NAGRADE HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI
za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2017. Godinu
SVEČANA SJEDNICA
U POVODU DANA HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI
četvrtak, 26. travnja 2018., 11 sati
PROGRAM PROSLAVE
Prigodna riječ akademika Zvonka Kusića, predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Glazbeni program
Anđelko Krpan, violina
Julija Gubajdulina, glasovir
Boris Papandopulo: Meditacija
Béla Bartók: Rumunjski plesovi
DODJELA NAGRADA
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na
svojoj 3. (239.) redovitoj sjednici, na temelju prijedlogā i mišljenjā
razredā Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, izvješća
Odbora za nagrade od 19. ožujka 2018. i članka 10. stavka 1.
Pravilnika o radu Odbora za nagrade u postupku dodjeljivanja
nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 28. ožujka
2018. donijelo je sljedeću
O D L U K U
o dodjeli
NAGRADA HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI
za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća
u Republici Hrvatskoj za 2017. godinu
1. za područje prirodnih znanosti i matematike dodjeljuju
se dvije nagrade, koje dobivaju:
– dr. sc. Mira RISTIĆ, za 37 objavljenih originalnih
znanstvenih radova u međunarodnim časopisima u
posljednjih pet godina, koji predstavljaju zaokruženu
cjelinu te se mogu objediniti pod zajedničkim naslovom
Sustavno istraživanje sinteze, mikrostrukture te fizičkih i
kemijskih svojstava nanočestica i nanonita metalnih oksida
– prof. dr. sc. Vlasta ĆOSOVIĆ za rad Development of
transient carbonate ramps in an evolving foreland basin. Basin
research (DOI:10.1111/bre. 12274)
2. za područje medicinskih znanosti nagradu dobiva:
– prof. dr. sc. Mislav VRSALOVIĆ, za rad Vrsalović M.
Prognostic Effect of Cardiac Troponin Elevation in Acute Aortic
Dissection. A meta-analysis. International Journal of
Cardiology 2016, 214: 277-278 (Q1, IF 6,2), u kojem je prvi
put dokazana prognostička uloga srčanog troponina u
bolesnika s akutnim aortalnim sindromom
3. za područje filoloških znanosti nagradu dobiva:
– izv. prof. dr. sc. Vladimir REZAR, za knjigu Damiani
Benessae Poemata (Književni krug Split – Marulianum,
Split, 2017.)
4. za područje književnosti nagradu dobiva:
– Gordana BENIĆ za zbirku Nebeski ekvator (Matica
hrvatska, Zagreb, 2015.)
5. za područje likovnih umjetnosti nagradu dobiva:
– Josip BIFFEL za sljedeća djela koja je ostvario u
posljednjih pet godina: dva mozaika iz crkve u Vitezu u
Bosni i Hercegovini, sedam vitraja iz novoizgrađene crkve
u Mičevcu u Turopolju te četrnaest slika koje prikazuju
postaje Križnog puta u crkvi sv. Leopolda Mandića u
Splitu
6. za područje glazbene umjetnosti nagradu dobiva:
– Olja JELASKA, za skladbu Modri val za simfonijski
orkestar (izvedenu 8. svibnja 2014. u Koncertnoj dvorani
Vatroslava Lisinskog)
7. za područje tehničkih znanosti nagradu dobiva:
– prof. dr. sc. Ivan PETROVIĆ, za znanstveno postignuće
u istraživanju algoritama za sustave autonomije mobilnih
robota, čija je svrha osiguravanje autonomne navigacije
mobilnih robota u nepoznatim i dinamičkim prostorima te
autonomno obavljanje raznih korisnih poslova umjesto
ljudi ili u suradnji s ljudima, objavljeno u 17 znanstvenih
radova koji čine znanstvenu cjelinu pod nazivom
Algoritmi za sustave autonomije mobilnih robota.
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Akademik Zvonko Kusić
NAGRADA ZA PRIRODNE ZNANOSTI I MATEMATIKU
(dodjeljuju se dvije nagrade)
Dr. sc. Mira RISTIĆ, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, rođena je 1959.
godine u Donjem Prološcu. Opću gimnaziju završila je u Imotskom. Tehnološki
fakultet, smjer biotehnologije, upisala je 1977, a diplomirala je 1981. godine. Od
1982. do 1984. godine radila je kao asistent u nastavi na predmetu Tehnička
termodinamika na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu. Od 1985. godine
zaposlena je u Institutu Ruđer Bošković. Objavila je 118 izvornih znanstvenih
radova u časopisima koje citira baza podataka Current Contents i koji su polučili
2155 citata (h-indeks iznosi =23).
Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Hrvatske akademije
predložio je da se Nagrada HAZU dodijeli dr. sc. Miri Ristić za 37 originalnih
znanstvenih radova objavljenih u posljednjih pet godina, koji predstavljaju
zaokruženu cjelinu te se mogu objediniti pod zajedničkim naslovom: Sustavno
istraživanje sinteze, mikrostrukture te fizičkih i kemijskih svojstava
nanočestica i nanoniti metalnih oksida. Na inicijativu dr. Ristić u Institutu
Ruđer Bošković sagrađena je aparatura za elektroispredanje koja je poslužila za
istraživanje uvjeta sinteze, mikrostrukture te fizičkih i kemijskih svojstava
nanonita metalnih oksida. Jedinstvena svojstva elektroispredenih niti metalnih
oksida posljedica su njihove specifične morfologije zbog čega imaju iznimnu
primjenu u elektronici, optici i optoelektronici te kao senzori, biosenzori i katalizatori.
NAGRADA ZA PRIRODNE ZNANOSTI I MATEMATIKU
Dr. sc. Vlasta ĆOSOVIĆ, redovita profesorica u trajnom zvanju na
Geološkom odsjeku Priroslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, bavi se
paleogenskim sedimentima vanjskih Dinarida, njihovom biostratigrafskom,
paleoekološkom i okolišnom interpretacijom, ulogom tzv. Jadranske ploče
u formiranju Dinarida, Alpa i šireg prostora, te recentnim bentičkim
foraminiferama iz jadranskog podmorja. Iz te problematike do sada je
objavila oko 90 radova u međunarodnim publikacijama.
Rad koji se predlaže za nagradu objavljen je u vrhunskom svjetskom
geološkom časopisu Basin research (Q1, IF=4,147). U njemu je, na temelju
promjena u sastavu zajednice velikih bentičkih foraminifera, objašnjeno
kako se u Dinaridima tijekom eocena odvijala relativno brza tranzicija
plitkomorskog karbonatnog režima u dubokomorski taložni sustav. To je
prvi objavljeni model stvaranja predgorskog bazena u kojemu ovakva
izmjena nije uzrokovana globalnom tektonoeustatičkom aktivnošću. Važno
je da se taj model može primijeniti i na druga slična područja u nekadašnjem
oceanu Tetis. Iako su četiri autora rada, ističemo da je udio Vlaste Ćosović
odlučujući, jer je dala detaljnu paleoekološku interpretaciju, na kojoj se
temelji predloženi mod
NAGRADA ZA MEDICINSKE ZNANOSTI
Prof. dr. sc. Mislav VRSALOVIĆ rođen je 1973. godine u Splitu. Medicinski
fakultet završio je u Zagrebu. Izvanredni je profesor interne medicine na
Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Pročelnik je Zavoda za bolesti krvnih žila
Klinike za bolesti srca i krvnih žila, KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu.
Educirao se i u SAD-u, na Sveučilištu u Michiganu (Ann Arbor Cardiovascular
Center) iz područja naprednih ehokardiografskih tehnika i vaskularne medicine.
Prvi je Hrvat član nukleusa Radne skupine za aortu i periferne vaskularne
bolesti Europskoga kardiološkog društva, te prvi Hrvat član Američkog društva
za vaskularnu medicinu. U posljednjih pet godina objavio je 14 radova u CC
časopisima, od kojih je u 10 bio prvi autor.
Nagrada HAZU dodjeljuje se prof. Mislavu Vrsaloviću na temelju radova
objavljenih u posljednjih 5 godina koji čine jedinstvenu znanstvenu cjelinu iz
područja kardiovaskularne medicine – angiologije. Posebno se naglašava važ-
nost rada: Vrsalović M. Prognostic effect of cardiac troponin elevation in acute
aortic dissection. A meta-analysis. International Journal of Cardiology 2016.,
214 : 277 (Q1, IF 6,2), u kojem se prvi put dokazuje prognostička uloga srčanog
troponina u bolesnika s akutnim aortalnim sindromom. Pojašnjeni su i potencijalni
patofiziološki mehanizmi odgovorni za porast troponina u navedenom
kliničkom entitetu, što je osim prognostičke primjene u kliničkoj praksi,
doprinos razumijevanju diferencijalne dijagnoze povišenog troponina u hitnim
stanjima.
10
NAGRADA ZA FILOLOŠKE ZNANOSTI
Izv. prof. dr. sc. Vladimir REZAR rođen je 1969. u Zagrebu, gdje je 1994.
diplomirao klasičnu filologiju na Filozofskome fakultetu i 1997. magistrirao.
Doktorski rad “De morte Christi“ Damjana Beneše: žanrovska interpretacija,
kritičko izdanje i komentar obranio je 2005. godine. Na Katedri za latinski jezik
Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu izabran je za
docenta 2006., a za izvanrednoga profesora 2013.
Rezarova editio princeps temelji se na autografu koji se čuva u Dubrovniku
(Arhiv Male braće 78), a koji je sustavno kolacioniran s prijepisom Antuna
Agića (Arhiv Male braće 256), jedinim preostalim svjedokom predaje. U toj
knjizi prvi se put objavljuju ne samo dosada neizdani latinski tekstovi
Damjana Beneše (epigrami, lirske pjesme, satire, bukolske pjesme, miscellanea:
ukupno oko 7700 stihova), nego i nekoliko Benešinih pjesama na
grčkom jeziku. Vlado Rezar obavio je golem pionirski posao: čitalac koji
uzima u ruke njegovo kritičko izdanje mora držati na pameti da je
spomenuti autoritativni prepisivač Antun Agić u nekoliko navrata u
bilješkama rezignirano primijetio da dijelove teksta "baš nimalo ne
razumije". Rezarovo izdanje nudi pregledan latinski tekst, savjesno uređen
prema vrhunskim standardima međunarodne neolatinistike. Ne na posljednjem
mjestu, o tome uvjerljivo svjedoči i opsežan predgovor na latinskom
jeziku.
11
NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST
Gordana BENIĆ rođena je 1950. u Splitu. Diplomirala je književnu
kroatistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zadru, te završila
poslijediplomski studij književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Njezina najnovija zbirka pjesama kozmološke zaokupljenosti, nazvana
Nebeski ekvator, uvodi nas u makrokozmos impresivnih protega. Autorica
se suvereno kreće nefiksiranim supralunarnim meridijanima i nestabilnim
astralnim paralelama – ostavljajući samo virtualno ideju ekvatora kao
mogućega orijentira, da ne kažemo arhimedovske čvrste točke (jer takva u
elastičnom sustavu pjesnikinjine imaginacije ne postoji).
Iz ciklusa u ciklus nalazimo na čudne i očuđujuće prizore i situacije, igru
sjena i zrcaljenja, varki i privida. Ontološki status niza evokacija određen je
negativnim kategorijama: nezemaljsko, nerealno, neobjašnjivo, nepoznato,
neobično, nejasno, neskladno, nepokoreno, nerođeno, neprozirno, neosvojivo,
nevidljivo, neopipljivo, nedostupno, nepotrošivo, nestabilno, nedostižno,
neizmjerno, neobuzdano. Njezine konstelacije idu dalje od kozmografskih
koordinata i astronomskih zvjezdovida; kako izrastaju iz dubine
duševnosti tako se i granaju u širine i visine zamišljenog univerzuma
neograničeno slobodne kombinatorike. Stoga Nebeski ekvator opravdano
zaslužuje priznanje i ovogodišnju Nagradu HAZU za književnost.
NAGRADA ZA LIKOVNE UMJETNOSTI
Slikar Josip BIFFEL rođen je 1933. godine u Zagrebu, gdje je 1959. završio
Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Predavao je u Zagrebu najprije u
Školi primijenjene umjetnosti 1969./79., potom od 1979. na Akademiji
likovnih umjetnosti. Slikarski opus Josipa Biffela kritičari su nazvali
slikarstvom egzistencije. Doista, pejzaži s figurama osamljenih ljudi,
zagonetne kuće u praznom krajoliku, nadasve njegova tijela u
egzistencijalnoj tjeskobi, posebice pridonose ugođaju, koji potvrđuje
navedenu sintagmu. To je u stručnoj kritici uočeno i vrednovano. Postoji,
međutim, još jedan dio opusa Josipa Biffela koji je manje poznat. To su
njegove likovne interpretacije biblijskih tema. Blizak toj problematici, Biffel
je s predanošću i odgovornošću pristupao biblijskim temama, tako da je do
danas nastao značajan niz mozaika, vitraja, zidnih fresaka i ulja na platnu
namijenjenih sakralnim prostorima. Treba reći – u mnoge crkve u Hrvatskoj
i Bosni i Hercegovini unosile su se često slabe ili čak loše amaterske
izrađevine. Djela Josipa Biffela unijela su odgovoran duh likovnosti i sklada
u sakralne prostore. Njegove slike nisu avangardni proboji, nego u svojoj
čitkoj figurativnosti čuvaju dostojanstvo biblijskih prizora.
Razred je predložio da se Josipu Biffelu dodijeli Nagrada HAZU za sljedeća
djela koja je ostvario u posljednjih pet godina: dva mozaika iz crkve u
Vitezu u Bosni i Hercegovini, sedam vitraja iz novoizgrađene crkve u
Mičevcu u Turopolju te četrnaest slika koje prikazuju postaje Križnog puta u
crkvi sv. Leopolda Mandića u Splitu.
13
NAGRADA ZA GLAZBENU UMJETNOST
Olja JELASKA rođena je 1967. u Splitu, gdje je završila osnovnu i srednju
školu. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirala je na Odsjeku za
kompoziciju i glazbenu teoriju 1992., a 1994. i na studiju kompozicije u klasi
profesora Marka Ruždjaka. Glazbeni opus Olje Jelaske obuhvaća oko 40
skladbi, pretežno komornih djela. Danas djeluje kao redovita profesorica za
glazbeno-teorijske predmete na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu.
Skladateljica Olja Jelaska predložena je za dodjelu Nagrade HAZU u
području glazbene umjetnosti i muzikologije za djelo Modri val izvedeno 8.
svibnja 2014. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga u izvedbi
Simfonijskog orkestra HRT-a pod ravnanjem maestra Aleksandra Markovića.
Simfonijska pjesma Modri val novost je u stvaralaštvu Olje Jelaske.
More kao nadahnuće osobit je izazov, i ne tako čest motiv pisanja za velike
orkestre, a skladateljici je bio poticaj za istraživanje novih prostora vlastite
invencije. Gotovo slikarski primjenjujući orkestralne i instrumentalne boje,
spajanjem i sukobljavanjem suprotnosti u tijeku materije, kroz lirski doživljaj,
pa i elemente lokalne, tijardovićevske provenijencije, skladateljica
nepogrešivo dočarava mediteransko podrijetlo svojega nadahnuća.
NAGRADA ZA TEHNIČKE ZNANOSTI
Prof. dr. sc. Ivan PETROVIĆ rođen 1961. Klobuku, redoviti je profesor u
trajnome zvanju Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.
U svojem se trideset trogodišnjem znanstvenom radu bavio širokim
spektrom problema vezanih uz istraživanje i razvoj teorije automatskog
upravljanja te njezine primjene u upravljanju složenim tehničkim sustavima.
Prof. dr. sc. Ivan Petrović predložen je za nagradu HAZU za važno znanstveno
postignuće u istraživanju algoritama za sustave autonomije
mobilnih robota. Svrha je tih algoritama osiguravanje autonomne navigacije
mobilnih robota u nepoznatim i dinamičkim prostorima te autonomno
obavljanje raznih korisnih poslova umjesto ljudi ili u suradnji s ljudima.
Takvi će robotski sustavi utjecati na širok spektar društvenih i gospodarskih
aktivnosti. Njihovom primjenom omogućit će se nove razine automatizacije
proizvodnih, transportnih i logističkih sustava, koji će time postati bitno
učinkovitiji, ali i pružanje raznih usluga ljudima u tvornici, uredu, domu,
rehabilitacijskim i zdravstvenim ustanovama, u poslovima nadzora, inspekcije
i zaštite prostora i objekata itd. U posljednjih je pet godina (2013.-2017.)
sa suradnicima objavio 17 znanstvenih radova u časopisima zastupljenima u
WoS bazi, od toga 9 radova u časopisima iz prvog kvartila, koji čine
znanstvenu cjelinu pod nazivom Algoritmi za sustave autonomije mobilnih
robota. Nadalje, voditeljem je 4 znanstvena projekta financirana iz programa
Obzor 2020. i 4 znanstvena projekta financirana iz Europskih strukturnih
i investicijskih fondov
ODBOR ZA NAGRADE
Predsjednica akademkinja Alica Wertheimer-Baletić
Članovi
akademici: Slavko Matić, Anica Nazor, Koraljka Kos,
Zvonimir Mrkonjić, Marko Tadić, Josip Madić,
Igor Fisković, Božo Udovičić
Tajništvo
Alenka Smrečki, dipl. iur.