NAGRADE HAZU

NAGRADE HAZU,

NAJVEĆA ZNANSTVENA I UMJETNIČKA DOSTIGNUĆA,2013.

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na

svojoj 3. (202.) redovitoj sjednici, održanoj 26. ožujka 2014.,

temeljem prijedloga i mišljenja razreda Hrvatske akademije

znanosti i umjetnosti, izvješća Odbora za nagrade od 19.

ožujka 2014. i članka 10. stavak 1. Pravilnika o radu Odbora

za nagrade u postupku dodjeljivanja nagrada Hrvatske

akademije znanosti i umjetnosti, jednoglasno je donijelo

sljedeću

O D L U K U

o dodjeli nagrada

HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća

u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu

ODBOR ZA NAGRADE

I. Razred za društvene znanosti

akademkinja Alica Wertheimer-Baletić,

predsjednica Odbora za nagrade

II. Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti

akademik Marko Tadić

III. Razred za prirodne znanosti

akademik Slavko Matić

IV. Razred za medicinske znanosti

akademik Marko Šarić

V. Razred za filološke znanosti

akademkinja Anica Nazor

VI. Razred za književnost

akademik Zvonimir Mrkonjić

VII. Razred za likovne umjetnosti

/akademik Boris Magaš( pok.)/

akademik Igor Fisković

VIII. Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju

akademkinja Koraljka Kos

IX. Razred za tehničke znanosti

akademik Božo Udovičić

Tajnica Odbora

Alenka Smrečki, dipl. iur.

NAGRADE HAZU ZA 2013.

1. za područje društvenih znanosti nagradu dobiva:

- prof. dr. sc. Jasna Omejec, za knjigu Konvencija za zaštitu ljudskih

prava i temeljnih sloboda u praksi Europskog suda za ljudska

prava, Strasbourški Acquis, Novi Informator, Zagreb, 2013.

2. za područje prirodnih znanosti i matematike dodjeljuju se

dvije nagrade. Nagrade dobivaju:

- prof. dr. sc. Amir Hamzić, za značajna znanstvena otkrića u

istraživanju fizičkih svojstava oksidnih heterostruktura i spinskoga

Hallova efekta u slitinama, koja ukazuju na buduća istraživanja

u spintronici s izrazitim potencijalnim primjenama.

Prijedlog za nagradu HAZU osniva se na četiri rada (u suautorstvu)

koji predstavljaju zaokruženu cjelinu, kako slijedi:

a) Tafra, Emil; Čulo, Matija; Basletić, Mario; Korin-Hamzić,

Bojana; Hamzić, Amir; Jacobsen, Claus S. The Hall effect

in the organic conductor TTF-TCNQ: Choice of geometry for

accurate measurements of a highly anisotropic system. // Journal

of physics. Condensed matter. 24 (2012) , 4; 045602-

1- 045602-6.

b) Niimi, Y.; Morota, M.; Wei, D. H.; Deranlot, Cyrile; Basletić,

Mario; Hamzić, Amir; Fert, Albert; Otani, Y. Extrinsic

spin Hall effect induced by iridium impurities in copper. //

Physical Review Letters. 106 (2011) ; 126601-1-126601-4.

c) Gentils, Aurelie; Copie, Olivier; Herranz, Gervasi; Fortuna,

Franck; Bibes, Manuel; Bouzehouane, Karim; Jacquet,

Eric; Carretero, Cecile; Basletić, Mario; Tafra, Emil; Hamzić,

Amir; Barthelemy, Agnes. Point defect distribution

in high-mobility conductive SrTiO3 crystals. // Physical

Review B - Condensed Matter and Materials Physics. 81

(2010) , 14; 144109-1-144109-9.

d) Herranz, Gervasi; Copie, Olivier; Gentils, A.; Tafra,

Emil; Basletić, Mario; Fortuna, F.; Bouzehouane, Karim;

Fusil, Stephen; Jacquet, Éric; Carrétéro, C.; Bibes, Manuel;

Hamzić, Amir; Barthélémy, Agnes. Vacancy defect

and carrier distributions in the high mobility electron gas formed

at ion-irradiated SrTiO3 surfaces. // Journal of applied

physics. 107 (2010) ; 103704-1-103704-5.

- mr. sc. Vladimir Zebec (u miru), za monografiju Zbirka Trepča/

Stari Trg (Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu i Prirodoslovno-

matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb,

2012.)

3. za područje medicinskih znanosti nagradu dobiva:

- prof. dr. sc. Zdravko Petanjek, za značajna znanstvena otkrića

o odgođenoj maturaciji dendrita asocijativnih neurona

tijekom ranog djetinjstva u čovjeka.

Prijedlog za nagradu osniva se na tri znanstvena rada (koji

čine tematsku cjelinu) objavljena u suautorstvu, kako slijedi:

a) Petanjek, Z., M. Judas, G. Simic, M. R. Rasin, H. B. Uylings,

P. Rakic and I. Kostovic (2011). Extraordinary neoteny

of synaptic spines in the human prefrontal cortex.

Proc Natl Acad Sci USA 108(32): 13281-6.

b) Petanjek, Z., B. Berger and M. Esclapez (2009). Origins

of cortical GABAergic neurons in the cynomolgus monkey.

Cereb Cortex 19(2): 249-62.

c) Petanjek, Z., M. Judas, I. Kostovic and H. B. Uylings

(2008). Lifespan alterations of basal dendritic trees of

pyramidal neurons in the human prefrontal cortex: a

layer-specific pattern. Cereb Cortex 18(4): 915-29.

4. za područje filoloških znanosti nagradu dobiva:

- prof. dr. sc. Marija Turk, za knjigu Jezično kalkiranje u teoriji

i praksi. Prilog lingvistici jezičnih dodira. (Hrvatska sveučilišna

naklada – Filozofski fakultet u Rijeci, Zagreb – Rijeka, 2013.)

5. za područje književnosti nagradu dobiva:

- prof. dr. sc. Stipe Botica, za knjigu: Povijest hrvatske usmene

književnosti (Školska knjiga, Zagreb, 2013.)

6. za područje likovnih umjetnosti nagradu dobivaju:

- arhitekti Vinko Penezić i Krešimir Rogina za zajedničku

nagradu za Kuću japansko-hrvatskog prijateljstva, kao

jedinstveni primjer realizacije hrvatske arhitekture u

inozemnom kontekstu (Tokamachi, Japan).

7. za područje glazbene umjetnosti nagradu dobiva:

- red. prof. (u miru) i skladatelj Zoran Juranić, član suradnik

HAZU, za operu Posljednji ljetni cvijet.

8. za područje tehničkih znanosti nagradu dobiva:

- prof. dr. sc. Davor Romić za biotehnološka postignuća u području

melioracije i gospodarenja vodom.

Za nagradu Akademije predložena su četiri tematski povezana

rada (u suautorstvu), koje je profesor Davor Romić

postigao i objavio u najnovijim znanstvenim publikacijama,

kako slijedi:

a) Romić D., Romić M., Zovko M., Bakić H., Ondrašek,

G. (2012) Trace metal s in the coastal soils developed

from estuarine floodplain sediments in the Croatian

Mediterranean region. Environmental Geochemistry

and Health 34: 399-416. (IF 1.957);

b) Romić D., Zovko M., Vranješ M., Ondrašek G. (2013):

Integrirani pristup gospodarenja prirodnim resursima za

održivu poljoprivredu Donje Neretve, Zbornik radova sa

znanstvenog skupa Šumarstvo i poljoprivreda hrvatskoga

Sredozemlja na pragu Europske Unije. Split 13. i 14.

listopada 2011. / Anić 1.; Tomić F.; Matić S. (ur.). Hrvatska

akademija znanosti i umjetnosti. Str. 257-270 (ISBN:

978-053-154-205-0).

c) Ondrasek G., Romić D., Savić R., Tanaskovik V. 2012.

Cadmium speciation assessment in salinised environmental

conditions. Agro-knowledge Journal, 13(2): 289-296.

d) Bubalo M., Romić D., Kuspilić N., Filipović V. (2013):

Application of field lysimeters in groundwater pollution assessment.

3rd International Conference Waters in Sensitive

& Protected areas / Nakić, Zoran; Rubinić, Josip (ur.). -

Zagreb : Društvo za zaštitu voda Hrvatske, 34-38.

7

NAGRADA ZA DRUŠTVENE ZNANOSTI

Prof. dr. sc. Jasna Omejec, redovita profesorica Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednica Ustavnoga suda Republike Hrvatske

Prof. dr. sc. Jasna Omejec (Osijek, 1962.) sveučilišna profesorica

i doktorica znanosti, redovita je profesorica na Katedri za

upravno pravo Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od

12. lipnja 2008. obnaša dužnost predsjednice Ustavnoga suda

Republike Hrvatske.

U našoj pravnoj literaturi knjiga KONVENCIJA ZA ZAŠTITU

LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA U PRAKSI EUROPSKOG

SUDA ZA LJUDSKA PRAVA sveučilišne profesorice prof.

dr. sc. Jasne Omejec nesumnjivo je jedno od najboljih djela objavljenih

u području prava i sloboda čovjeka. U knjizi su pregledno,

čitkim jezikom, korištenjem tradicionalne znanstvene aparature

detaljno analizirani i čitatelju izloženi: Konvencija za zaštitu ljudskih

prava i temeljnih sloboda donesena u Vijeću Europe 1950. te

unutarnje ustrojstvo, sastav, poslovnička pravila i praksa Europskog

suda sa sjedištem u Strasbourgu.

8

NAGRADA ZA PRIRODNE ZNANOSTI I MATEMATIKU

Prof. dr. sc. Amir Hamzić (Zagreb, 1949.) diplomirao je fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu, a doktorirao na Sveučilištu Paris Orsay. Redoviti je profesor, a sada obnaša dužnost dekana

PMF-a. Na Fizičkome odsjeku PMF-a uredio je Laboratorij za niskotemperaturna  galvanomagnetska mjerenja u jakim magnetskim poljima i pri vrlo niskim temperaturama. Za promicanje sveučilišne i znanstvene suradnje Francuske i Hrvatske odlikovan je Odličjem reda Akademskih palmi Republike Francuske.

Prof. dr. sc. Amir Hamzić istražuje niskotemperaturna transportna i magnetska svojstva razrijeđenih slitina, sustava s jakim elektronskim korelacijama, slojevitih i lančastih sustava reducirane dimenzionalnosti, koji

pokazuju kolektivne pojave te nove spinske efekte koji imaju značajne

primjene u spintronici. Među prvima je u Hrvatskoj počeo istraživanja

visokotemperaturnih supravodiča, a njegov rad o kvantnome tuneliranju

virova magnetskoga toka u supravodiču itrij-barij-kuprata objavljen je u

časopisu Nature. U novije vrijeme prof. Hamzić se usmjerio na istraživanja

u spintronici u suradnji s nobelovcem Albertom Fertom. Aktivno je sudjelovao u prvim eksperimentalnim potvrdama i kasnijim razradama utjecaja prijenosa spinova na gibanje magnetskih domena u troslojnim magnetskim nanostrukturama, čime je otvorio NOVO POGLAVLJE SPINTRONIKE, tzv. spin-orbitroniku, kao potencijalnu zamjenu poluvodičke elektronike.

Prof. dr. sc. Amir Hamzić,redoviti profesor Prirodoslovnomatematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

9

NAGRADA ZA PRIRODNE ZNANOSTI I MATEMATIKU

Mr. sc. Vladimir Zebec (Budrovac, 1944.) studij mineralogije i petrografije

završio je na Geološkom odjelu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu. Od 1970. godine stalno je zaposlen u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu gdje je do umirovljenja bio voditelj Mineraloško- petrografskoga odjela. Dvadesetak godina bio je predavač kolegija Petrografija s geologijom na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a sedam godina predavač kolegija Mineralogija i petrografija na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu.

Ovo iznimno djelo, TREPČA / STARI TRG, osim svakoj stručnoj osobe u

okviru prirodoslovlja, zanimljivo je i mnogim drugim stručnjacima, pa i

amaterima, jer se radi o neprocjenjivoj vrijednosti i zanimljivoj temi. Sama

monografija ima ne samo izuzetnu znanstvenu, nego i kulturološku važnost

jer se radi o znanstvenoj i muzeološkoj obradi najznačajnije zbirke

uzoraka iz ovog svjetski poznatoga rudišta. Važnost ovog djela raste osobito

kada se zna da je to rezultat rada u našim skromnim uvjetima, da je to rezultat strpljivog i zahtjevnog znanstvenog djelovanja kustosa koji nastavlja

rad niza profesora, muzealaca i stručnjaka zagrebačke mineraloške škole.

Ovo djelo valorizira zbirku Trepčanskih uzoraka pohranjenih u Hrvatskom

prirodoslovnom muzeju u Zagrebu i time stavlja Zagreb na svjetsku kartu

mjesta s važnim prirodoslovnim muzejima.

Mr. sc. Vladimir Zebec, muzejski savjetnik u miru Hrvatskoga

prirodoslovnog muzeja u Zagrebu

10

NAGRADA ZA MEDICINSKE ZNANOSTI

Prof. dr. sc. Zdravko Petanjek (Zagreb, 1967.) diplomirao je i doktorirao

na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je zaposlen od 1992.

godine, a sada je u zvanju redovitoga profesora. Područje njegovoga znanstvenog djelovanja je temeljna medicina – neuroznanost, a uže područje

rada je neuroanatomija i razvojna neurobiologija. Objavio je 146 publikacija

citiranih preko 600 puta, a u proteklih pet godina prof. Petanjek objavio je

14 radova u prestižnim časopisima.

Nagrada HAZU za područje medicinskih znanosti dodjeljuje se prof. dr.

sc. Zdravku Petanjeku za značajna znanstvena otkrića objavljena u tri

znanstvena rada (koji čine tematsku cjelinu) o ODGOĐENOJ MATURACIJI

DENDRITA ASOCIJATIVNIH NEURONA tijekom ranog djetinjstva u

čovjeka, te za otkriće da završna stabilizacija sinapsi i s time povezana stabilizacija neuralne mreže u asocijativnim područjima ne završava tijekom

puberteta, već se proteže u post-adolescentno razdoblje. Ovi podaci otkrivaju

neuralne elemente odgovorne za procesuiranje najsloženijih i čovjeku

specifičnih kognitivnih funkcija, a koji predstavljaju ključni ispad kod

autizma. Značajno produženo razdoblje razvojne reorganizacije kortikalne

neuralne mreže ima implikacije i na kasnu pojavu ljudski specifičnih neuropsihijatrijskih poremećaja.

Prof. dr. sc. Zdravko Petanjek, redoviti profesor Medicinskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu

11

NAGRADA ZA FILOLOŠKE ZNANOSTI

Prof. dr. sc. Marija Turk (Sv. Vid na Krku, 1947.) diplomirala je na

Filozofskom fakultetu u Zadru 1976., magistrirala 1982. na Filozofskom

fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 1987. godine i doktorirala s temom

iz fonologije hrvatskoga jezika. Od 1982. predavala je na Odsjeku za

kroatistiku na Pedagoškom fakultetu u Rijeci, današnjem Filozofskom

fakultetu Sveučilišta u Rijeci, na kojem je od 2005. redoviti profesor

u trajnom zvanju. Objavila je dvije knjige (jedna u suautorstvu) i 48

znanstvenih radova.

Knjiga prof. dr. sc. Marije Turk JEZIČNO KALKIRANJE U TEORIJI I

PRAKSI – PRILOG LINGVISTICI JEZIČNIH DODIRA daje, u šest poglavlja,složenu i cjelovitu sintezu rezultata dodira hrvatskoga jezika s drugim jezicima, s posebnim obzirom na kalkove kao suptilnije oblike jezičnog prosuđivanja. Osim sustavnog proučavanja kalka u hrvatskom jeziku, čime je hrvatski uključen u procese europske jezične konvergencije, ali i čuva samosvojnost, argumentiranom istraživačkom distancom i razumijevanjem biti standardnoga jezika propituje i revalorizira među ostalim i pojam purizma. Usporedbom s drugim jezicima, autorica dolazi do zaključka da se purizam u hrvatskome jeziku ne izdvaja od sličnih tendencija u drugim europskim jezicima (poglavito u leksiku i stručnom nazivlju), a to je dokaz osviještene uključenosti hrvatskoga jezika u suvremeni umreženi globalni kontekst.

Prof. dr. sc. Marija Turk, redovita profesorica Odsjeka za kroatistiku

Filozofskoga fakulteta

12

NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST

Prof. dr. sc. Stipe Botica redoviti profesor Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Prof. dr. sc. Stipe Botica (Otok kraj Sinja 1948.), kroatist i folklorist, od

1997. redoviti je profesor usmene književnosti na Odsjeku za kroatistiku

Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 1994. do 1998. bio je na

dužnosti dekana. Autor je više antologija hrvatskoga usmenoga pjesništva

te rasprava i monografija.

U svojoj POVIJESTI HRVATSKE USMENE KNJIŽEVNOSTI prof. dr. sc. Stipe Botica dao je cjelovit prikaz hrvatske usmene književnosti na osnovi zapisa koji su se pojavljivali od 12. stoljeća i bili ukomponirani u pisane književne, crkvene, pravne i druge spise. Prateći zbivanja u velikom vremenskom luku, autor je nastojao pokazati kako su pojedini usmenoknjiževni oblici nastajali, kako ih je percipiralo pojedino razdoblje, kako su funkcionirali i koja im je bila društvena uloga. Brojne elemente doveo je u smislenu svezu kako bi naglasio da je kontinuitet usmene književnosti evidentna činjenica koja obilježuje i hrvatsku tradicijsku kulturu i kulturu općenito. Posebna vrijednost knjige krije se u autorovu naporu da izdvoji tipove književnosti koji su oblikovali usmenoknjiževni specifikum hrvatskog naroda i koji su dali obilježje hrvatskome kulturnom prostoru, posebice tradicijskoj kulturi.

13

NAGRADA ZA LIKOVNE UMJETNOSTI

Arhitekti Vinko Penezić i Krešimir Rogina, gostujući profesori na University

American College u Skoplju i predavači na više japanskih sveučilišta

Arhitekti Vinko Penezić (Zagreb, 1959.) i Krešimir Rogina (Rijeka, 1959.)

nakon diplome na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu neprekidno rade zajedno, te kao 25-godišnjaci osvajaju dvije prve nagrade na natječajima, jednu u Zagrebu, za plivalište Mladost, drugu u Tokiju. Od tada šest puta bivaju nagrađeni na Shinkenchiku i Central Glass natječajima u Japanu. Tri puta izlažu na Venecijanskom bijenalu. Godine 1989. osnivaju

ljetnu školu arhitekture u Grožnjanu. Gostujući su profesori na University

American College u Skoplju, te predavači na više japanskih sveučilišta.

Nagrada HAZU dodjeljuje im se za arhitektonsko djelo pod nazivom LANTERNA / SVJETIONIK PRIJATELJSTVA koja je klupski objekt s multifunkcionalnim paviljonom u gradu Tokamachi, prefektura Niigata, u Japanu.

Zdanjem su izražene imanentne sličnosti između dvije kulture na području

umjetnosti i arhitekture, što se prvenstveno ogleda u simbiozi tradicije hrvatske nefigurativne umjetnosti i japanskoga graditeljskog umijeća koje je

inspiriralo zapadnu modernu arhitekturu. Željom da se stvori znak u krajoliku, koji će istodobno biti izražajan, ali i japanski sveden, iskristalizirala se zamisao Lanterne/Svjetionika prijateljstva. Namjena zdanja je trojaka i podijeljena po vertikali: sportski sadržaji, reprezentativni klupski sadržaji, te multifunkcionalni paviljon koji u sebi nosi i simbolički naboj sjaja prijateljstva.

Radi se o velikom priznanju međunarodnom djelovanju Penezića i

Rogine, time ujedno zagrebačkoj i hrvatskoj arhitekturi, pogotovo uzevši u

obzir da vrlo malo inozemnih arhitekata dobiva priliku graditi u Japanu.

14

NAGRADA ZA GLAZBENU UMJETNOST

Zoran Juranić, redoviti profesor Muzičke akademije u Zagrebu u miru

i predsjednik Hrvatskoga društva skladatelja.

Zoran Juranić (Rijeka, 1947.) studirao je kompoziciju i dirigiranje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Djelovao je kao zborovođa i ravnatelj Opere u Hrvatskim narodnim kazalištima u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. Umirovljeni

je redoviti profesor Muzičke akademije u Zagrebu i aktualni predsjednik

Hrvatskoga društva skladatelja. Uz pedesetak solističkih, komornih i orkestralnih djela dosad je skladao i četiri glazbeno-scenska djela. Revidirao je, scenski postavio i dirigirao i niz djela iz hrvatske glazbene baštine od 18.

do 20. stoljeća.

Na specifični literarni predložak u maniri svojevrsnoga nostalgičnog modernizma i poetskog teatra Juranić je ostvario niz paradigmatskih, često

melodramatskih opernih situacija u kombinaciji realnog dramskog vremena

i ‘flash-backova’ po uzoru na filmsko-televizijsku dramaturgiju, a

glazbena se faktura vješto kreće od quasi-neoromantičke do neoekspresionističke geste. Opera POSLJEDNJI LJETNI CVIJET postigla je i zapažen uspjeh na festivalu komorne opere „Armel Opera Festival” 2013. u Szegedu, na temelju kojeg je kao prva hrvatska opera uopće postavljena za

šestomjesečno emitiranje na renomiranom europskom TV kanalu „Arte”.

Ovim se opernim djelom Juranić svrstava u red najistaknutijih suvremenih

hrvatskih skladatelja djela za glazbenu scenu.

15

NAGRADA ZA TEHNIČKE ZNANOSTI

Prof. dr. sc. Davor Romić, redoviti

profesor Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Prof. dr. sc. Davor Romić (Metković, 1958.) redoviti je profesor Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je obnašao i dužnost dekana.

Istražuje distribuciju i kvalitetu vode u poljoprivredi i njezine posljedice na

okoliš i kvalitetu hrane.

Jedan od važnijih abotskih stresova povezanih s korištenjem vode različite

kvalitete je stres soli. Osim što negativno utječe na biljke, a u konačnici i

na produktivnost poljoprivrede, zaslanjivanje izaziva i ozbiljne probleme

u okolišu. Prof. dr. sc. Davor Romić predložen je za Akademijinu nagradu

za POSTIGNUĆA U ISTRAŽIVANJU GOSPODARENJA VODOM I ZEMLJIŠTEM u ekosustavima različitog intenziteta korištenja kada poljoprivredna proizvodnja može predstavljati rizik i sa stajališta sigurnosti hrane. Upravo s tih polazišta prof. dr. sc. Davor Romić istraživao je pojave i učinke zaslanjivanja na vodne i terestičke agro-ekosustave u priobalnim riječnim ušćima, što je objavljeno u više recentnih značajnih znanstvenih publikacija u razdoblju od 2009. do 2013. godine i što je rezultiralo njegovim vođenjem i koordinacijom više međunarodnih projekata od kojih je zadnji FP7-PEOPLE-2012-IOF. Prof. dr. sc. Davor Romić, sa suradnicima, značajno je pridonio rješavanju realnih problema u agronomskoj praksi i srodnim područjima.