Na rubu pameti

Na rubu pameti,

Krležin roman objavljen 1938.,temeljnicom je nadahnuća velikana  hrvatskoga glumišta, Dragana Despota, koji je iz romana strukturirao monodramu i praizveo je u Muzeju grada Zagreba, 4. prosinca, 2004.

U rasponu cizeliranih odnosa i izraza, od introspektivog  pokreta duše u stanje  iz kojega se započinje akcijom, s raponom od ironije,nemira,pobune,gnjeva,tjeskobe, Dragan Despot kreacijom Doktora, sugestivnom ekspresijom slojevito oslikava, dubokim i širokim zahvatom, varijacije u gradaciji pobune intelektualca,pojedinca  spram licemjerna društva…

Dramaturška obrada, režija i izvedba: Dragan Despot

Autor glazbe: Arsen Dedić

Dragan Despot izvodi svoju monodramu Na rubu pameti,,,,,,,,

"Borbu protiv gluposti vode slobodoumni intelektualci, nonkomformisti, osamljeni preosjetljivi pojedinci koji upravo u takvoj borbi i otporu vide smisao svoga života. To je osnovna teza ovog Krlezina romana koja se razradjuje na konkretnom primjeru : "slučaju" neimenovanog Doktora, protagonista romana i, ujedno, njegova pripovjedača. Hajka na čovjeka - omiljena i često varirana Krležina tema - postaje  središnjom sadržajnom  osi  romana . “

O velikom protagonistu, koji ove 2011. obilježava tri desetljeća svojega plodnog umjetničkog stvaranja,u matičnom HNK, Zagreb, se navodi :

Dragan Despot, rođen je 14. srpnja 1956. u Mostaru. Diplomirao je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 1981. godine. Prvi profesionalni angažman dobio je u Gradskom kazalištu Trešnja, zatim prelazi u Gradsko kazalište Komedija, a od 1983. godine član je ansambla Drame HNK u Zagrebu.,i njenim je prvakom.

Uloge u HNK u Zagrebu:

 Leandre – Scapin ili kako ispuniti dosadu življenja Molièrea, r. Eduard Tomičić Buntauli, 1980.;

 Giovanni - Šteta što je kurva Johna Forda, r. Georgij Paro, 1984.;

 Christian de Neuvillette - Cyrano de Bergerac, Edmonda Rostanda, r. Ivica Kunčević, 1984.;

 Duždev časnik - Otelo Williama Shakespearea, r. Mladen Škiljan, 1984.; Bezdomni - Majstor i Margarita Mihaila Bulgakova, r. Horea Popescu, 1985.;

 Hemon - Antigona Sofokla, r. Ivica Kunčević, 1985.;

 Melkior - Kiklop Ranka Marinkovića, r. Kosta Spaić, 1986.;

 Krešimir Horvat - Vučjak Miroslava Krleže, r. Kosta Spaić, 1986.;

 Srđan Tucić - Ostavka Čede Price, r. Georgij Paro, 1986.;

 Don Juan Tenorio - Seviljski zavodnik i Kameni uzvanik Tirsa de Moline, r. Georgij Paro, 1987.;

 Mrtvi Barlov - Roman o Londonu Miloša Crnjanskog-Koste Spaića, r. Kosta Spaić, 1988.;

 Horh, idealist - Svadba Eliasa Canettija, r. Joško Juvančić, 1990.;

 Jean, sluga - Gospođica Julija Augusta Strindberga, r. Tomislav Durbešić, 1990.;

 Vitez Hans - Ondine Jeana Giraudouxa, r. Horea Popescu, 1991.;

 Osman - Osman Ivana Gundulića, r. Georgij Paro, 1992.;

 Agron Varo - Propast Magnuma Ivana Aralice, r. Ivica Kunčević, 1993.;

 Juraj – Sveti Juraj Zlatka Boureka-Sanje Ivić, r. Zlatko Bourek, 1994.;

 Nikola Gorjanski - Kletva Augusta Šenoe, r. Želimir Mesarić, 1995.;

 Camillo Evangelisti / Ivan Matej Groma - Berenikina kosa Nedjeljka Fabrija, r. Georgij Paro, 1995.;

 Stanley Kowalski - Tramvaj zvan žudnja Tennesseeija Williamsa, r. Steven Kent, 1997.;

 Biff - Smrt trgovačkog putnika Arthura Millera, r. Steven Kent, 1999.;

 Hasanaga - Hasanaga Tomislava Bakarića, r. Marin Carić, 1999;

 Doktor Meyer – Daleka zemlja Arthura Schnitzlera, r. Joško Juvančić, 2001.;

 Felix Stiassny - Nevjesta od vjetra Slobodana Šnajdera, r. Ivica Boban, 2003.;

 Heraklo - Heraklo-Alkestida Euripida, r. Ozren Prohić, 2004;

 Cust, sudac - Korupcija u palači pravde Uga Bettija, r. Joško Juvančić, 2005.;

 Veršinin - Tri sestre Antona P.Čehova, r. Ivica Kunčević, 2006.

 Robespierre - Dantonova smrt Georgea Büchnera, r., scen. i kost. Hansgünther Heyme, 2009.

 Glas -Tišina mog šuma Lea Mujića, kor. Leo Music, 2010.

Monodramu Na rubu pameti, prema Miroslavu Krleži, koju je dramaturški obradio i režirao, izvodi od 2004. godine.

Nastupio je u brojnim filmovima i TV serijama:

Povratak, r. Anton Vrdoljak, 1979.,

Putovanje u Vučjak, r. Eduard Galić, 1986.,

Tuđinac, r. Eduard Galić, 1990.

Priča iz Hrvatske, r. Krsto Papić, 1991.,

Sokak triju ruža, r. Eduard Galić, 1992.,

Polagana predaja, r. Bruno Gamulin, 2001.,

Ispod crte, r. Petar Krelja, 2003.,

Konjanik, r. Branko Ivanda, 2003.,

Pušća Bistra, r. Filip Šovagović, 2005.

Uloge na drugima pozornicama:

 Ferdinand u Oluji Williama Shakespearea, r. Zlatko Vitez, 1980.;

 Laert u Hamletu Williama Shakespearea, r. Jiri Menzel, 1982.;

 Vuk u Crvenkapici Vladimira Nazora, r. Joško Juvančić, 1983.;

 Dmitrij u Braći Karamazovima Fjodora M. Dostojevskog, r. E. Schrom, 1983.;

 Danton u Dantonovoj smrti Georga Büchnera, r. Paolo Magelli, 1984.;

 Isus u Ecce Homo, r. Joško Juvančić, 1985.;

 Cvilidreta u Cvilidreti s gavranove stijene, r. Ivica Šimić, 1994.;

 Orest u Ifigeniji na Tauridi Johanna W. Goethea, r. Joško Juvančić; Pilad u Piladu Pier Paola Pasolinija, r. Ivica Buljan, 1998.;

 Henry II. u Zimi jednog lava Jamesa Goldmana, r. Joško Juvančić, 2000.

Nagrade:

Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a za ulogu Learta u Hamletu W.Shakespearea, redatelj Jiri Menzel,

Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju ulogu u predstavi za djecu Cvilidreta s Gavranove stijene;

 Nagrada Mila Dimitrijević za ulogu Hansa u Ondine Jeana Giraudouxa, 1992.,

 Nagrada Mila Dimitrijević za ulogu Stanleyja Kowalskog u Tramvaju zvanom žudnja Tennesseeja Williamsa, 1997.,

 Nagrada Tito Strozzi za ulogu Biffa u Smrti trgovačkog putnika Arthura Millera u režiji Stevena Kenta i za ulogu Hasanage u Hasanagi Tomislava Bakarića u režiji Marina Carića, 1999.,

 Nagrada Marul za ulogu Hasanage u Hasanagi Tomislava Bakarića u režiji Marina Carića, 1999.

 Za adaptaciju, režiju i izvedbu monodrame Na rubu pameti Miroslava Krleže dobio je Nagradu Dubravko Dujšin 2004., Nagradu Vladimir Nazor 2004. Nagradu žirija čitatelja Slobodne Dalmacije na Marulovim danima 2005., Nagradu Marul 2005. i Nagradu Fabijan Šovagović na Festivalu glumca u Vinkovcima.

Zlatnu arenu za sporednu ulogu dobio je za ulogu u filmu Pušća Bistra redatelja Filipa Šovagovića.

Odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.