Autor: admin
Datum objave: 26.04.2018
Share


NAGRADE HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2017. Godinu

NAGRADE HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2017. Godinu

SVEČANA SJEDNICA

U POVODU DANA HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

četvrtak, 26. travnja 2018., 11 sati

PROGRAM PROSLAVE

Prigodna riječ akademika Zvonka Kusića, predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Glazbeni program

Anđelko Krpan, violina

Julija Gubajdulina, glasovir

Boris Papandopulo: Meditacija

Béla Bartók: Rumunjski plesovi

DODJELA NAGRADA

Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na

svojoj 3. (239.) redovitoj sjednici, na temelju prijedlogā i mišljenjā

razredā Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, izvješća

Odbora za nagrade od 19. ožujka 2018. i članka 10. stavka 1.

Pravilnika o radu Odbora za nagrade u postupku dodjeljivanja

nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 28. ožujka

2018. donijelo je sljedeću

O D L U K U

o dodjeli

NAGRADA HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća

u Republici Hrvatskoj za 2017. godinu

1. za područje prirodnih znanosti i matematike dodjeljuju

se dvije nagrade, koje dobivaju:

– dr. sc. Mira RISTIĆ, za 37 objavljenih originalnih

znanstvenih radova u međunarodnim časopisima u

posljednjih pet godina, koji predstavljaju zaokruženu

cjelinu te se mogu objediniti pod zajedničkim naslovom

Sustavno istraživanje sinteze, mikrostrukture te fizičkih i

kemijskih svojstava nanočestica i nanonita metalnih oksida

– prof. dr. sc. Vlasta ĆOSOVIĆ za rad Development of

transient carbonate ramps in an evolving foreland basin. Basin

research (DOI:10.1111/bre. 12274)

2. za područje medicinskih znanosti nagradu dobiva:

– prof. dr. sc. Mislav VRSALOVIĆ, za rad Vrsalović M.

Prognostic Effect of Cardiac Troponin Elevation in Acute Aortic

Dissection. A meta-analysis. International Journal of

Cardiology 2016, 214: 277-278 (Q1, IF 6,2), u kojem je prvi

put dokazana prognostička uloga srčanog troponina u

bolesnika s akutnim aortalnim sindromom

3. za područje filoloških znanosti nagradu dobiva:

– izv. prof. dr. sc. Vladimir REZAR, za knjigu Damiani

Benessae Poemata (Književni krug Split – Marulianum,

Split, 2017.)

4. za područje književnosti nagradu dobiva:

– Gordana BENIĆ za zbirku Nebeski ekvator (Matica

hrvatska, Zagreb, 2015.)

5. za područje likovnih umjetnosti nagradu dobiva:

– Josip BIFFEL za sljedeća djela koja je ostvario u

posljednjih pet godina: dva mozaika iz crkve u Vitezu u

Bosni i Hercegovini, sedam vitraja iz novoizgrađene crkve

u Mičevcu u Turopolju te četrnaest slika koje prikazuju

postaje Križnog puta u crkvi sv. Leopolda Mandića u

Splitu

6. za područje glazbene umjetnosti nagradu dobiva:

– Olja JELASKA, za skladbu Modri val za simfonijski

orkestar (izvedenu 8. svibnja 2014. u Koncertnoj dvorani

Vatroslava Lisinskog)

7. za područje tehničkih znanosti nagradu dobiva:

– prof. dr. sc. Ivan PETROVIĆ, za znanstveno postignuće

u istraživanju algoritama za sustave autonomije mobilnih

robota, čija je svrha osiguravanje autonomne navigacije

mobilnih robota u nepoznatim i dinamičkim prostorima te

autonomno obavljanje raznih korisnih poslova umjesto

ljudi ili u suradnji s ljudima, objavljeno u 17 znanstvenih

radova koji čine znanstvenu cjelinu pod nazivom

Algoritmi za sustave autonomije mobilnih robota.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Akademik Zvonko Kusić

NAGRADA ZA PRIRODNE ZNANOSTI I MATEMATIKU

(dodjeljuju se dvije nagrade)

Dr. sc. Mira RISTIĆ, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, rođena je 1959.

godine u Donjem Prološcu. Opću gimnaziju završila je u Imotskom. Tehnološki

fakultet, smjer biotehnologije, upisala je 1977, a diplomirala je 1981. godine. Od

1982. do 1984. godine radila je kao asistent u nastavi na predmetu Tehnička

termodinamika na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu. Od 1985. godine

zaposlena je u Institutu Ruđer Bošković. Objavila je 118 izvornih znanstvenih

radova u časopisima koje citira baza podataka Current Contents i koji su polučili

2155 citata (h-indeks iznosi =23).

Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Hrvatske akademije

predložio je da se Nagrada HAZU dodijeli dr. sc. Miri Ristić za 37 originalnih

znanstvenih radova objavljenih u posljednjih pet godina, koji predstavljaju

zaokruženu cjelinu te se mogu objediniti pod zajedničkim naslovom: Sustavno

istraživanje sinteze, mikrostrukture te fizičkih i kemijskih svojstava

nanočestica i nanoniti metalnih oksida. Na inicijativu dr. Ristić u Institutu

Ruđer Bošković sagrađena je aparatura za elektroispredanje koja je poslužila za

istraživanje uvjeta sinteze, mikrostrukture te fizičkih i kemijskih svojstava

nanonita metalnih oksida. Jedinstvena svojstva elektroispredenih niti metalnih

oksida posljedica su njihove specifične morfologije zbog čega imaju iznimnu

primjenu u elektronici, optici i optoelektronici te kao senzori, biosenzori i katalizatori.

NAGRADA ZA PRIRODNE ZNANOSTI I MATEMATIKU

Dr. sc. Vlasta ĆOSOVIĆ, redovita profesorica u trajnom zvanju na

Geološkom odsjeku Priroslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, bavi se

paleogenskim sedimentima vanjskih Dinarida, njihovom biostratigrafskom,

paleoekološkom i okolišnom interpretacijom, ulogom tzv. Jadranske ploče

u formiranju Dinarida, Alpa i šireg prostora, te recentnim bentičkim

foraminiferama iz jadranskog podmorja. Iz te problematike do sada je

objavila oko 90 radova u međunarodnim publikacijama.

Rad koji se predlaže za nagradu objavljen je u vrhunskom svjetskom

geološkom časopisu Basin research (Q1, IF=4,147). U njemu je, na temelju

promjena u sastavu zajednice velikih bentičkih foraminifera, objašnjeno

kako se u Dinaridima tijekom eocena odvijala relativno brza tranzicija

plitkomorskog karbonatnog režima u dubokomorski taložni sustav. To je

prvi objavljeni model stvaranja predgorskog bazena u kojemu ovakva

izmjena nije uzrokovana globalnom tektonoeustatičkom aktivnošću. Važno

je da se taj model može primijeniti i na druga slična područja u nekadašnjem

oceanu Tetis. Iako su četiri autora rada, ističemo da je udio Vlaste Ćosović

odlučujući, jer je dala detaljnu paleoekološku interpretaciju, na kojoj se

temelji predloženi mod

NAGRADA ZA MEDICINSKE ZNANOSTI

Prof. dr. sc. Mislav VRSALOVIĆ rođen je 1973. godine u Splitu. Medicinski

fakultet završio je u Zagrebu. Izvanredni je profesor interne medicine na

Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Pročelnik je Zavoda za bolesti krvnih žila

Klinike za bolesti srca i krvnih žila, KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu.

Educirao se i u SAD-u, na Sveučilištu u Michiganu (Ann Arbor Cardiovascular

Center) iz područja naprednih ehokardiografskih tehnika i vaskularne medicine.

Prvi je Hrvat član nukleusa Radne skupine za aortu i periferne vaskularne

bolesti Europskoga kardiološkog društva, te prvi Hrvat član Američkog društva

za vaskularnu medicinu. U posljednjih pet godina objavio je 14 radova u CC

časopisima, od kojih je u 10 bio prvi autor.

Nagrada HAZU dodjeljuje se prof. Mislavu Vrsaloviću na temelju radova

objavljenih u posljednjih 5 godina koji čine jedinstvenu znanstvenu cjelinu iz

područja kardiovaskularne medicine – angiologije. Posebno se naglašava važ-

nost rada: Vrsalović M. Prognostic effect of cardiac troponin elevation in acute

aortic dissection. A meta-analysis. International Journal of Cardiology 2016.,

214 : 277 (Q1, IF 6,2), u kojem se prvi put dokazuje prognostička uloga srčanog

troponina u bolesnika s akutnim aortalnim sindromom. Pojašnjeni su i potencijalni

patofiziološki mehanizmi odgovorni za porast troponina u navedenom

kliničkom entitetu, što je osim prognostičke primjene u kliničkoj praksi,

doprinos razumijevanju diferencijalne dijagnoze povišenog troponina u hitnim

stanjima.

10

NAGRADA ZA FILOLOŠKE ZNANOSTI

Izv. prof. dr. sc. Vladimir REZAR rođen je 1969. u Zagrebu, gdje je 1994.

diplomirao klasičnu filologiju na Filozofskome fakultetu i 1997. magistrirao.

Doktorski rad “De morte Christi“ Damjana Beneše: žanrovska interpretacija,

kritičko izdanje i komentar obranio je 2005. godine. Na Katedri za latinski jezik

Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu izabran je za

docenta 2006., a za izvanrednoga profesora 2013.

Rezarova editio princeps temelji se na autografu koji se čuva u Dubrovniku

(Arhiv Male braće 78), a koji je sustavno kolacioniran s prijepisom Antuna

Agića (Arhiv Male braće 256), jedinim preostalim svjedokom predaje. U toj

knjizi prvi se put objavljuju ne samo dosada neizdani latinski tekstovi

Damjana Beneše (epigrami, lirske pjesme, satire, bukolske pjesme, miscellanea:

ukupno oko 7700 stihova), nego i nekoliko Benešinih pjesama na

grčkom jeziku. Vlado Rezar obavio je golem pionirski posao: čitalac koji

uzima u ruke njegovo kritičko izdanje mora držati na pameti da je

spomenuti autoritativni prepisivač Antun Agić u nekoliko navrata u

bilješkama rezignirano primijetio da dijelove teksta "baš nimalo ne

razumije". Rezarovo izdanje nudi pregledan latinski tekst, savjesno uređen

prema vrhunskim standardima međunarodne neolatinistike. Ne na posljednjem

mjestu, o tome uvjerljivo svjedoči i opsežan predgovor na latinskom

jeziku.

11

NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST

Gordana BENIĆ rođena je 1950. u Splitu. Diplomirala je književnu

kroatistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zadru, te završila

poslijediplomski studij književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Njezina najnovija zbirka pjesama kozmološke zaokupljenosti, nazvana

Nebeski ekvator, uvodi nas u makrokozmos impresivnih protega. Autorica

se suvereno kreće nefiksiranim supralunarnim meridijanima i nestabilnim

astralnim paralelama – ostavljajući samo virtualno ideju ekvatora kao

mogućega orijentira, da ne kažemo arhimedovske čvrste točke (jer takva u

elastičnom sustavu pjesnikinjine imaginacije ne postoji).

Iz ciklusa u ciklus nalazimo na čudne i očuđujuće prizore i situacije, igru

sjena i zrcaljenja, varki i privida. Ontološki status niza evokacija određen je

negativnim kategorijama: nezemaljsko, nerealno, neobjašnjivo, nepoznato,

neobično, nejasno, neskladno, nepokoreno, nerođeno, neprozirno, neosvojivo,

nevidljivo, neopipljivo, nedostupno, nepotrošivo, nestabilno, nedostižno,

neizmjerno, neobuzdano. Njezine konstelacije idu dalje od kozmografskih

koordinata i astronomskih zvjezdovida; kako izrastaju iz dubine

duševnosti tako se i granaju u širine i visine zamišljenog univerzuma

neograničeno slobodne kombinatorike. Stoga Nebeski ekvator opravdano

zaslužuje priznanje i ovogodišnju Nagradu HAZU za književnost.

NAGRADA ZA LIKOVNE UMJETNOSTI

Slikar Josip BIFFEL rođen je 1933. godine u Zagrebu, gdje je 1959. završio

Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Predavao je u Zagrebu najprije u

Školi primijenjene umjetnosti 1969./79., potom od 1979. na Akademiji

likovnih umjetnosti. Slikarski opus Josipa Biffela kritičari su nazvali

slikarstvom egzistencije. Doista, pejzaži s figurama osamljenih ljudi,

zagonetne kuće u praznom krajoliku, nadasve njegova tijela u

egzistencijalnoj tjeskobi, posebice pridonose ugođaju, koji potvrđuje

navedenu sintagmu. To je u stručnoj kritici uočeno i vrednovano. Postoji,

međutim, još jedan dio opusa Josipa Biffela koji je manje poznat. To su

njegove likovne interpretacije biblijskih tema. Blizak toj problematici, Biffel

je s predanošću i odgovornošću pristupao biblijskim temama, tako da je do

danas nastao značajan niz mozaika, vitraja, zidnih fresaka i ulja na platnu

namijenjenih sakralnim prostorima. Treba reći – u mnoge crkve u Hrvatskoj

i Bosni i Hercegovini unosile su se često slabe ili čak loše amaterske

izrađevine. Djela Josipa Biffela unijela su odgovoran duh likovnosti i sklada

u sakralne prostore. Njegove slike nisu avangardni proboji, nego u svojoj

čitkoj figurativnosti čuvaju dostojanstvo biblijskih prizora.

Razred je predložio da se Josipu Biffelu dodijeli Nagrada HAZU za sljedeća

djela koja je ostvario u posljednjih pet godina: dva mozaika iz crkve u

Vitezu u Bosni i Hercegovini, sedam vitraja iz novoizgrađene crkve u

Mičevcu u Turopolju te četrnaest slika koje prikazuju postaje Križnog puta u

crkvi sv. Leopolda Mandića u Splitu.

13

 NAGRADA ZA GLAZBENU UMJETNOST

Olja JELASKA rođena je 1967. u Splitu, gdje je završila osnovnu i srednju

školu. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirala je na Odsjeku za

kompoziciju i glazbenu teoriju 1992., a 1994. i na studiju kompozicije u klasi

profesora Marka Ruždjaka. Glazbeni opus Olje Jelaske obuhvaća oko 40

skladbi, pretežno komornih djela. Danas djeluje kao redovita profesorica za

glazbeno-teorijske predmete na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu.

Skladateljica Olja Jelaska predložena je za dodjelu Nagrade HAZU u

području glazbene umjetnosti i muzikologije za djelo Modri val izvedeno 8.

svibnja 2014. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga u izvedbi

Simfonijskog orkestra HRT-a pod ravnanjem maestra Aleksandra Markovića.

Simfonijska pjesma Modri val novost je u stvaralaštvu Olje Jelaske.

More kao nadahnuće osobit je izazov, i ne tako čest motiv pisanja za velike

orkestre, a skladateljici je bio poticaj za istraživanje novih prostora vlastite

invencije. Gotovo slikarski primjenjujući orkestralne i instrumentalne boje,

spajanjem i sukobljavanjem suprotnosti u tijeku materije, kroz lirski doživljaj,

pa i elemente lokalne, tijardovićevske provenijencije, skladateljica

nepogrešivo dočarava mediteransko podrijetlo svojega nadahnuća.

NAGRADA ZA TEHNIČKE ZNANOSTI

Prof. dr. sc. Ivan PETROVIĆ rođen 1961. Klobuku, redoviti je profesor u

trajnome zvanju Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

U svojem se trideset trogodišnjem znanstvenom radu bavio širokim

spektrom problema vezanih uz istraživanje i razvoj teorije automatskog

upravljanja te njezine primjene u upravljanju složenim tehničkim sustavima.

Prof. dr. sc. Ivan Petrović predložen je za nagradu HAZU za važno znanstveno

postignuće u istraživanju algoritama za sustave autonomije

mobilnih robota. Svrha je tih algoritama osiguravanje autonomne navigacije

mobilnih robota u nepoznatim i dinamičkim prostorima te autonomno

obavljanje raznih korisnih poslova umjesto ljudi ili u suradnji s ljudima.

Takvi će robotski sustavi utjecati na širok spektar društvenih i gospodarskih

aktivnosti. Njihovom primjenom omogućit će se nove razine automatizacije

proizvodnih, transportnih i logističkih sustava, koji će time postati bitno

učinkovitiji, ali i pružanje raznih usluga ljudima u tvornici, uredu, domu,

rehabilitacijskim i zdravstvenim ustanovama, u poslovima nadzora, inspekcije

i zaštite prostora i objekata itd. U posljednjih je pet godina (2013.-2017.)

sa suradnicima objavio 17 znanstvenih radova u časopisima zastupljenima u

WoS bazi, od toga 9 radova u časopisima iz prvog kvartila, koji čine

znanstvenu cjelinu pod nazivom Algoritmi za sustave autonomije mobilnih

robota. Nadalje, voditeljem je 4 znanstvena projekta financirana iz programa

Obzor 2020. i 4 znanstvena projekta financirana iz Europskih strukturnih

i investicijskih fondov

ODBOR ZA NAGRADE

Predsjednica akademkinja Alica Wertheimer-Baletić

Članovi

akademici: Slavko Matić, Anica Nazor, Koraljka Kos,

Zvonimir Mrkonjić, Marko Tadić, Josip Madić,

Igor Fisković, Božo Udovičić

Tajništvo

Alenka Smrečki, dipl. iur.

109
Kategorije: Fenomeni
Developed by LELOO. All rights reserved.