Nadbiskup Josip Bozanić
U povodu 25. obljetnice biskupske službe zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, u petak 20. lipnja 2014. u zagrebačkoj katedrali održat će se svečana akademija „Slike darovanoga života Crkvi i društvu“, s početkom u 19 sati.
http://www.zg-nadbiskupija.hr/nadbiskup
Josip Bozanić rođen je 20. ožujka 1949. u Rijeci, od oca Ivana i majke Dinke rođene Valković. Roditelji su mu živjeli u Vrbniku na otoku Krku, gdje je rastao i završio osnovnu školu. Kao svećenički kandidat Krčke biskupije završio je klasičnu gimnaziju u Biskupskom sjemeništu u Pazinu gdje je maturirao 1968. godine.
Studij filozofije i teologije započeo je u Rijeci, a nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu 1975. godine. Za svećenika Krčke biskupije zaređen je 29. lipnja 1975. godine u Krku. Prvu svećeničku službu vršio je kao biskupski tajnik krčkoga biskupa dr. Karmela Zazinovića.
Od 1976. do 1978. vršio je službu kapelana u Malom Lošinju i upravitelja župe Ćunski, a potom upravitelja župe Veli Lošinj. Od 1978. godine ponovo je u službi biskupskoga tajnika u Krku. Istodobno je upisao poslijediplomski studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je u jesen 1979. postigao akademski stupanj magistra teologije u dogmatskoj specijalizaciji.
Krčki biskup ga je potom poslao u Rim, gdje je kao pitomac Papinskoga hrvatskog zavoda svetog Jeronima nastavio studij teologije na Papinskom sveučilištu Gregorijana, a na Papinskom lateranskom sveučilištu studij crkvenoga prava. Ondje je postigao akademski stupanj licencijata iz kanonskoga prava.
Po povratku iz Rima imenovan je kancelarom Biskupskoga ordinarijata u Krku (1986. – 1987.) i generalnim vikarom Krčke biskupije (1987. – 1989.). Od godine 1988. do 1997. bio je predavač dogmatske teologije i kanonskoga prava na Teologiji u Rijeci.
Sveti otac Ivan Pavao II. imenovao ga je 10. svibnja 1989. godine biskupom koadjutorom krčkim. Za biskupa je zaređen 25. lipnja 1989. u krčkoj katedrali. Glavni zareditelj bio je zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić, a suzareditelji bili su mons. Josip Pavlišić, nadbiskup metropolit riječko-senjski i mons. Karmelo Zazinović, biskup krčki. Iste godine 14. studenoga postao je dijecezanskim biskupom krčkim.
U Biskupskoj konferenciji Jugoslavije, a potom u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, vršio je službu predsjednika Vijeća za laike, potpredsjednika novoosnovane Komisije »Justitia et pax« te predsjednika Odbora za Veliki jubilej. Bio je član i predsjednik Biskupske komisije za Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu.
Od konstituiranja Hrvatske biskupske konferencije (1993.) bio je u svim mandatima član Stalnoga vijeća HBK. Godine 1993. izabran je za člana, a potom i predsjednika Komisije HBK za odnose s državom. U tom su razdoblju pripremljeni i potpisani Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske. Od 5. lipnja 1996. do 22. studenoga 1996. godine bio je i apostolski administrator Riječko-senjske nadbiskupije.
Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je zagrebačkim nadbiskupom 5. srpnja 1997. godine. Službu zagrebačkoga nadbiskupa i metropolita preuzeo je 4. listopada iste godine u zagrebačkoj katedrali, od dotadašnjega nadbiskupa kardinala Franje Kuharića. Iste je godine izabran za predsjednika HBK. Tu je službu vršio u dva uzastopna mandata do 2007. godine. Kao zagrebački nadbiskup veliki je kancelar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te veliki kancelar Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Na 36. plenarnom zasjedanju HBK 2008. godine izabran je za predsjednika Komisije HBK za odnose s Europskom unijom, a na 41. plenarnom zasjedanju HBK 2010. godine izabran je za potpredsjednika HBK te ponovno za predsjednika Biskupske komisije HBK za odnose s državom.
U travnju 2001. izabran je za prvoga potpredsjednika Vijeća biskupskih konferencija Europe (CCEE), a 2006. je reizabran na istu dužnost. Sudjelovao je na prvoj (1991.) i drugoj (1999.) posebnoj Sinodi biskupa za Europu u Rimu. Na drugoj je izabran za člana Posebnoga vijeća Generalnoga tajništva Biskupske sinode za Europu. U listopadu 2008. godine sudjelovao je u radu 12. opće skupštine Sinode biskupa u Rimu na temu: Božja riječ u životu i poslanju Crkve.
Član je Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, Kongregacije za katolički odgoj, Papinskoga vijeća za laike te novoosnovanog Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije, kao i član nekoliko posebnih komisija Svete Stolice.
Godine 1998., kao zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK, pozdravio je u Zagrebu papu Ivana Pavla II. za njegova drugoga apostolskog pohoda Hrvatskoj, a u Mariji Bistrici, u obredu beatifikacije, zamolio ga je da kardinala Alojzija Stepinca proglasi blaženim.
Godine 2003. ponovo je, kao predsjednik HBK, pozdravio papu Ivana Pavla II. za njegova trećega apostolskog pohoda Hrvatskoj, kada je pohodio Rijeku i Trsat, Dubrovnik, Osijek i Đakovo te Zadar.
Papa Ivan Pavao II. uvrstio ga je u Zbor kardinala Svete Rimske Crkve na svečanom Konzistoriju u Rimu, 21. listopada 2003. godine.
Sudjelovao je na više međunarodnih simpozija u domovini i inozemstvu te objavio više stručnih članaka u domaćim i međunarodnim časopisima. Godine 2008. objavljene su njegove knjige: Istina u ljubavi i Blaženi Alojzije Stepinac – baština koja obvezuje, a 2009. godine: Čovjek, Crkva i domovina u otajstvu Uskrsa i Božića.
Najnovija knjiga "Krist vas zove. Poruke mladima" objavljena je 2011. godine i posvećena svim mladima koji su svoje mladenačko oduševljenje iskazali na susretima tijekom pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj. Papa Benedikt XVI. imenovao ga je 29. prosinca 2011. godine članom Papinskog vijeća za sredstva društvenih komunikacija.
Zagrebačka katedrala
http://hr.wikipedia.org/wiki/Zagrebačka_katedrala
photos
https://www.google.hr/search?q=katedrala+zagrebačka&client=opera&hs=O9c&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=8gykU6nxGsS7ygOfg4KYDA&ved=0CDQQsAQ&biw=1440&bih=792