L. Ranke). Fotografija je možda manje podložna postupcima krivotvorenja, uljepšavanja (ili nagrđivanja) kao i arbitrarnim stilizacijama i uokvirivanjima, ali jednačenje fotografskog prikaza s povijesnom istinom ne može uživati bezrezervno jamstvo. Ako ni zbog čega drugoga, onda zbog toga što mora računati na nepouzdano ljudsko sjećanje svojih vlasnika, ponekad i na zloupotrebe. Otuda i Sebaldovo nastojanje da im ne pridaje teret dokazivanja istine; njima je, namjesto toga, dodijeljen nešto prizemljeniji status (ne)vjerodostojnih dokumenata.

Kolokvij započinje predavanjem gošće kolokvija Muriel Pic, znanstvenice na sveučilištu Neuchâtel, autorice knjige W.G. Sebaldu, L'image papillon (2009). , a završava projekcijom filma Granta Geeja Patience/After Sebald.

Autor koncepcije: Ivan Molek

Kustosica: Radmila Iva Janković

Sudionici: Tomislav Brlek,  Radmila Iva Janković,  Tatjana Jukić,  Renata Jambrešić Kirin, Leonida Kovač, Aleksandar Mijatović, Ivan Molek, Žarko Paić,  Ana Peraica, Muriel Pic.

Simpozij je realiziran uz financijsku potporu Gradskog ureda za obrazovanje kulturu i sport Grada Zagreba, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Goethe- Instituta Hrvatska.

Hvala vam što ćete ovu obavijest proslijediti prijateljima.

Veselimo se Vašem dolasku u MSU!

MSU, Avenija Dubrovnik 17, Zagreb / www.msu.hr/ msu@msu.hr, 01 6052 700

Ukoliko ne želite primati obavijesti o događanjima u Muzeju suvremene umjetnosti, Avenija Dubrovnik 17, Zagreb, molimo vas da nas o tome obavijestiti na msu@msu.hr  .