Autor: mr.sc.Ante Dulčić
Datum objave: 24.01.2018
Share


Na današnji dan rođen je jedan od najvećih svjetskih znanstvenika Andrija Mohorovičić

NAŠE GORE LIST

Na današnji dan rođen je jedan od najvećih svjetskih znanstvenika Andrija Mohorovičić

https://direktno.hr/domovina/na-danasnji-dan-roden-je-jedan-od-najvecih-svjetskih-znanstvenika-andrija-mohorovicic-110936/

Na današnji dan rođen je Antun Mohorovičić, hrvatski geofizičar, ali i  istaknuti hrvatski znanstveni djelatnik na području meteorologije i seizmologije, s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Nakon studija u Pragu, radio je kao gimnazijski profesor u Zagrebu i Osijeku te zatim kao profesor meteorologije u Nautičkoj školi u Bakru. Bio je upravitelj meteorološkog opservatorija u Zagrebu, koji je preuzeo nadzor i upravu nad svim meteorološkim postajama u tadašnjoj Banovini Hrvatskoj.

Mohorovičić je doktorirao 1893. u Zagrebu disertacijom O opažanju oblaka, te dnevnom i godišnjem periodu oblaka u Bakru. Godine 1898. postao je pravi (redoviti) član JAZU, a od 1910. izvanredni sveučilišni profesor s predavanjima iz geofizike i astronomije. Mohorovičić se ubraja među najznamenitije hrvatske znanstvenike. Po njemu je nazvan jedan krater na Mjesecu, i to na strani nevidljivoj sa Zemlje.

Najveći doprinos znanosti Mohorovičić je ostvario otkrićem diskontinuiteta u Zemljinoj kori. Vrlo temeljitim proučavanjem pokupskoga potresa od 8. listopada 1909., 39 kilometara jugoistočno od Zagreba, Mohorovičić je utvrdio da se na određenoj dubini Zemlje skokovito mijenja brzina širenja potresnoga vala, što je pripisao promjenama u sastavu Zemljine kore na dubini od 54 kilometra, na mjestu mjerenja u Pokupskom.

Tom je pretpostavkom uspio riješiti sva pitanja u vezi sa širenjem potresnoga vala u najgornjem dijelu Zemljine kore, a gornji je izraz ušao u znanost kao Mohorovičićev zakon. Mnogobrojna kasnija istraživanja potvrdila su opstojnost granične plohe (plohe diskontinuiteta brzine) najgornjega dijela Zemlje i u drugim područjima našeg planeta, pa je ta ploha u njegovu čast nazvana Mohorovičićev diskontinuitet, ili kraće Moho.

MOHO sloj najveća je prirodna tvorevina na Zemlji s obzirom da se nalazi baš svugdje na našem planetu.

To otkriće je bilo toliko revolucionarno tako da danas ne postoji ozbiljan udžbenik seizmologije gdje nije spomenuto njegovo ime.

U seizmologiji se Mohorovičić istakao i proučavanjem utjecaja potresa na zgrade pri čemu je 1911. napisao opsežan i temeljit znanstveni rad koji se i danas koristi za potrebe građevine i arhitekture.

Osim znanstvenog izričaja pokazivao je i socijalnu osjetljivost što potvrđuje podatak da je u Bakru utemeljio "Družtvo za potporu siromašnih i vriednih učenika".

Andrija Mohorovičić je umro u Zagrebu 18. prosinca 1936. te je pokopan u obiteljskoj grobnici na Mirogoju, nedaleko od glavnog ulaza.

839
Kategorije: Fenomeni
Developed by LELOO. All rights reserved.